BANJALUKA - Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, zaključivši ugovor o reviziji projekta rekonstrukcije Kliničkog centra Banjaluka, za tu namjenu angažovalo je kao podizvođače firme bez adekvatnih referenci.
Podsjećanja radi, prošle sedmice je sa konzorcijumom od tri firme Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, potpisao ugovor za finalni pregled projekta rekonstrukcije centralnog medicinskog bloka Kliničkog centra Banjaluka, vrijedan 1,9 miliona evra.
Ugovor o projektu rekonstrukcije, koji je potpisan 2009. godine, koštao je 1,5 milion evra, odnosno manje od same revizije projekta.
Ministarstvo je odbilo da nam dostavi oba dokumenta, kako bismo se pokušali uvjeriti u činjenice oko oba projekta i zbog čega je tolika razlika u cijeni.
Nosilac konzorcijuma revizije je jedna od uglednijih njemačkih nezavisnih kuća "Obermeyer", čije se reference odnose i na izgradnju bolnica. Našli smo podatak da je u Berlinu čak primila nagradu "Autodesk BIM" za dizajniranje bolnice u Al Ainu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Međutim, na pitanje zašto tako ugledna kompanija angažuje dva sumnjiva podizvođača bez referenci - austrijski "Uniplan Medizintechni"k iz Beča, koji nema čak ni internet sajt niti validnu referenc-listu, i banjalučki "Procontrol", koji je spominjan u sudskom procesu za pronevjeru novca prilikom rekonstrukcije Palate predsjednika RS, nismo uspjeli dobiti odgovor.
Odgovore smo potražili i kod kreditora - Evropske investicione banke, koja mora da posluje po pravilima EU. Pismenim putem su nam odgovorili da nemaju nikakav odnos sa gore navedenim kompanijama, te da se za sva dalja pitanja obratimo promotoru projekta, odnosno Ministarstvu zdravlja.
Osim toga, uporno su odbijali da daju odgovore na pitanja da li je uobičajena poslovna praksa da revizije projekata koštaju kao i sam projekt, kao i da li su oni imali primjedbe na sam projekat. Uvijek iznova u kontaktima su nas upućivali Ministarstvu, za koje tvrde da je jedino odgovorno za pravilno vođenje projekta.
Obratili smo se i firmi "Uniplan Medizintechnik" sa molbom za referentnu listu, međutim, ni na jedno naše pitanje nisu odgovorili. Prvi put nam se na telefon javila žena koja je govorila srpski jezik, a drugi put osoba koja je govorila njemački.
Do referentne liste "Uniplan Medizintechnika" pokušali smo doći i kod "Obermeyera", ali bez ikakvog uspjeha. I na pitanje zašto bi jedna tako ugledna međunarodna projektantska kuća rizikovala svoju reputaciju angažovanjem vrlo sumnjivih podizvođača, iz te firma nam nisu odgovorili.
Vrlo impresivnu referentnu listu "Uniplan Medizintechnika" dostavilo nam je Ministarstvo zdravlja, međutim Ministarstvo je, slučajno ili namjerno, poslalo referentnu listu, ali neke druge kompanije.
Naime, "Nezavisne" su uspjele doći do podataka o "Uniplan Medizintechniku" putem internet registratora austrijskih kompanija Creditreform. Poređenjem podataka "Uniplan Medizintechnika" na tom sajtu i podataka koje nam je dostavilo ministarstvo, upada u oči podatak da jedna kompanija sa godišnjim prometom od oko miliona evra uspijeva dobijati konsultantske poslove u milionskim iznosima.
Primjera radi, Ministarstvo navodi da je "Uniplan Medizintechnik" bio konsultant na poslu renoviranja Kliničkog centra Sankt Polten u Austriji, sa ugovorom u vrijednosti od 1,6 miliona evra u istoj godini u kojoj je "Uniplan Medizintechnik" prijavio ukupni godišnji promet od 1,07 miliona evra.
Takođe, tvrdi se da je ukupno angažovan personal od 121 čovjeka, dok je "Uniplan Medizintechnik", prema podacima Creditreforma, prijavio da ima osam radnika.
U dokumentu se spominje ime Karla Hajnca Koblea, direktora kompanije, ali samo kao "pridruženog konsultanta". Kompletan uvid nije bilo moguće ostvariti, jer nam Ministarstvo nije poslalo cijeli dokument.
Gordan Jelić, projekt menadžer rekonstrukcije KC-a, rekao nam je da ne isključuje mogućnost da je "Uniplan Medizintechnik" u tom konkretnom slučaju angažovan kao pridruženi konsultant, ali da to nije ni važno, jer će glavni posao raditi "Obermeyer".
Zanimljivo je da je Koble prilikom potpisivanja ugovora sa Škrbićem u Banjaluci izjavio da njegova firma ima 38 godina iskustva bavljenja isključivo medicinskom tehnikom, ali nije rekao da je 2000. godine kompanija promijenila ime. Prema podacima Creditreforma, firma se do 2000. godine zvala "Uniplan društvo za planiranje grijnih sistema, klima-uređaja i sanitarnih čvorova", iz čega se može posredno izvući zaključak o njihovoj ranijoj djelatnosti. U ovoj firmi nisu željeli da odgovaraju na naša pitanja.
Druga firma, "Procontrol" iz Banjaluke, na zvaničnoj veb stranici navodi da se bavi poslovima video-nadzora i protivpožarnih dojavljivača. Zanimljivo je da je na zadnjem mjestu na referentnoj listi u drugom formatu upisano "Oprema za operacione sale", što sugeriše da je ovo dopisano naknadno.
Ova rubrika potpuno je prazna, bez bilo kakvih konkretnih navoda o referencama. U toj firmi u telefonskom razgovoru rečeno nam je da "upravo zapošljavaju radnike" koji će raditi na projektu Kliničkog centra Banjaluka.
Zanimljivo je da je tokom suđenja za pronevjere pri rekonstrukciji Palate predsjednika Republike Mirko Stojić priznao da je zaključio više fiktivnih ugovora s ovom firmom. Osim toga, Stojić je tokom suđenja za ovaj slučaj dao iskaz da ga je direktor "Procontrola" Slavko Bojić nagradio sa 10.000 evra "na ime časti", jer mu je posudio 100.000 evra.
Inače, Slavko Bojić je lični prijatelj sa Draganom Dubravcem, direktorom Sektora za nenamjenske poslove Kliničkog centra.
S namjerom da do kraja ispitamo slučaj, kontaktirali smo i firmu "Hospitals Projektentwicklung", koja je kao konsultant i revizor radila na originalnom projektu. Htjeli smo ispitati navode koje smo saznali, da je "Hospitals Projektentwicklung" ispao iz posla jer je odbio da unese izmjene koje su od njih tražene. Navodno, vodstvo ove ugledne evropske kuće odlučno je odbilo da prepravlja dokument koji su smatrali u potpunosti adekvatnim, te da su Banjaluku napustili veoma ljuti.
Bernt Martetšleger, iz ove firme, nije želio da odgovori na naše pitanje zašto je bila potrebna izmjena projekta u toliko značajnom obimu.
"Zaključno sa 31. decembrom 2009. nismo više bili uključeni u projekt i zbog toga vam ne možemo davati nikakve podatke u vezi s nastavkom projekta u protekle tri godine. Nemamo nikakva saznanja o čemu se sad konkretno radi. Mi smo sa Banjalukom završili prije tri godine", naveo je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.