BANJALUKA - Veliki broj stabala četinara u pojedinim šumskim gazdinstvima u RS se suši, prije svega zbog prošlogodišnjeg, ali i ovogodišnjeg dugog sušnog perioda, te napada potkornjaka.
Da situacija nije nimalo bezazlena, potvrdili su nam u više šumskih gazdinstava u RS, te resornom ministarstvu, gdje su kazali da su zatražili detaljnu informaciju od "Šuma RS" o stanju na terenu, posebno kada je u pitanju potkornjak, te da ovih dana očekuju tu informaciju.
Pored toga, sugerisano je da odmah budu preduzete sve mjere zaštite. U Šumskom gazdinstvu "Visočnik" u Han Pijesku rekli su nam da ove godine imaju povećan broj osušenih stabala. Oni smatraju da je to zbog tromjesečne suše prošle godine, te napada potkornjaka ove godine, pa zato vrše sječu suvih i bolesnih stabala, takozvanih slučajnih užitaka, i na taj način pokušavaju riješiti problem. Međutim, oni ističu da to teško ide jer je pojava masovna.
"Kod nas je to posebno izraženo na smrči, ona ima plitak korijen i dešava se da usljed suše, kada ne može da dobije dovoljnu količinu vode, stablo fiziološki oslabi, a naredne godine nailazi potkornjak i on odradi svoj dio posla, pa na kraju imate suvo stablo koje morate ukloniti", pojasnili su nam u ovom ŠG. Da ima problema sa povećanim sušenjem stabala, potvrdili su nam i u Šumskom gazdinstvu "Borja" Teslić.
Nedeljko Antić, direktor ŠG "Lisina" Mrkonjić Grad, rekao je da su oni sušenje stabala u tom području spriječili tako što su isjekli sva suva stabla. Kazao je da su imali oko 1.000 kubika takvih stabala, koja su uklonili. U ŠG "Banjaluka" kažu da redovno prate stanje sa sušenjem stabala i da to sada drže pod kontrolom.
U JP "Šume RS" rekli su da je krajem prošle i početkom ove godine u RS prisutna pojačana pojava sušenja pojedinačnih i manjih ili većih grupa stabala.
"Pojava sušenja nije prisutna samo u državnim, nego i u privatnim šumama", naveli su iz "Šuma RS" i dodali da je terenskim obilaskom utvrđeno da je sušenje uočeno na područjima šumskih gazdinstava "Doboj", "Borja", "Romanija", "Panos", "Gorica" i "Visočnik", a naročito je izražena u sastojinama koje se nalaze na strmim, plitkim i zadnjih godina vrlo suvim zemljištima. Ipak, oni navode da je pojava sušenja prisutna u cijeloj Evropi, a ne samo u RS.
"Najugroženije vrste su hrast kitnjak, jela, smrča i borovi. U ovakvim slučajevima ekonomska šteta je neminovna", kažu u ovom preduzeću. Pojašnjavaju da pojačano sušenje ima nekoliko razloga, a oni su: promjena klime, šumski požari, pogrešni sistemi gazdovanja, otvaranje šuma zbog izgradnje infrastrukture, zagađena životna sredina, edafski faktori. Kažu da među štetočinama u četinarima svakako prednjače potkornjaci, koji se zavlače u koru drveta i presijecaju provodne sudove debla, usljed čega se deblo suši, to jest nema više cirkulacije prometa u drvetu.
Goran Zubić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za resor šumarstva, rekao je da su upoznati sa ovom problematikom.
"Zatražili smo detaljnu informaciju od JP 'Šume RS' o stanju na terenu kada je u pitanju potkornjak. Ovih dana čekamo tu informaciju i odmah smo rekli da budu preduzete sve mjere kada je u pitanju zaštita", kazao je on.