Prema procjenama svjetskih stručnjaka, svaka četvrta osoba na svijetu je predebela, a gojaznost postaje jedan od vodećih uzroka smrti. Novi neprijatelj koji se čovječanstvu nameće u 21. vijeku je apetit. Širom svijeta oko milijardu i 700 miliona ljudi bi trebalo da smršavi, a od tog broja 312 miliona ljudi su gojazni.
Ovaj problem najizraženiji je u Americi, što pokazuje podatak da ima oko 58 miliona gojaznih Amerikanaca, koji u borbi sa suvišnim kilogramima godišnje troše čak 30 milijardi dolara.
Gojaznost kao sve veći problem nije zaobišla ni stanovništvo u BiH, ali stručnjaci tvrde da situacija nije alarmantna kao u pojedinim zemljama svijeta.
Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS ističu da u Republici Srpskoj gojaznost još nije prepoznata kao bolest kojoj treba da se posveti posebna pažnja, iako ovakvih slučajeva s godinama ima sve više.
"Mada se u svijetu sve više apeluje na prevenciju oboljenja i rano otkrivanje prekomjerno uhranjenih osoba, s ciljem efikasnog djelovanja dijeto-terapije i sprečavanja nastanka gojaznosti, u Republici Srpskoj gojaznost još nije shvaćena kao problem na koji treba na vrijeme djelovati", kaže dr Ljiljana Stanivuk, supspecijalista ishrane zdravih i bolesnih ljudi u Institutu za zaštitu zdravlja RS.
Zima kobna za višak kilograma
Višak kilograma je najlakše steći tokom zimskih mjeseci, pa se osobama sklonim debljanju savjetuje da ograniče unos energetski bogatih namirnica, kao i višak kalorija, koje se unose sa masnom hranom, slatkišima, ugljenim hidratima i slatkim pićem.
"Kakvu hranu unosimo ljeti, trebalo bi istu hranu da unosimo i zimi. Kada je u pitanju gojaznost, zimi je problem što imamo u isto vrijeme prisutna dva faktora, odnosno povećan unos namirnica, koje su kalorijski bogate, i smanjene fizičke aktivnosti", navodi dr Ljiljana Stanivuk, dodajući da bi osobe sklone gojaznosti zbog toga trebalo da regulišu unos tih namirnica i da povećaju fizičku aktivnost, ukoliko je to moguće.
"U zimskom periodu, osobe koje su sklone gojaznosti moraju da se baziraju na što manje unošenje masnih prerađevina, te da u potpunosti isključe unos ugljenih hidrata, kroz šećer, slatkiše i slatke sokove, a da više konzumiraju povrće i voće, te uzimaju što više crnih peciva", savjetuje dr Ljiljana Stanivuk.
Ona ističe da je posljednjih godina sve veći broj zemalja koje gojaznost vide kao ključni problem, te veliku pažnju posvećuju izradi programa dijeto-prevencije i dijeto-terapije gojaznosti.
Posljednjih godina, pogotovo u industrijski razvijenim zemljama, gojaznost pokazuje tendenciju stalnog porasta, koja se bilježi i u nerazvijenim zemljama, pa tako i u Srbiji, BiH i zemljama okruženja.
Dr Ljiljana Stanivuk ističe da je u nekim područjima u drugih zemljama gojaznost prisutna kod 20 do 40 odsto populacije, a u nekim u preko 50 odsto odraslog stanovništva.
"U Srbiji gojaznost poprima karakteristike masovne metaboličke bolesti s ozbiljnim reperkusijama na opšte zdravstveno stanje ove populacije. Istraživanja Instituta za zaštitu zdravlja Republike Srpske pokazuju da je porast broja gojaznih osoba i u Republici Srpskoj prisutan", navodi dr Ljiljana Stanivuk, naglašavajući da je u RS procenat gojaznosti veći kod žena nego kod muškaraca.
Spremni i na liposukciju
Da gojaznost posljednjih godina postaje sve veći problem i kod nas, potvrđuje i mr sci. med. Stevo Martić, specijalista za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, koji navodi da ima sve više gojaznih pacijenata, koji imaju više od 100 kilograma, te putem liposukcije žele da odstrane masno tkivo.
"Najviše se javljaju gojazni ljudi koji imaju nepravilne obline na pojedinim mjestima, gdje je nakupljen višak kilograma. Sa liposukcijom se može izgubiti određena količina kilograma, ali taj proces radimo dozirano, što znači da se tim putem ne može odjednom izvući 20 kilograma, nego, na primjer, oko četiri do pet litara tečnosti, što iznosi više od pet kilograma", navodi dr Martić.
Gojazni ljudi, koji naglo izgube neželjene kilograme, suočeni su sa još jednim problemom, a to je višak kože koja se nakon toga stvara, zbog čega dr Martić preporučuje pacijentima postepeno i dozirano mršavljenje.
"U tim situacijama radimo dva procesa, odnosno skidamo masnoću i višak kože koja ružno izgleda. Naslage debljine i kod muškaraca i kod žena najviše su izražene u predjelu stomaka. Gojazne žene obično imaju jake bokove, butine, stomak, pa iz tih regija vadimo masnoću", objašnjava dr Martić.
Ističe da je prošle godine jedna pacijentkinja radila korekciju viška kože, nakon što je za godinu dana smršala 90 kilograma, a prethodno je imala 150 kilograma.
"Ukoliko se korektno uradi zahvat i ako se pacijenti pridržavaju doktorskih savjeta o dijetetskim režimima, oni neće biti prinuđeni da ponovo rade liposukciju", objašnjava dr Martić.
Redovni treninzi i fitnes, takođe, preporučuju se gojaznim osobama u cilju smanjenja viška kilograma.
Korigovanje linije fitnesom
Staša Panić, fitnes instruktor u teretani "Fitnes factory", ističe da gojaznost na našim prostorima još nije u tolikoj mjeri izražena kao na Zapadu, ali da je posljednjih godina, ipak, ima sve više onih koji dolaze na fitnes kako bi korigovali višak kilograma.
Navodi da zbog skidanja viška kilograma na fitnes ljudi najviše dolaze u ovom periodu godine, kada su fizički manje aktivni, a više unose hranu.
"Treninzi po tri puta sedmično, dovoljni su da se tijelo pokrene i da se postepeno postigne smanjenje kilograma. Uz redovne treninge, upornost i redukovanje ishrane, gojazni ljudi mogu dovesti u red svoju liniju", kaže Panićeva, navodeći kao primjer jednog mladića, koji je imao 120 kilograma, a za 14 mjeseci, zahvaljujući fitnesu, izgubio je čak 40 kilograma.
Dodaje da je, ipak, mnogo više onih koji dolaze na fitnes u namjeri da skinu po svega nekoliko suvišnih kilograma.
"U ovom periodu svi dolaze sa malim viškom kilograma, pa se preporučuje što više kardio-aktivnosti, potaknuti sagorijevanje masnih naslaga putem trake za trčanje, stepera, bicikla i svega onoga što će ubrzati proces transportacije masnih naslaga. Za svaku osobu trening se utvrđuje posebno, u zavisnosti od njenog zdravstvenog stanja i količine viška kilograma", navodi Pantićeva.
Prema riječima Snježane Popović-Pejičić, načelnika Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KC Banjaluka, gojaznim osobama se preporučuje da u periodu od šest mjeseci gube maksimalno do 10 odsto od ukupne težine.
"Nije povoljno da se za kraći period izgubi više kilograma, kako se preporučuje u raznim dijetama. Zdravo mršavljenje je gubitak pola do kilogram maksimalno sedmično, a mjesečno to je nekih dva do četiri kilograma. Veći gubitak težine kroz mjesec dana se ne preporučuje i smatra se nezdravim, jer može da poremeti metabolizam ili dovede do nekih drugih bolesti", navodi dr Snježana Popović-Pejičić.
Uzrok i posljedica mnogih bolesti
Gojaznost je oboljenje koje se karakteriše uvećanjem masne mase tijela u mjeri koja dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja niza komplikacija kod krvnih sudova, srca i mozga.
"Često se javlja kao posljedica nekih drugih bolesti, bilo da bolesti uzrokuju smanjenu fizičku aktivnost, promjene u metabolizmu ili povećan unos hrane uslovljen stimulacijom centra za glad", navodi dr Ljiljana Stanivuk.
Vremenom gojaznost dovodi do bolesti organskih sistema, što uslovljava pojavu određenih bolesti koje smanjuju fizičku i radnu sposobnost pacijenata, pri čemu dolazi do uticaja na socijalne i ekonomske aspekte pojedinaca i pojave određenih psihičkih bolesti.
Gojaznost se ponekad javlja i kao propratna bolest uslovljena depresivnim stanjima, u kojima pacijent konzumira veće količine hrane i ima smanjenu psihofizičku aktivnost. Liječenjem osnovne bolesti često se popravlja stanje uslovljeno hiperalimentacijom, jer pacijenti postaju fizički aktivniji i bolje kontrolišu unos hrane.
Dr Ljiljana Stanivuk upozorava da je porodična ishrana osnova za pravilnu ishranu.
"Potrebno je da se stanovništvo što više informiše o pravilnom načinu ishrane, počev od ishrane trudnica i dojilja preko ishrane djece, adolescenata, odraslih do ishrane starih lica", ističe dr Ljiljana Stanivuk.
Greške u ishrani načinjene u djetinjstvu često imaju za posljedicu pojavu određenih bolesti u odraslom dobu, kao što su dijabetes tip 2, kardiovaskularna oboljenja i osteoporoza.
Gojaznost je udružena s razvojem čitavog niza komplikacija, tako da praktično ne postoji organ ili sistem organa koji nisu zahvaćeni u ovom oboljenju. Ovo oboljenje dovodi do bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema, gastrointerstinalnog trakta, te abnormalnosti reproduktivnog sistema.
"Utiče i na nervni sistem, disfunkciju imunološkog sistema, izaziva bolesti kože, bolesti oka, maligne bolesti, te mehaničke i metaboličke komplikacije", upozorava dr Ljiljana Stanivuk.
Gojaznost se liječi na više načina i to dijetetskim režimom ishrane, fizičkim aktivnostima, promjenom stila života, medikamentnom terapijom te hirurškim liječenjem.
Osnovu liječenja gojaznosti čini dijeto-terapija zasnovana na principima pravilne ishrane, koja treba da se ostvari samo kao individualna hipoenergetska ishrana, programirana tako da u obzir uzme pol, godine života, nivo fizičke aktivnosti te koincidentne bolesti.
Na pomolu lijek za gojaznost
Stručnjaci na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu kažu da imaju nešto što bi moglo da ima izuzetan efekat za gojaznost. Naime, naučnici već dugo znaju za vezu hroničnog stresa i gojaznosti, a nedavno su otkrili nešto što smatraju zapanjujućim poboljšanjem.
"Otkrili smo tačan mehanizam pomoću kojeg ljudi dobijaju masnoću kada su pod stresom. Otkrivši taj mehanizam, sada možemo da manipulišemo mastima," navodi dr Sofija Zukovska.
Nakon što su izložili laboratorijske miševe istoj vrsti stresa koji bi iskusili i u divljini, kao što je susret sa mnogo agresivnijim glodarima, a zatim hranili te miševe hranom identičnom popularnoj "brzoj hrani", miševi su postali gojazni. Masno tkivo se kod miševa nagomilava oko struka, baš kao i kod ljudi. Tkivo u središnjim dijelovima tijela je i najopasnije, jer utiče na srce i jetru, prouzrokuje srčana oboljenja, povećava nivo holesterola i krvni pritisak. Istraživači su ustanovili da bi, možda, mogli kratkotrajno, pomoću druge hemikalije da blokiraju NPY, te uz smanjenje abdominalnih masnih naslaga, poboljšati i metabolizam. Međutim, ističu da će biti potrebno još mnogo studija, prije nego što počnu probe na ljudima.