Širom Evrope posljednjih godina bilježi se porast neonacizma i neonacističkih pokreta. I dok neki kažu da ova pojava nije začuđujuća, većina ipak tvrdi da je ovo krajnje zabrinjavajuće.
Najnoviji neonacistički ispad desio se u Pragu 10. novembra, na godišnjicu Kristalne noći. Iako je dugonajavljivani marš neonacista bio zabranjen, oni su ipak pokušali da prođu kroz nekadašnji jevrejski geto u Pragu. Tom prilikom uhapšeno je 396 ekstremista neonacista i anarhista.
Kristalna noć označava početak nacističkog progona nad Jevrejima, a češki neonacisti su već mjesecima najavljivali ovaj sporni marš. Njima u pomoć trebalo je da dođu i neonacisti iz Njemačke, Slovačke, Austrije i Mađarske, ali i sa Balkana. Češki neonacisti su mahom preko Interneta mobilisali neonaciste iz Evrope, a, između ostalog, apelovali su da se u Prag dođe u crnoj odjeći bez ikakvih simbola, kako bi se otežao rad policiji. Protiv neonacista u Češkoj digli su se skoro svi, kako pozicija, tako i opozicija, poglavar Češke katoličke crkve, kao i češki muslimani iz obje zajednice, u Pragu i Brnu.
Mainstream politički pravac: Neki analitičari upozoravaju da neonacizam sve više i više postaje prihvaćen kao "mainstream" politički pravac i da putem Interneta nacisti nekontrolisano šire svoju propagandu. Ono što Internet danas nudi svakako je zagarantovana privatnost i pristup materijalima sadržaja, koje nikada ne biste kupili na kiosku ili u prodavnici.
Baš poput pornografije, i rasistički i neonacistički materijali se bez problema mogu dobiti na Internetu. Na određenim sajtovima može se pronaći neonacistička propaganda i upravo zato jedan dio analitičara ne čudi današnje širenje ovih pokreta.
Kada je riječ o borbi protiv neonacizma, u nekim zemljama postoje zakoni koji zabranjuju antisemitizam, nacistička i rasistička mišljenja. Uprkos tim zabranama, neke grupe sebe otvoreno deklarišu nacistima ili neonacistima, dok neki poštuju zakon i izbjegavaju probleme tako što kriju svoju pripadnost neonacistima. U nekim evropskim zemljama već razmišljaju i o zabrani partija s neonacističkim predznakom.
Ideologija obnavljanja nacizma: Neonacizam je ideologija stvorena poslije Drugog svjetskog rata, koja teži povratku i obnavljanju nacizma te stvaranju "četvrtog rajha".
Iako pravi ideali neonacizma variraju, glavni su: veličanje i odanost Adolfu Hitleru, korištenje nacističkih znakova, kao i korištenje crno-bijelo-crne šeme boja. Ona je prihvaćena od strane grupa današnje omladine, a uz gore navedene obuhvata antisemitizam, ksenofobiju, rasizam, nacionalizam, militarizam i homofobiju. Neonacisti negiraju postojanje holokausta u kojem je poginulo oko 6.000.000 Jevreja i miliona drugih.
Neonacisti djeluju u mnogim državama uključujući Njemačku, Austriju, Belgiju, Sloveniju, Grčku, Srbiju, Rusiju i Hrvatsku, SAD, Veliku Britaniju...
Neki od neonacističkih pokreta u Evropi, pa čak i u nekim zemljama gdje je prosto nevjerovatno da ih ima, su sljedeći: Hrisi Avgi (Zlatna zora) - Grčka, Imperium Europa - Malta, Lietuvos Nacionaldemokrat partija - Litvanija, Nacionalni stroj - Srbija, Pamjat, Rusko nacionalno jedinstvo - Rusija, Türkische Jugend (Turska omladina), Nacionalno-socijalsitički pokret - Turska.
Chrysi Avyi (Hrisi Avgi) u prevodu Zlatna zora je desničarska, neonacistička partija Grčke, na čijem se čelu nalazi Nikolas Mihaliolakos. Chrysi Avyi je ujedno i naziv novina i magazina koji izdaje pomenuta partija.
Ova stranka propagira antikapitalističku, antisemitsku i antitursku filozofiju, koja je djelimično zasnovana na zakonima antičkog, spartanskog društva. Oni se još zalažu za daleko radikalniju politiku, posebno kada je u pitanju nacionalizam, imigracija, daleko radikalnije od ostalih grčkih desničarskih grupa. Neki tvrde da su korijeni Zlatne zore u programu Nacional-socijalističke njemačke radničke partije.
Inače, o popularnosti partije svjedoči i to da nikada nisu dobili čak ni jedan odsto glasova na izborima. Ove godine partija je održala šesti kongres, gdje su njeni lideri izložili program za nastavak političkog djelovanja u Grčkoj.
Nacionalni stroj je ime neonacističke organizacije koja je relativno skoro formirana u Srbiji, a koja se za kratko vrijeme našla u centru pažnje javnosti, uglavnom zbog incidenata koji datiraju iz 2005. godine. Tada je uhapšeno 18 članova, a članovi pokreta su mahom tinejdžeri.
U noći između 21. i 22. marta, u Beogradu su se pojavili antisemitski grafiti, na jevrejskom groblju u Beogradu, kao i na zgradama B92 i dvije nevladine organizacije.
Grafiti i plakati su nosili potpis Nacionalnog stroja. Vlasti su odmah reagovale, prefarbale grafite i uhapsile troje ljudi koji su lijepili plakate. Krajem marta iste godine, policija je uhapsila takođe jednog pripadnika koji je na jevrejskom groblju crtao antisemitske grafite. Ove godine uhapšen je i lider grupe Goran Petrović, kao i veliki broj aktivista.
Imperium Europa je desničarska partija sa Malte. Osnovao ju je Norman Louel 2000. godine. Louel je ujedno i sadašnji lider partije.
Osnovni cilj ove partije jeste da ujedini sve Evropljane pod jednu zastavu, i ta tvorevina bi se zvala "Evropsko carstvo". Carstvo bi predvodila evropska elita.
Ideja je da se ujedine identitet, tradicija i suverenitet, a nedavno su promijenili ime u Nova Evropa.
Pamjat je ruska ultranacionalistička organizacija, koja se deklariše kao "Narodni, nacional-patriotski pravoslavni pokret". Pamjat promoviše različite vidove rasizma, ksenofobije, uključujući i antisemitizam (predstavljen kao anticionizam) protiv svih imigranata.
Inače, krajem sedamdesetih godina udruženje istoričara "Vitjaz" osnovalo je "neformalnu, istorijsko, kulturološku i obrazovnu organizaciju" koja je ujedinjavala sve bibliofile kao i istoričare amatere. Članovi ove organizacije bili su umjetnik Ilja Glazunov, istoričar S. Mališev i mnogi drugi poznati Rusi. Kasnije, iz ove grupe nastaje današnji Pamjat.
Türkische Jugend je neonacistička organizacija Turske, osnovana 2004. godine. Prema riječima osnivača grupe, njihovi neprijatelji su Kurdi, Jermeni, Romi i Jevreji koji žive u Turskoj. U početku, ova organizacija ili pokret su imali svega deset članova, ali vremenom su se širili i danas imaju nekoliko stotina aktivnih članova.
U intervjuu, koji je prošle godine dao osnivač ovog pokreta, o osnovnim ciljevima kaže: "Mi nememo nikakve političke veze. Mrzimo Jevreje jer kontrolišu svijet sopstvenim zlim interesima. Mrzimo i Kurde i Rome, jer truju našu Tursku, uglavnom Istanbul".
Inače, organizacija je aktivna u većim centrima poput Ankare, Istanbula, Burse i drugih.