BANJALUKA - Od ukupno 1.700 pregledane djece u Banjaluci, kod deset odsto njih, prilikom upisa u prvi razred osnovne škole, utvrđeno je da imaju prekomjernu težinu, potvrdio je Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja.
"Sličan procenat je i kod učenika trećih, petih i devetih razreda osnovne škole kao i kod učenika drugog razrega srednjih škola", naveo je Šukalo.
On je istakao da je gojaznost najmlađih posljedica stila življenja, jer sve veći broj djece jede uz računare i televiziju.
"Djeca se vrlo malo bave fizičkom aktivnošću, što uz nepravilnu ishranu, odnosno konzumiranje proizvoda visoke energetske vrijednosti, bogatih šećerom i masnoćama, kao što su slatkiši, grickalice i gazirana pića, dovode do povećanja broja gojazne djece", istakao je Šukalo.
On je kazao da prekomjerna tjelesna težina u predškolskom i školskom uzrastu predstavlja rizik za pojavu mnogih bolesti u kasnijem životu, a najčešće uzrokuje dijabetes melitus i kardiovaskularne bolesti.
Postoji deset osnovnih preporuka za pravilnu ishranu djece
U Institutu za zaštitu zdravlja RS navode da je posljednje istraživanje koje je rađeno na ovu temu među djecom uzrasta od 10 do 14 godina pokazalo da je prekomjernu masu imalo 26,5 odsto djevojčica i 36,8 odsto ispitanih dječaka.
"Pravilna i ishrana i redovna fizička aktivnost su od velike važnosti za zdravlje. Postoji deset osnovnih preporuka za pravilnu ishranu djece", kažu u Institutu.
Prema tim preporukama, navode u Institutu, prilikom ishrane djeca treba da uživaju u raznolikosti, doručkuju svaki dan, konzumiraju više voća i povrća, jedu više hljeba, tjestenine, riže i žitarica od cijelog zrna, konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode za jake kosti, jedu redovno, grickaju pametno, piju dovoljno tečnosti, budu aktivni i redovno održavaju higijenu zuba i usta.
Nutricionisti smatraju da je standard bh. građana opao, te da je hrana koja goji, poput hljeba i tjestenine, jeftina, pa uz ekspanziju brze hrane predstavlja jedan od uzroka gojaznosti.
"Odabir hrane kod djece velikim dijelom zavisi od prehrambenih navika roditelja. Sociološke studije pokazuju da djeca ne vole ručati sama te ih tokom jela treba animirati kroz razgovor i nikako ih ne treba požurivati", pojašnjavaju nutricionisti.
Gojaznost najmlađih je posljedica stila življenja, jer sve veći broj djece jede uz računare i televiziju, a malo se bave fizičkom aktivnošću
Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u BiH skoro dvije trećine stanovnika imaju problem sa viškom kilograma.
Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se BiH po broju gojaznih ljudi nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi. Tako je prema istraživanju SZO u našoj zemlji 62,9 odsto debelih stanovnika, a prema njihovim predviđanjima, u sljedećih nekoliko godina broj gojaznih će rasti.
Nekoliko primjera zdravog prvog obroka:
1.Klasični doručak:
30 g hrskavog muslija
125 ml obranog mlijeka kakao i jabuka
2. Za sladokusce
35 g čokoladnog muslija
šolja mlijeka
kašika meda
pet sušenih marelica
3. Za ljubitelje sendviča
integralno pecivo sa sjemenkama
sirni namaz
komad sira i komad purećih prsa
list salate i čaša mlijeka
Nekoliko primjera zdravih međuobroka:
Slika:sezonsko voće sa jogurtom
1.Mliječni obrok
jogurt, kefir, mlijeko, mliječni desert
sezonsko voće
ili krekeri od integralnog brašna
2.Bio sendvič
pecivo od čitavih zrna brašna sa sjemenkama
sirni namaz, sir
nemasna šunka
ili povrće
3. Voćni obrok
Mala pakovanja sušenog voća
i orašastih plodova