Praznici, a posebno novogodišnji, uglavnom se smatraju kao vrijeme za kupovinu, provod ili ostvarivanje dugo očekivanih susreta. Trebalo bi da to bude i vrijeme opuštanja i prikupljanja snage za početak novog godišnjeg perioda. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je sve više ljudi koji pate od praznične depresije. Tako su za neke praznici zaista vrijeme uživanja, a za druge samo gorke pilule očaja, razočarenja, tuge i iznevjerenih očekivanja. Kako pokazuju brojne psihološke studije, praznici kod ljudi sve češće predstavljaju izvor stresa i depresivnih osjećanja, a sve manje dane ispunjene zadovoljstvom, radošću i opuštanjem.
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, praznična depresija bi se mogla svrstati u problem novijeg doba, a najčešće pogađa siromašne ljude, kao i one s nesređenim emotivnim životom.
Osjećaj "građanina drugog reda"
"Jedan korijen bi mogao biti u tome što u vrijeme tih velikih prazničnih kupovina i potrošačkih stanja i euforija, ljude slabijeg materijalnog stanja razdire osjećaj uskraćenosti. Znači, oni vide neku svoju poziciju, da su nisko na ljestvici i naravno da to kod njih izaziva depresivne reakcije, kao što su bježanje od te stvarnosti, uvlačenje u sebe ili neke druge reakcije.
Kod tih osoba se javlja osjećaj uskraćenosti, neispunjenosti, razmišljaju kako će mnogi lumpovati, a oni ne mogu, nemaju novac za zabavu kakvu žele. Njihova tuga se potencira s pretjeranim očekivanjima", objašnjava Šijaković.
Drugi razlog, navodi, leži u činjenici što ove osobe, kada vide euforiju kupovine i trošenja oko prazničnih priprema, takođe pokušavaju da se u nju uključe i onda potroše i ono malo novca što imaju.
"To kod njih ponovo izaziva stanje depresije zašto je podlegao tome, odnosno onome što čine bogati, smatrajući se građanima drugog reda. To je ta kultura siromaštva, koja se gaji na taj način da to nije za nas, to je za neke druge, i to naravno može da ima tu depresivnu reakciju. To je, naravno, pitanje gdje se jasno vide socijalne razlike i klasna stanja kod nas", kaže Šijaković.
Dodatni problem je, ističe ovaj sociolog, što praznici nisu više kao nekad usmjereni na neki događaj, istorijski datum, nego ponajprije na kupovinu enormnih količina hrane i pića, što ova grupa ljudi sebi ne može da priušti.
U drugu rizičnu grupu koju pogađa praznična depresija, navodi Šijaković, mogle bi se svrstati osobe s nesređenim emotivnim životom.
"Uglavnom je riječ o osobama koje su same ili imaju porodičnih problema, te za vrijeme praznika upadaju u depresiju i postaju utučeni. Emocionalno siromašni u danima reklamiranog zajedništva osećaju se još tužnije, usamljenije i napuštenije nego inače", naglašava Šijaković.
Ipak, činjenica je, dodaje, da većina ljudi na praznik reaguje pozitivno samom činjenicom da se nešto dešava, da imaju slobodne dane.
Potrebno rasterećenje kroz razgovor
Aleksandar Miljić, doktor psihologije, navodi da depresije imaju svoje dugo porijeklo, te da su one prisutne kod osoba koje su sklone da određene situacije doživljavaju na izvjestan način kao nepovoljne za sebe.
"To, naravno, potiče iz određene dimenzije njihove osjetljivosti, ranjivosti, što se nekada može povezati i sa njihovim periodom odrastanja. Naime, još od najranijeg perioda, dijete na relaciji potreba i zadovoljenja od majke pa nadalje, može nailaziti na određene strepnje. Može se pretpostaviti da kod jednog dijela osoba koje su sklone introvertnosti, anksioznosti, one upravo potiče od tih najranijih strepnji, koje su se kasnije razvile u depresiju. Takve osobe opažaju bilo kakve situacije na nepovoljniji način u odnosu na druge, koje su spremne suprotstaviti se i efikasno reagovati na te situacije", navodi Miljić.
Naravno, zavisno od situacija koje su pred čovjekom, kaže, on će ih tako u različito vrijeme, u različitom kontekstu opažati, doživljajvati i na njih reagovati.
Praznične atmosfere, navodi Miljić, obično asociraju ljude na ljepše dane kada svakodnevno gledaju nasmijana lica. Međutim, kako kaže, to sa druge strane neke ljude asocira na njihovu nemogućnost da se tako osjećaju, što ih vuče ka anksioznosti, depresiji, tugovanju...
"Takvim osobama, ukoliko ne uspiju da kroz razgovor sa drugim ljudima ili na neki drugi način prikriju svoja negativna razmišljanja ili opažanja i podignu svoj nivo raspoloženja, praznik može da pogorša njihovo stanje. Zato se i dešavaju slučajevi da neka osoba, na nekom slavlju, u lijepom raspoloženju i društvu, odjednom postaje ćutljiva, tužna ili počne plakati. U takvim situacijama je neminovan jedan vid rasterećenja tog stanja", objašnjava Miljić.
Kad depresija dovede do suicida
Najradikalniji izraz ovog vida depresije su samoubistva koja se znaju desiti i u novogodišnjoj noći.
Prema Miljićevim riječima, asocijacije kod tih ljudi uvijek su u neku ruku asocijacije nastale u kontekstu veselja, sreće, u kontekstu lijepih dana.
"Opservirajući vremenski, situaciono i socijalno, te osobe, jednostavno, sebe ne vide tu i naprosto im se pojačava asocijacija njihove nesrećnosti, anksioznosti. Zato se dogodi da takve osobe još više padaju u depresiju, što znači da tjelesno i fizički slabe, postaju pasivne, nepomične, psihofizički oslabljene. Onda počinje maštanje u nekoj fazi ili traženje satisfakcije u zamišljanjima suicida, da bi kasnije prešli na suicid, što se i dešava preko tih prazničnih dana ili na proljeće kada se sve budi. Upravo ta asocijacija na život kod ovih osoba javlja suprotnu asocijaciju", navodi Miljić.
Razmišljanja o suicidu mogu se javiti kod osoba različitog psihosocijalnog statusa i starosne dobi. Ipak, kako kaže Miljić, u ovim slučajevima obično se radi o osobama koje sebi ne mogu obezbijediti pažnju drugih, koje su na neki način zapostavljene, hendikepirane ili sebi ne mogu obezbijediti neki nivo provođenja praznika.
"Takve osobe, bilo da se to radi o starijim ili mlađim osobama, na izvjestan način su usamljeni, često imaju neriješenu privatnost, tako da nemaju povoljan taj porodični, socijalni ambijent. Često takve osobe nemaju povoljnu sliku o sebi, što je još otežavajuće u ovakvim situacijama", navodi on.
Činjenica je da danas u BiH imamo prazniču euforiju pomiješanu sa situacijom u kojoj je mnogo siromašnih i nezaposlenih ljudi.
Važno je savladati stav da praznici moraju biti ispunjeni brdom poklona i ludim provodima, te pronaći nekoga s kim se može podijeliti bar topla riječ.