Posljedice globalnog zagrijavanja Zemlje sve se intenzivnije osjećaju i u Bosni i Hercegovini u kojoj je posljednja dekada od 1997. do 2007. zabilježena kao najtoplija u posljednjih 50 godina.
Klimatske promjene se odlikuju i vremenskim oscilacijama koje ozbiljno narušavaju i zdravlje stanovnika, upozoravaju klimatolozi i ljekari. Krajam proteklog mjeseca zabilježene su rekordne temperature u posljednjih 100 godina u više bh. gradova. Kao ilustracija zastrašujućih temperaturnih oscilacija može poslužiti primjer u Sarajevu, gdje je 8. maja ove godine zabilježeno svega 3,8 stepeni, a 29. maja nevjerovatnih 33,2 stepena Celzijusa. Zbog klimatskih promjena u BiH je povećan broj ljudi s moždanim i srčanim udarima, sve više je oboljelih od raka kože i drugih kožnih oboljenja. Usljed globalnog zatopljavanja suočavamo sa najezdom komaraca. Stručnjaci ističu da komarci, "ako ne budu svedeni na potrebnu mjeru" mogu na ove prostore donijeti i malariju. Eksperti ocjenjuju da će situacija u našoj zemlji, kao i u ostatku svijeta, biti mnogo lošija ukoliko se na svjetskom planu nešto odmah ne poduzme.
"Iako ne spadamo u svjetske zagađivače, osjećamo klimatske promjene na svojoj koži. One se ne manifestuju samo kroz rekorde u visokim temperaturama zraka, već i u obilnim padavinama, oscilacijama u vremenu, što utiče naravno i na zdravlje. Analiziran je period od 1961. do 1990. godine gdje je bilo ekstrema, ali može se kazati da je dekada od 1997. do 2007. godine najtoplija u posljednjih 50 godina na teritoriji BiH", kaže bh. klimatolog Željko Majstorović.
Dodaje da je naročito u prošloj godini bilo izrazito toplih i hladnih intervala.
Banjaluka prošlog juna preživjela najtopliji dan
"Tako je u Sarajevu prošle godine 23. avgusta zabilježeno 38,8 stepeni, Mostaru 43,1, Gradačcu 40,5", naglašava Majstorović.
Igor Kovačić, šef Meteorološkog sektora pri Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, kaže da je u Banjaluci u junu prošle godine zabilježena najviša temperatura u istoriji ovog grada.
"Tada je izmjereno 41,4 stepena Celzijusa. Od sedamdesetih godina do danas po jednoj dekadi (deset godina) zabilježen je porast temperature od 0,6 stepeni Celzijusa", navodi Kovačić.
Željko Majstorović smatra da možemo nešto učiniti na ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja.
"Možemo da sačuvamo zalihe pitke vode koja će uskoro biti glavni resurs u svijetu, da povedemo brigu o vlastitom okolišu i spriječimo bestijalnu sječu šume, spasimo jezera i rijeke od otpada, donesemo potrebne zakone i provedemo ih", predlaže Majstorović.
Kaže da je sreća većeg dijela Bosne i Hercegovine u tome što je okružena planinama, i ne može tako lako biti izložena razornim olujama.
U Mostaru najčešće opekotine i rak kože
"Voda, zeleni pokrivač, kompletna biosfera na Zemlji je ugrožena. Planetu trenutno naseljava preko sedam milijardi ljudi, a svaki treći hoće da ima automobil koji je takođe zagađivač. Prije 150 godina je počela industrijalizacija, a time i zagađenje planete. U zadnjih deset do 15 godina klimatske promjene su uočljivije. Zbog globalnog zagrijavanja imamo topljenje glečera čime se povećava nivo mora i dolazi do plavljenja obala koje, zapravo, nestaju", upozorava bh. klimatolog Željko Majstorović.
Senad Kovačević, ljekar Regionalnog medicinskog centra u Mostaru, u najtoplijem bh. gradu, navodi da je posljednjih godina povećan broj ljudi sa kožnim oboljenjima uzrokovanim štetnim djelovanjem sunčevih UV (ultravioletne) zraka. Tvrdi da su najčešće opekotine prvog stepena i rak kože.
"Opekotine najčešće zahvataju lice jer je ono uvijek izloženo suncu. Opekotine često dovode do dehidracije tijela i u tim slučajevima pacijentima dajemo infuziju. Rak kože najčešće nastaje tamo gdje su mladeži, neke rane i druge promjene na koži. Prvi simptomi raka kože su rumenilo, mladeži ili oboljeli dio izgleda kao kap krvi", objašnjava Kovačević podsjećajući da su za kvalitetnu ličnu zaštitu od sunca neophodne adekvatne naočale, šešir i zaštitna krema.
U Sarajevu raste broj srčanih i moždanih udara
"Ipak, najpoželjnije je da se izbjegavaju sunčeve zrake od 11 sati ujutro do 16 popodne. Ako neko ima osjetljive dijelove kože, pored zaštitinih krema bilo bi dobro da taj dio kože zaštiti i gazom. Problem je što i ove stvari koštaju", naglašava Senad Kovačević, ljekar Regionalnog medicinskog centra u Mostaru.
Sarajevski ljekar Enes Slatina, koji radi disertaciju o temi "Klimatske promjene i zdravlje", tvrdi da je zbog čestih promjena vremena prouzorokovanih globalnim zagrijavanjem, povećan broj moždanih i srčanih udara.
"Posljednjih godina, primjera radi, u Sarajevu je broj moždanih i srčanih udara povećan za oko 25 odsto. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć svaki dan imamo najmanje jedan slučaj moždanog udara, a nekad ih zna biti i do osam. Uzroci moždanog i srčanog udara su i stres i loša ishrana, fizička neaktivnost, ali glavni 'okidač' su oscilacije temperature koje izazivaju velike promjene krvnog pritiska. Zato i imamo najviše moždanih i srčanih udara u proljeće kada su te promjene vremena najizraženije", objašnjava Slatina.
Dodaje da su ove oscilacije u vremenu posebno kritične za starije građane.
Zabrinjavajuća najezda komaraca u BiH
"Međutim, nisu rijetki slučajevi udara i kod mladih ljudi od tridesetak godina i više pogađaju muškarce nego žene. Za samo posljednja dva dana u Sarajevu temperatura je pala za 15 stepeni i opet naglo skočila. Preporučujem svima da prate biometerološku prognozu. Kao i u cijelom svijetu i kod nas je sve više metereopata, ljudi koji su posebno osjetljivi na promjene vremena. Moj savjet je da se pri promjenama vremena i velikim vrućinama izdvoji vrijeme za fizičku aktivost, da se jača imunitet i da se ne prepuštate negativnim mislima", poručuje doktor Slatina.
Posljedica globalnog zagrijavanja je i svojevsrna najezda komaraca u BiH.
"Do sada je Posavina bila poznata po pojavi komaraca, ali sada ih imamo i u dijelovima gdje nikada nisu bili, poput općine Centar u Sarajevu. Ljudi nas mole da nešto učinimo, ali tu se ne može tretirati nekoliko zgrada ili kuća, već cijela naselja", objašnjava Samir Siručić, tehnički direktor sarajevskog preduzeća "Sanitacija".
Naglašava da je problem najezde komaraca potrebno ozbiljno shvatiti.
Proglašavanje elementarne nepogode zbog vrućina
"Komarci su prenosioci velikog broja zaraznih bolesti, i ako se ne svedu na normalan okvir mogli bismo se uskoro susresti i sa malarijom. Komarci sišu krv i tako idu od čovjeka do čovjeka, i ukoliko je jedna osoba zaražena, zarazu putem krvi prenose na druge", ističe Siručić.
Govoreći o "izazovima klimatskih promjena u BiH" svjetski ekspert za klimatske promjene Daniela Stojčeva navodi da je od 1906. do 2005. temperatura povišena za 0,74 stepena Celzijusa.
"Procjenjuje se da će na kraju ovog vijeka temperatura zraka biti viša nego u posljednjih tri miliona godina. Klima će postajati sve različitija i nepredvidljivija. Svijetu je ostalo manje od decenije da izbjegne opasne klimatske promjene koje bi bile prijetnja čovječanstvu, a koje mogu dovesti do neviđenog nazadovanja", upozorava Stojčeva.
Stanje elementarne nepogode zbog vrućina u našoj zemlji proglašava se ukoliko je temperatura više dana iznad 39 stepeni, kaže Stanko Slišković, iz Federalne uprave Civilne zaštite.
"Zdravstvo spremno na toplotne udare"
"Tada vlada entiteta na prijedlog ministarstva zdravstva može proglasiti stanje elementarne nepogode, toplotnog udara. U tom slučaju svi subjekti, poslodavci se moraju povinovati takvom stanju. Moraju prilagoditi radno vrijeme nastaloj situaciji. Problem je što kod nas, kada se radi o klimatskim promjenama, ne postoji ministarstvo okoliša na nivou države", napominje Slišković.
Draženka Malićbegović, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH u sektoru za zdravstvo, kaže da javno zdravstvo može adekvatno odgovoriti na sve eventualne elementarne nepogode, tako i one izazvane visokim tepereturama zraka.
"Kada se priča o klimatskim promjenama uvijek se upozorava da zemlje u razvoju mogu imati ozbiljnih problema zbog lošeg javnog zdravstva. Iako smo zemlja u razvoju, BiH se ne može porediti sa siromašnim afričkim ili latinoameričkim zemljama. Ipak imamo znatno razvijenije javno zdravstvo i sigurno da smo spremni da reagujemo pri eventualnim elementarnim nepogodama", tvrdi Malićbegovićeva.
Kao dokaz svoje tvrdnje navodi činjenicu da je i sama za vrijeme proteklog rata bila u BiH i uvjerila se da je naše zdravstvo i tada adekvatno reagovalo i bilo sposobno da spasava ljudske živote.