BANJALUKA, SARAJEVO - U BiH minimalno 15 odsto odraslih muškaraca ima problem s prekomjernim konzumiranjem alkohola, a posebno zabrinjava podatak da broj žena koje piju alkohol rapidno raste, podaci su istraživanja stručnjaka iz ove oblasti.
Oni upozoravaju da je stanje u BiH u oblasti alkoholizma katastrofalno i da pod hitno treba preduzimati ozbiljne korake kako bi došlo do napretka.
Nikola Dorontić, porodični terapeut iz Banjaluke, kazao je da je problem u tome što je konzumiranje alkohola toliko društveno prihvaćeno da je postalo "nenormalno" ne piti.
On je naveo da istraživanja pokazuju da je znatno veći broj muškaraca koji imaju problema s alkoholom, ali da se demokratizacijom društva i promocijom ravnopravnosti polova javlja sve veći broj žena koje prekomjerno piju alkohol.
"Nekada je omjer bio jedna žena naspram sedam muškaraca koji piju, a sada je to jedan prema tri. Mlade žene sve više piju u prigodnim situacijama", istakao je Dorontić i dodao da su žene nakon dobijanja podrške i ravnopravnosti u društvu preuzele i ovu lošu naviku muškaraca.
Posebno je apostrofirao problem alkoholizma među mladima, koji vrlo rano počinju piti, čak i u višim razredima osnovne škole.
"Svi smo svjedoci toga da nijedna ekskurzija ne prođe bez alkoholisanja, pa čak ni mala matura u osnovnim školama, tako da možemo reći da je oko 30 odsto mladih u opasnosti od alkoholizma", rekao je Dorontić.
Kao problem, Dorontić navodi to što alkoholizmu niko ne pridaje značaj, te da je organizovano liječenje prisutno samo u pojedinačnim slučajevima.
"U RS, primjera radi, imate samo jedan klub liječenih alkoholičara, ali ni on nema adekvatnu podršku", kazao je Dorontić i naveo da u BiH minimalno 15 odsto odraslih muškaraca ima problem s alkoholizmom.
Milan Latinović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, kazao je da Klinički centar Banjaluka, kao referentna ustanova, godišnje hospitalizuje oko 150 pacijenata zavisnih od alkohola.
"Institucije u RS sve kvalitetnije pristupaju problemu zavisnosti, od kojih je najveći problem i dalje alkoholizam", rekao je Latinović.
U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kazali su da je u ovom entitetu, prema njihovim analizama, porast alkoholne zavisnosti vodeći, u odnosu na ostale oblike zavisničkog ponašanja i poremećaja.
Koliko je problem zavisnosti ozbiljan, rekla je i Sanja Stanić, direktor NVO "Viktorija" iz Banjaluke, koja navodi da se ovoj ustanovi godišnje obrati oko 250 ljudi koji imaju problema s nekim oblikom zavisnosti.
Stručnjaci koji prate stanje alkoholizma smatraju da su za porast broja ljudi s ovim problemom zaslužni stil života i običaji koji podrazumijevaju da se proslave ili žaljenja ne mogu obaviti bez opijanja, te posljedice rata, teška politička situacija, sve više nezaposlenih i neimaština.
Na osnovu istraživanja koje je početkom godine sprovedeno među učenicima trećih razreda srednjih škola, 78 odsto je odgovorilo da pije alkohol, a čak 20 odsto da su ga prvi put probali u devetoj godini života.
Alkoholičari u Evropi
Približno trećina Evropljana i većina Turaka uopšte ne pije alkohol, proizilazi iz istraživanja agencije GfK u 15 evropskih zemalja i SAD.
Najveći apstinenti u Evropi su Italijani i Portugalci, dok u Njemačkoj ne pije samo 18 odsto stanovništva.
Četiri od deset Amerikanaca je navelo da nikada ne pije alkohol, a najveći protivnici alkohola su Turci, među kojima više od 80 odsto nikada ne pije alkohol, što je povezano i s njihovim vjerskim uvjerenjima.
Oko 50 odsto Italijana i Portugalaca takođe ne pije. Broj ljudi koji uopšte ne piju je najniži u Grčkoj i Švedskoj, sa po 14 odsto, i Holandiji sa 15.