BANJALUKA - Kroz redakcije "Glasa Srpske", dnevnih novina koje slave punih osam decenija postojanja, do sada su prošle na stotine novinara i reportera, mijenjalo se ime države, vlasti, urednici, politike, ali "Glas" je uvijek bio tu. Za narod i uz narod. I tako će i ostati u susret novim jubilejima.
Poručeno je to večeras sa svečane akademije povodom obilježavanja 80 godina postojanja "Glasa Srpske" koja je upriličena u Banskom dvoru u Banjaluci.
Temelje ovog najstarijeg glasila su udarili 31. jula 1943. godine u Župici kod Prekaje, nadomak herojskog Drvara, ljudi kojima se zbog njihovih djela i danas klanjaju, a današnju redakciju već deceniju vodi Borjana Radmanović Petrović sa mjesta glavne i odgovorne urednice.
"Glas Srpske", kako je poručila tokom akademije, nije dozvolio da ga pregazi vrijeme.
"Ostao je vitalan i živahan, a zahvaljujući svima koji danas stvaraju u njemu, čini se življi nego ikad. Naše novine i portal mjesečno čita više od milion ljudi. Ostali smo najvažniji nacionalni štampani medij u okvirima Republike Srpske, ali, što nam je posebno drago, postali smo prepoznatljivi i u regionalnim okvirima", rekla je Radmanović Petrović.
Kako se "Glas" razvijao i koje je uspjehe i prepreke upisao u svojoj već dugoj istoriji, sumirano je u desetominutnom filmu, a svoja sjećanja na dane kada je predvodio redakciju na svečanosti je sa prisutnima podijelio i Nebojša Radmanović, "Glasov" dugogodišnji direktor i urednik još iz osamdesetih godina prošlog vijeka, koji je poručio je da je ovo poseban dan kao što je i svaka godišnjica prilika za sjećanje na tešku 1943. godinu kada je pokrenut "Glas".
"Ne može se desiti da u Banjaluci nema imena prvih imena 'Glasa'", rekao je Radmanović i dodao da je i danas napadnuta sloboda.
I danas, podvukao je, bijemo i tu bitku i onu za ravnopravnost svih građana Republike Srpske.
"O antifaštističkoj borbi moramo još jače govoriti. Glas je oduvijek gajio tu ideju antifašizma i pisao istoriju", rekao je Radmanović i dodao da je imao sreću da radi u "Glasu" sa ljudima koji su voljeli žurnalistiku, Banjaluku i sam "Glas".
Pokrovitelj svečane akademije bio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je podvukao da se "Glas" stalno borio za postojanje.
"On je bio glas ovog naroda i preteča ovoga što se zove Republika Srpska", rekao je Dodik koji vjeruje da će "Glas" uspješno koračati dalje.
Sa "Glasom" i Republikom Srpskom smo, kako je rekao, u stalnoj borbi za slobodu.
Poseban pečat akademiji povodom važnog jubileja dala je etno-grupa "Trag", ali i umjetnički dio programa koji je potvrdio i da je "Glas" rastao zajedno sa Banjalukom i obrnuto jer je, kako se čulo, dugo u gradu postojao izraz glasovci, za školu novinarstva koju je "Glas" stvorio, a bila je čast biti njen polaznik.
Kroz glumački prikaz jednog novinara na zalasku karijere prikazana su njegova razmišljanja o novinarskoj profesiji, sjećanja nekadašnjih novinara poput Ranka Pavlovića, Nenada Novakovića, Ljiljane Labović Marinković na dane provedene u "Glasu", a čula se i anegdota sadašnjeg člana "Glasove" redakcije Branislava Predojevića.
U čast "Glasa Srpske" poznati umjetnik Miroslav Miro Janjanin napisao je i komponovao pjesmu.
Prva redakcija "Glasa"
Prvu redakciju lista činili su Skender Kulenović, Ilija Došen, Đuro Pucar, Rada Vranješević, Vilko Vinterhalter, Osman Karabegović i Boško Šiljegović, a njihovo djelo je od prvog broja bilo neraskidivo vezano za narod koji je proživljavao iste nedaće i izazove.
"Glas" je, naime, doživio i nekoliko promjena imena ("Banjalučke novine", "Krajiški list", "Glas srpski", "Glas Srpske"), ali nikada nije mijenjao ideale na kojima je nastao. Njegove slavne osnivače nasljeđivala su jednako velika imena među kojima su Branko Ćopić, Vlado Dijak, Jaroslav Koleška, Nikola Pavlić, Hasan Kikić, Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Milan Gavrić, Limun Papić...
Veliki san svih bio je dosanjan u februaru 1983, kada je "Glas" počeo da izlazi svakog dana, osim nedjelje. Odlukom Narodne skupštine od 15. septembra 1992. izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod današnjim imenom izlazi od 5. maja 2003, a u istoriji je upisana i vlasnička transformacija kada u sklopu privatizacije državnog kapitala njegov većinski vlasnik postaje firma "Dnevne Nezavisne novine".
Prvi i osnovni cilj od početka je da čitaoci dobiju tačne i blagovremene informacije, što je i prepoznato s druge strane, zbog čega novine ponosno nose titulu jednog od najuglednijih listova i pokazuju zahvalnost svaki dan iznova, zahvalnost na ukazanom povjerenju.
"Glas Srpske" dobitnik je brojnih nagrada za humanost i novinarstvo, a u više navrata odlikovan je ordenima.
Priznanje
Posebno priznanje ove godine dodijeljeno je uredniku i novinaru Darku Grabovcu.
Povod je 30 godina rada u "Glasu". Grabovac je istakao da je ljubav prema novinarstvu prevladala sva ratna i životna iskušenja te da sa mladalačkim žarom nastavlja da ispunjava novinske stupce.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
