Proces krijumčarenja roba pri uvozu u BiH postaje sve sofisticiraniji s unapređenjem carinskih i kontrolnih službi. Od nekadašnjeg masovnog propuštanja roba na granici bez plaćanja dažbina, sada se sve veći broj proizvoda prijavljuje, ali po nižim carinskim vrijednostima.

Time je država, takođe, oštećena po osnovu neplaćenih dažbina, dok se razmjera šteta za tržište i građane može samo naslutiti, kažu nadležni. Privrednici, ali i službenici kontrolnih organa, ističu da je i dalje primarno krijumčarenje visokotarifnih roba, što smatraju logičnim pošto se tu i vrti najviše novca.

Dok se većina slaže da je nelegalna prekogranična trgovina naftom i nafnim derivatima prilično redukovana uredbama o strogoj kontroli takozvanih naftnih surogata poput vajt špirita, kerozina i baznih ulja, dotle mnogi ocjenjuju da postoje robe, posebno cigarete, kod kojih nije bilo pomaka u suzbijanju šverca.

`Razmjere šverca cigaretama su vidljive na svakom koraku gdje se 'ispod tezge' prodaju proizvodi bez markica`, kaže Mladen Mićić, predsjednik Privredne komore RS. On smatra da ne postoji oblast koja nije predmet krijumčarenja, ističući da svaki takav uvoznik šteti domaćoj proizvodnji koja gubi na konkurentnosti.

`Ako neko na granici smanji vrijednost carinske osnovice, automatski je uskratio i plaćanje PDV-a i time je omogućio da na tržištu prodaje robu po nižim cijenama od domaćih proizvođača`, kaže Mićić.

TRŽIŠTE IZBUŠENO SA SVIH STRANA

U Fabrici duvana Banjaluka kažu da imaju saznanja da je tržište BiH `izbušeno` sa svih strana, tvrdeći da najviše spornog uvoza ima kod cigareta proizvedenih u Sloveniji, Poljskoj i Srbiji.

`Pojavljuju se cigarete 'Tobačne' s markicama koje su ukinute prije godinu dana i neko na to zatvara oči`, tvrdi Dubravko Prstojević, direktor banjalučke Fabrike duvana.

Osim šverca marlbora, koji se proizvodi u Nišu, Prstojević poseban problem vidi u cigaretama austrijskih kompanija, koje svoje fabrike imaju u Poljskoj. Odatle se, kaže on, uvoze cigarete nastale preradom duvana koji se dijelom uzgaja i na području Ukrajine, koje je bilo izloženo zračenju zbog havarije nuklearne elektrane u Černobilju osamdesetih godina prošlog vijeka.

`U BiH ne postoji nikakva kontrola kvaliteta cigareta, tako da niko potrošaču ne može reći koliki je nivo štetnosti tog proizvoda i vrijedi li on zaista tri marke`, ističe Prstojević pozivajući nadležne organe da i cigarete, poput goriva i namirnica, postanu predmet laboratorijske analize ispravnosti.

Organizatori šverca tih cigareta su, prema njegovi riječima, tri-četiri grupe iz Srbije koje poslove obavljaju uhodanim kanalima preko Loznice i Crne Gore, a u saradnji s pojedinim službenicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Čak su i tržišni inspektori, koji vrše kontrolu unutrašnjeg prometa, svoj posao u sprečavanju šverca cigaretama uporedili sa sakupljanjem rasutog perja. U toku ove godine su protiv 26 pravnih i fizičkih lica podnijeli prekršajne prijave i zabranili rad jedne banjalučke radnje. Oduzeli su oko 39.000 paklica cigareta ukupne vrijednosti oko 78.000 KM.

Slavko Subotić, direktor Inspektorata RS, nedavno je kazao da u toj oblasti evidentno nemaju adekvatne rezultate.

`Problem je na granici`, tvrdi Subotić navodeći da su za te poslove zaduženi UIO i Državna granična služba.

UIO: SITUACIJA POD KONTROLOM

U Upravi za indirektno oporezivanje tvrde, međutim, da imaju dobre rezultate i da situaciju drže pod kontrolom. Saudin Terzić, pomoćnik direktora te institucije zadužen za Sektor sprovođenja i poštivanja carinskih i poreskih propisa, navodi da su ove godine imali zapljenu oko 290.000 paklica ili preko šest miliona komada cigareta, mahom marlbora, danhila i ronsona.

Najveću zapljenu su imali ljetos u okolini Viteza, gdje su otkrili ilegalno skladište sa 145.710 paklica cigareta.

`Po načinu pakovanja sumnjamo da su se cigarete krile u okviru robe koja je došla kontejnerima iz Kine, koja opet najčešće stiže preko riječnih luka`, kaže Terzić.

Upitan da li postoje organizovane grupe krijumčara cigaretama, on je kazao da su to utvrdili samo u jednom slučaju i to nelegalne trgovine kafom. Terzić kaže da se radilo o grupi koja je uz pomoć službenika UIO na graničnom prelazu u Brčkom prokrijumčarila 375 tona sirove kafe, čime je samo na carini državni budžet zakinula za 620.000 KM, dok je ukupna šteta zbog nestalog traga toj kafi duplo veća. Na osnovu te akcije u Sudu BiH je i počeo proces u kome je prvooptuženi Milan Papić, vlasnik firme `Red Star` iz Bileće.

Svaka akcija tog sektora usmjerena na određenu robu, tvrdi Terzić, automatski rezultira porastom naplate kod tih proizvoda.

Kaže da se rad tog i drugih sektora u UIO vidi iz naplate akcize na uvozne proizvode, koja za prvih osam mjeseci iznosi 446 miliona KM, odnosno 17 odsto ukupnih prihoda.

Prstojević vjeruje da to može još mnogo bolje, pozivajući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) da zaustavi krijumčarenje cigaretama, kojim su, prema njegovoj računici, budžeti entiteta i BiH godišnje oštećeni za 150 miliona KM.

`To uništava domaće fabrike, ali i domaće uzgajivače duvana od čega živi 7.500 porodica u BiH. Ako zatvore granicu za šverc, ja i Šefik Lojo, direktor Fabrike duhana Sarajevo, spremni smo vlastima napraviti novu zgradu koju ćemo opremiti najmodernijim namještajem i foteljama od krokodilske kože`, kaže Prstojević.

Istrage protiv 152 osobe

Sektor za sprovođenje i poštivanje carinskih i poreskih propisa UIO je za prvih osam mjeseci nadležnim tužilaštvima podnio 78 izvještaja protiv 152 lica za koje se vjeruje da su budžete entiteta i BiH oštetili za ukupno 12,45 miliona KM.

Rad tog sektora u javnosti je bio najzapaženiji po suzbijanju uvoza falsifikovane sportske opreme, mahom patika i majica, poznatih svjetskih proizvođača kao što su `Najk`, `Puma`, `Esprit` i `Adidas`. Vrijednost zaplijenjene robe sa zaštićenim industrijskim vlasništvom iznosi preko tri miliona KM.

`Država je tu oštećena s prihodovne strane jer se prikazuje niska carinska osnovica, dok su građani na gubitku pošto izdvajaju puno novca za nekvalitetnu robu`, kaže Saudin Terzić.

Najveći problem u otkrivanju takvih djela vidi u tome što BiH ima potpisane sporazume o carinskoj saradnji samo sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Slovenijom i Turskom, dok većina roba dolazi iz zapadne Evrope i Kine. `Takođe, jedina smo zemlja u Evropi koja nije članica Svjetske carinske organizacije. `Zbog toga nam je dosta otežano prikupljanje čvrstih dokaza o krijumčarenju, koji su neophodni na sudu`, ističe Terzić.