Uspomenu na Nikolu Teslu, čije se ime u cijelom svijetu izgovara sa mnogo poštovanja i zahvaljujući kojem imamo električnu energiju, čuvaju brojna udruženja, studentske i inženjerske organizacije.
Ipak, najznačajniji u čuvanju uspomene na život i njegov rad je Muzej Nikole Tesle u Beogradu u kojem se nalaze i njegovi posmrtni ostaci.
Muzej koji nosi ime ovog velikana smješten je u centru Beograda, u rezidencijalnoj vili izgrađenoj 1929. godine, po projektu znamenitog srpskog arhitekte Dragiše Brašovana. Zgrada je imala razne namjene, sve do 5. decembra 1952. godine, kada je odlukom Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije osnovan Muzej Nikole Tesle.
Muzejska građa stigla je u Beograd prema odluci američkih sudskih vlasti, pošto je za jedinog Teslinog nasljednika proglašen njegov nećak, Sava Kosanović.
Po Teslinoj želji, Sava Kosanović je dokumentaciju i lične Tesline predmete prenio u Beograd 1951. godine.
Muzej je jedinstvena institucija nauke i kulture u Srbiji, kao i u svijetu. Jedini je muzej koji čuva originalnu i ličnu zaostavštinu Nikole Tesle. Posjeduje izuzetno vrijedne kolekcije.
Kao institucija u kojoj se nalazi najveća svjetska zbirka dokumenata o Teslinom životu i radu, Muzej Nikole Tesle ima značajnu ulogu u pružanju informacija istraživačima u oblasti istorije nauke, pronalazaštva, patentnih prava i o projektima nastalim iz pokreta za očuvanje životne sredine i istraživanja takozvanih čistih izvora energije.
Posebna uloga muzeja je u organizovanju, podsticanju i promovisanju istraživanja u oblasti istorije nauke, kako bi se jasnije sagledao Teslin doprinos razvoju nauke i tehnologije krajem 19. i početkom 20. vijeka.
Lična arhiva Nikole Tesle nastala je tokom decenija njegovog naučnog rada i sadrži više od 160.000 dokumenata. Originalna dokumenta iz njegove zaostavštine su lična dokumenta među kojima su rodni list, pasoš, diplome, priznanja, članske karte, pravni poslovi i finansije, prepiska sa kompanijama, pojedincima, pozivnice, vizitkarte.
Od originalnih dokumenata u muzeju su i naučni rad i patentna dokumentacija, planovi i crteži, fotodokumentacija.
Ličnu biblioteku Nikole Tesle čini 905 naslova monografskih publikacija, 347 naslova periodičnih publikacija sa 2.435 pojedinačnih svezaka i oko 50.000 novinskih isječaka.
Teslin lični fond čine uglavnom stručne publikacije, a prije svega, priručnici iz oblasti kojima se on bavio, zatim patentni, sudski spisi u vezi sa suđenjima u vezi s patentnim pravima, rječnici, takođe i djela iz književnosti, medicine i drugih oblasti. Mnoge knjige imaju posvete autora velikom naučniku.
Od početka Muzej Nikole Tesle imao je dvojaku ulogu, da bude ustanova zaštite i da svojim djelovanjem svjedoči o Teslinim genijalnim pronalascima, naučnim dostignućima i idejama, ali i da prikuplja relevantne podatke, predmete, dokumenta i publikacije o Teslinom životu i radu.
Neprocjenjiv značaj
Veliki naučnik Nikola Tesla rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanima, kod Gospića, u tadašnjem Austrijskom carstvu. Umro je u Njujorku na pravoslavni Božić 1943. godine od srčanog udara.
Najviše je doprinio nauci i tehnološkom progresu svijeta kao pronalazač obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmjenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije. Po njemu je jedinica međunarodnog SI sistema dobila naziv, mjera za magnetnu indukciju Tesla. Tesla je konstruisao generator struja visoke frekvencije i napona, danas poznat kao Teslin transformator, transformator bez jezgra, Teslina zavojnica ili Teslin kalem.
Muzejska građa
160.000 originalnih dokumenata
2.000 knjiga i časopisa
1.200 istorijsko-tehničkih eksponata
1.500 fotografija i staklenih fotoploča originalnih tehničkih predmeta, instrumenata i uređaja
1.000 planova i crteža
Tesline lične stvari
- Lička torba, rad Đuke Tesle, Tesline majke
- Torba od krokodilske kože
- Žirado šešir u kutiji sa Teslinim inicijalima
- Kutija za šešir