BANJALUKA - Inspektorat Republike Srpske (RS) apeluje da poslodavci i radnici zajedničkim angažovanjem doprinesu razvijanju svijesti građana o značaju bezbjednosti i zdravlja na radu, kao jednog od osnovnih prava svakog čovjeka.
Povodom obilježavanja 28. aprila - Svjetskog dana bezbjednosti i zdravlja na radu, kao i predstojećeg Praznika rada, 1. maja, iz Inspektorata ističu da se poštivanjem zakona i propisa, kojima je uređena oblast zaštite na radu, omogućava socijalno i ekonomski produktivan život i u tom smislu legalan rad i bezbjedna radna mjesta, što se smatra temeljem razvoja svakog društva.
"U primjeni mjera bezbjednosti i zdravlja na radu odgovornost imaju i poslodavci i radnici. Poslodavci su obavezni da organizacijom i sprovođenjem mjera zaštite na radu osiguraju uslove za bezbjedan rad, a radnici svoj doprinos unapređenju bezbjednosti i zdravlja na radu daju postupajući u skladu s propisanim pravilima zaštite na radu, izvodeći radne zadatke na pravilan način i koristeći odgovarajuću zaštitnu opremu", naveo je u pisanoj izjavi vršilac dužnosti glavnog republičkog inspektora rada i zaštite na radu RS Goran Grgić.
Grgić navodi da je Inspekcija rada i zaštite na radu RS u prošloj godini iz oblasti zaštite na radu izvršila ukupno 1 673 kontrole i da su inspektori u 746 kontrola konstatovali razne nepravilnosti, pa su poslodavcima izdali 667 rješenja za otklanjanje nedostataka, 159 prekršajnih naloga u vrijednosti od 162.825 KM, a podnijeli su i 42 prijave za pokretanje prekršajnog postupka, kao i jednu krivičnu prijavu.
Prema njegovim riječima, u 2010. godini dogodilo se 15 povreda na radu sa smrtnim ishodom i 65 težih povreda, dok su se u prvom kvartalu ove godine dogodile dvije povreda na radu sa smrtnim ishodom i 11 težih povreda.
Najveći broj povreda dogodio se u šumarstvu i drvnoj industriji, građevinarstvu i elektroprivredi, a najčešći razlozi zbog kojih dolazi do povreda na radu odnose se na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, osposobljenosti radnika i izvođenja operacija suprotno tehničkim propisima i normama za njihovo izvođenje.
"Cilj politike nadzora u oblasti bezbjednosti i zdravlja na radu je prije svega sprečavanje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, a zasniva se na pokretanju niza aktivnosti u više oblasti djelovanja, kao što su primjena preventivnih mjera u svim oblicima rada, osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan i zdrav rad, praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih i praćenje uslova radne sredine", naveo je Grgić.
On je apelovao na poslodavce da uprkos ekonomskoj krizi ne štede na mjerama bezbjednosti radnika, jer se borba za bezbjedna i zdrava radna mjesta ne zasniva samo na zabranama i inspekcijskim mjerama već podrazumijeva i različite aktivnosti u smislu edukacije poslodavaca i zaposlenih.
Grgić je naglasio da zajednički cilj cijele društvene zajednice treba da bude podizanje nivo svijesti o kulturi prevencije, kao i stvaranje bezbjedne i zdrave radne sredine u kojoj će opasnosti i rizici za radnike biti svedeni na minimum.