BANJALUKA, SARAJEVO - Djeca i odrasli s autizmom su dio zajednice i svi treba da im pruže ruku podrške da bi im život bio što kvalitetniji, rekla je za "Nezavisne novine" Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" u Banjaluci povodom 2. aprila, Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Ovaj dan širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, obilježen je puštanjem plavih balona, što je jedan od simbola autizma.
"Potrebno je više govoriti o osobama s autizmom, i to ne samo 2. aprila", pojasnila je Kojićeva i dodala da se dijagnoza autizma obično ne daje sve dok dijete ne krene u školu.
"Potrebno je proći kroz mnogobrojne komisije, a roditelji se suočavaju sa dijagnozom razvojnog poremećaja i sumnjom na autizam. Želim da im poručim da, kada ne znaju šta da rade, neka nam se jave u Udruženje. Mogu nam se javiti i na Facebook stranici, a mi ćemo dati dalja uputstva kako da taj čitav put olakšamo", kazala je Kojićeva i napomenula da u Udruženju imaju djecu starosti od tri-četiri godine pa do odraslih osoba od kojih najstarija ima 56 godina.
Kako je rekla, što se tiče svijesti o autizmu potrebno je još više raditi, ali sigurno je da su se u prethodnom periodu pomakli sa mrtve tačke.
"U svakom vrtiću, ali i svakom razredu u školi trebalo bi da bude jedno dijete s autizmom. Potrebna je empatija svih građana. Djeci nikad nije problem da prihvate dijete s autizmom, ali se uvijek nađe neko od roditelja kome to smeta", pojasnila je Kojićeva.
Ističe da obično roditelji traže pomoć između treće i četvrte godine, kada primijete izostanak govora.
"U posljednje vrijeme imamo sve teže slučajeve autizma, niko ne zna da objasni zbog čega je to tako. Roditeljima je podrška neophodna jer u momentu kada se suoče sa takvom dijagnozom nađu se u nepoznatoj situaciji i potrebni su im odgovori na bezbroj pitanja. Trudimo se da im u Udruženju odgovorimo na sva pitanja i da im omogućimo da sa drugim roditeljima razmijene iskustva", rekla je Kojićeva.
Pojasnila je da autisti vole rutinu te da ih ne treba u tome ometati, nego se treba potruditi da ih uključimo u igru i društvene aktivnosti. Napomenula je da uvijek treba imati na umu da autisti, ako ispolje agresiju, nisu agresivni na ljude, nego na situaciju.
Pojasnila je koji su to prvi znaci autizma, kao što su odstupanje od normalnog ponašanja.
"Na primjer, sva djeca se igraju a dijete koje ima autizam stoji u ćošku. U stanju su po dva sata da rade jednu te istu radnju, kao i ponavljanje jedne riječi, ali signal je svakako i neodazivanje na vlastito ime", kazala je Kojićeva.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da je ove godine tema Svjetskog dana svjesnosti o autizmu "Unapređenje neuroraznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja".
"Ova tema ističe potrebu za izgradnjom inkluzivnog društva u kojem su djeca i odrasli s autizmom ravnopravni članovi zajednice, s pristupom kvalitetnom obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i svim drugim životnim mogućnostima, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Dodaju da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, autizam pogađa jedno od 100 djece, iako istraživanja pokazuju da je stvarna prevalencija možda i viša.
"Autizam se može dijagnostikovati već u dobi od dvije godine, a rana intervencija i podrška ključni su za poboljšanje kvaliteta života osoba s autizmom", ističu iz ovog ministarstva.
Dodali su da društvo treba osobama s autizmom pružiti priliku za obrazovanje, zapošljavanje i aktivno učestvovanje u zajednici, prilagođene njihovim sposobnostima i interesima.