Završetak srednje škole većini mladih ljudi predstavlja teško razdoblje odluke kuda i kako krenuti dalje. Nedoumica o nastavku školovanja, kao i izboru fakulteta u velikom broju rezultat je nedostatka kvalitetnih i detaljnih informacija o fakultetima i načinu odabira. Ne tako rijetko, srednjoškolci biraju fakultet prema tome "gdje raja ide", a ne prema svojim sposobnostima i željama.
Međutim, zabrinjavajuća je činjenica da veliki broj srednjoškolaca u našoj zemlji ne nastavlja školovanje. Naime, dok u razvijenim zemljama Evrope svaki drugi učenik koji završi srednju školu nastavi školovanje na visokoškolskim ustanovama, a u susjednim zemljama svaki treći, a na univerzitetima u BiH trenutno studira tek svaki četvrti srednjoškolac. Činjenice da na nivou BiH ima svega pet odsto visokoobrazovanih, a da samo oko 24 odsto mladih trenutno studira na nekoj visokoškolskoj ustanovi, više su nego poražavajuće.
Upravo iz tog razloga, u martu ove godine osnovana je koalicija nevladinih organizacija "Traži više", koja je po bh. gradovima u proteklom periodu organizovala okrugle stolove i javne tribine pod nazivom "BH obrazovanje na putu ka Evropi".
"Traži više" koalicija formirana je od dvadesetak nevladinih organizacija i udruženja iz BiH i sprovodi kampanju za povećanje stope upisa studenata na fakultete u BiH.
Na osnovu analiza urađenih u sklopu kampanje "Traži više" utvrđeno je da u BiH ima svega pet odsto visokoobrazovanih ljudi, da stopa nezaposlenosti mladih u BiH trenutno iznosi 58,5 odsto, te da samo oko 24 odsto mladih odluči da upiše fakultet, od čega svega 10 odsto završi studiranje u roku.
Ustanovljeno je i da 43 odsto mladih nije nastavilo školovanje zbog nedostatka sredstava za finansiranje studija, te da samo sedam odsto mladih prima stipendiju. Tokom kampanje utvrđeno je i da približno 40 odsto mladih pohađa univerzitete van BiH, da 70 odsto ima želju da napusti ovu zemlju, da je 100.000 mladih napustilo BiH nakon rata, da 36 odsto mladih živi u iznajmljenom smještaju tokom studiranja, te da samo pet odsto radi tokom studiranja.
Neusklađenost planova: Inicijativa za formiranje koalicije "Traži više" pokrenuta je u okviru projekta "Zašto čekati - neka obrazovanje kreira budućnost" koji realizuje Centar za razvoj i podršku Tuzla u partnerstvu sa Omladinskim komunikativnim centrom Banjaluka i projekta "Stvorimo društvo znanja - dajmo šansu studiranju", u realizaciji UG "Zašto ne Sarajevo" s partnerima fondacija, ekipa i ACIPS, takođe iz Sarajeva.
Darko Tišma, menadžer projekta i predstavnik Centra za razvoj i podršku Tuzla, jedne od pet organizacija inicijatora kampanje "Traži više", navodi da su analize niske stope upisa na bh. fakultete pokazale da su problemi višestruki i međusobno isprepleteni.
"Potrebno je sagledati cjelokupnu sliku obrazovanja, uključujući sve odgovorne institucije, cjelokupan obrazovni sistem, zakonske okvire, motivaciju učenika da nastave školovanje, odnosno percepciju mladih, kad je u pitanju perspektiva daljeg studiranja", kaže Tišma.
Prema njegovim riječima, analiza je pokazala da uzročnici dosadašnjeg stanja u visokom obrazovanju leže u neusklađenosti planova i programa između srednjeg i visokog obrazovanja, nedovoljnoj informisanosti i pripremljenosti učenika za studiranje, neujednačenim kriterijumima za upis na fakultete, ali i nemogućnosti potencijalnih studenata da finansiraju dalje školovanje.
Tišma smatra da se upisne politike na fakultetima ne donose u skladu s potrebama tržišta rada, te da srednjoškolce treba motivisati da nastave školovanje, ali i informisati o tome šta im se nudi na fakultetima i koja su zanimanja deficitarna.
Prema njegovim riječima, cilj projekta je doprinijeti povećanju stope upisa na bh. fakultete i alarmirati javnost da probudi svoju svijest o potrebi za obrazovanjem kroz kampanju provedenoj u cijeloj BiH.
"Kampanja je usmjerena na sve one koji razmišljaju o nastavku školovanja, odgovorne institucije, nevladine organizacije i građane, inicirajući tako njihovo aktivno učešće u stvaranju povoljnijeg okruženja za studiranje u BiH", navodi Tišma.
Olakšati izbor: Upravo okrugli stolovi i javne tribine, koje predstavljaju dio kampanje, a koje su se u protekla tri mjeseca organizovane po bh. gradovima, imale su za cilj da još jednom preispitaju analizu koja je dala uzroke niske stope upisa studenata na fakultete, kao i da pokušaju konkretizovati to što je dato kao preporuka u analizi.
"Cilj je bio da se, nakon predstavljanja rezultata ranije provedenog istraživanja o razlozima niske stope upisa studenata na bh. fakultete, kroz diskusiju definišu prijedlozi mjera i pravci budućeg djelovanja u cilju unapređenja stanja u toj oblasti", navodi Tišma.
Prema njegovim riječima, koalicija "Traži više" svoje aktivnosti planira provoditi u dva ciklusa, odnosno nivoa.
"Prvi nivo je bila serija okruglih stolova po univerzitetskim centrima, i ta serija je završena održavanjem zadnjeg okruglog stola prije desetak dana u Sarajevu", pojašnjava Tišma, dodajući da je drugi korak formiranje interdisciplinarnog radnog tijela na državnom nivou koje će kreirati set prijedloga i mjera i uputiti ih u zakonsku proceduru.
"Ovo tijelo bi se trebalo formirati u narednih nekoliko dana, nakon čega je planirano održavanje tri sastanka tima iz Radne grupe, gdje bi se trebali objediniti svi zaključci sa okruglih stolova, uraditi finalizaciju i na kraju proizvesti konačni dokument koji bi bio u formi prijedloga hitnih mjera. Tim dokumentom se planiramo obratiti nadležnim resornim institucijama na koje se odnose pojedine predložene mjere", objašnjava Tišma.
Osim okruglih stolova na kojima su, između ostalih, učestvovali i predstavnici vijeća učenika, koalicija "Traži više" u proteklom periodu je za buduće studente organizovala i javne tribine koje su nazvali Veseli časovi.
"Vesele časove smo organizovali po školama u većim univerzitetskim centrima i na njima smo učenicima predstavljali dalje mogućnosti studiranja.
Cilj nam je bio da se što bolje i jasnije predstave i približe fakulteti učenicima, pruži im jednostavno objašnjenje i olakša izbor, kao i da se istaknu prednosti obrazovanja", navodi Tišma.
Ohrabrenje i motivacija za dalje školovanje učenicima je pružena i kroz kratki vodič i budući studenti u vodiču mogu pronaći informacije o mogućnostima studiranja u BiH, koje bi im trebale olakšati donošenje odluke o nastavku školovanja. Tako se budući brucoši putem brošure mogu upoznati koji fakulteti postoje u našoj zemlji, koje su procedure za upis u ove visokoškolske ustanove, koliki su troškovi studiranja, kakve su mogućnosti smještaja za studente, kao i pronaći informacije o uslovima i vrstama stipendija.
Loša politika finansiranja: Prema riječima Milijane Niškanović iz banjalučkog Omladinskog komunikativnog centra (OKC), produkcija kadrova koji ne nalaze zaposlenje na tržištu rada leži u nedostatku sistemskog praćenja afiniteta učenika i profesionalnih usmjerenja učenika ka obrazovnim profilima, potrebnim na tržištu rada.
"Uspostavljanjem sistema pripreme srednjoškolaca za fakultete, procenat upisa bi bio veći, smanjila bi se hiperprodukcija pojedinih kadrova, ali i broj tzv. neaktivnih studenata, koji su godinama upisani na fakultete, ali se pojavljuju samo jednom godišnje i obnavljaju upis", smatra Niškanovićeva.
Dodaje da nije zanemarljiva činjenica da je stopa upisa na univerzitete u BiH 24 odsto, dok je u zemljama Evropske unije 34 odsto.
"Najveći broj problema počinje i završava lošom politikom finansiranja, nedovoljnim razvojem kvaliteta visokog obrazovanja i usluga, koje nude visokoobrazovne institucije, kao i nepovezanost obrazovne politike s tržištem rada", smatra Niškanovićeva.
Danijela Stanišić, viši stručni saradnik u Odjeljenju za srednje obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture RS, naglašava da se većina projekata implementiranih od strane nevladinih organizacija u segmentu obrazovanja, odnosi na sprečavanje nasilja, ali da je vrlo malo projekata usmjereno ka unapređenju obrazovanja ili motivaciji učenika.
"Mislim da je ključ u školama, jer one su te koje treba da iniciraju projekte drugih tematika, ali dio kritika treba uputiti i nevladinom sektoru koji bi trebao da predlaže takve i slične projekte", navodi Stanišićeva, koja je takođe bila jedna od učesnica okruglog stola održanog u Banjaluci.
Stipendiranje nedovoljno: Istraživanja su pokazala da su mladi u BiH najviše nezadovoljni tehničkom opremljenošću škola i fakulteta, nedostatkom nastavnog kadra, slabom ili nikakvom praktičnom nastavom, kao i lošom politikom stipendiranja. Naime, prema istraživanjima, samo sedam odsto učenika i studenata u BiH prima neku stipendiju za školovanje, koja u većini slučajeva ne prelazi 200 KM. Mnogi studenti, naročito oni koji ne studiraju u svom gradu ističu da je to nedovoljno za troškove koje moraju da izdvoje kako za stanovanje i hranu, tako i za knjige i školarinu.
Modričanin Nikola Tomić, student druge godine Filozofskog fakulteta u Banjaluci, priča da od jedne nevladine organizacije prima mjesečnu stipendiju od 70 KM.
"Iako živim u sudentskom domu 70 KM mi nije dovoljno ni da pokrijem sedmične troškove, a kamoli da preživim mjesec bez pomoći roditelja. Previše ljudi konkuriše za državne i opštinske stipendije koje su znatno više, tako da su one nedostupne za većinu studenata. Upravo zbog nemogućnosti da isfinansiraju sve troškove, dosta studenata koji dolaze iz drugih gradova, moraju napustiti školovanje", priča ovaj student.
I Gordan Balaban, generalni sekretar Studentskog parlamenta Banjalučkog univerziteta, smatra da su velikim dijelom, razlog odustajanja od studija zastarjele i neprilagođene programske šeme, te nedostatak finansijske pomoći. Ovaj predstavnik studenata ističe da bez interesa države za povećanje stope upisa na fakultete, sigurno nema ni kvalitetne reforme u obrazovanju.
Na javnim univerzitetima u BiH školarine za jednu akademsku godinu u prosjeku iznose - za redovne studente od 100 do 300 KM, za vanredne studente od 800 do 2.000 KM, a za samofinansirajuće studente od 900 do 4.000 KM.
Na privatnim fakultetima u univerzitetima BiH, svaki student plaća školarinu za svaku školsku godinu. Cijene školarine se kreću od 3.000 do 10.000 KM po školskoj godini.
Peticija za bolje školovanje
U šest većih bh. univerzitetskih gradova prošli mjesec organizovano je potpisivanje peticije za bolje uslove upisa i kvalitetnije studiranje u BiH.
Potpisivanje peticije dio je kampanje "Traži više" za povećanje stope upisa na fakultete u BiH, kroz koju se zalaže za hitno donošenje i primjenu mjera koje mogu unaprijediti kvalitet visokoškolskog obrazovanja, stvoriti bolju politiku finansiranja, obezbijediti više stipendija, uskladiti potrebe tržišta rada i produkciju kadrova.
"Ovom peticijom, koja je istovremeno organizovana u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli, Zenici i Bihaću, željeli smo pokazati da su građani svjesni da je neophodno napraviti promjene za bolje obrazovanje, jer je to jedini put napretka i jedini put do Evropske unije. Zadovoljni smo odzivom građana, jer je za nepuna dva sata prikupljeno oko 3.000 potpisa građana", navode iz koalicije nevladinih organizacija "Traži više".