Vatrogasci na leđima nose naprtnjače od 25 litara vode. Da ne bi gubili vrijeme, uzmu po dvije naprtnjače. To je 50 litara odjednom i s tim teretom se moraju penjati, a kada dođu na cilj, čeka ih vatra, kaže Petar Jurić, zapovjednik Vatrogasne službe Mostar, opisujući stanje na terenu, a slično je i u drugim krajevima BiH gdje bjesne požari.
`Prosječna starost naših vozila je 28 godina i nakon tih podataka mislim da nema potrebe bilo šta dodati. Ulažu se krajnji napori da se spasi koliko se može. Uglavnom se radi o nepristupačnom terenu. Vatrogasci na leđima nose i po dvije naprtnače, a zamislite kako je blizu vatre ako je vanjska temperatura 40 stepeni`, objašnjava Jurić.
Kaže da pripadnici mostarske Vatrogasne službe u jednom danu znaju intervenisati i na 18 požara, a nedostaje im i ljudi. Takvu sudbinu dijele i njihove kolege u drugim ugroženim gradovima.
Borba s vatrenim stihijama na području BiH, koja je započela prije petnaestak dana, zbog ekstremne vrućine i drugih otežavajućih okolnosti, još nije završena. Slaba opremljenost vatrogasnih jedinica, nepristupačan teren, nedovoljno dobrovoljaca samo su neki od problema koji prate gašenje požara.
Ugrožena područja
Elementarne nepogode zbog požara su proglašene u Stocu, Čitluku, Neumu, Trebinju i Višegradu, vatra je već nanijela milionske štete, a pojedina domaćinstva i dalje su ugrožena.
U Neumu je vatrena stihija poharala brdo Žaba, poteze Cerovo - Kolajanj, Hutovo - Prijevor, Zelenikovac - Praovice i Tuhinje.
Na području opštine Čapljina vatra je nanijela štetu u Doljanima, Grabovinama, Domanovićima i naselju Bjelave. U Čitluku požar je izbio u Tepčićima, na Vionici i u Biletić polju. Na području opštine Stolac vatra je zahvatila potez Orahovica – Žujina Gradina, koji se proširio prema selima Kruševo, Cerovo, Bovan, Habatnice, Dolumi i dalje prema kanjonu Bregavi.
Samo na području Mostara požar u Sovićima gašen je 69 puta, a izbio je i u Dobrom selu, Vrapčićima, Južnom logoru. U Grudama, prema izvještaju Federalne uprave Civilne zaštite, i mještani su se uključili u gašenje, a požar je zabilježen i u Širokom Brijegu kada je gorjelo u mjestu Oklaji.
U Ljubuškom je izgorjelo 100 dunuma trave u jednom danu. U Bosansko–podrinjskom kantonu gašen je požar na lokalitetu Podhranjen – Deševa.
Zbog požara koji danima ne jenjava u Višegradu i Trebinju u utorak je proglašena elementarna nepogoda.
I vojnici angažovani u Višegradu
Više od 200 vatrogasaca, šumara i građana nadljudskim naporima uspjelo je u srijedu staviti pod kontrolu požar velikih razmjera koji je četiri dana buktao na Golešu, iznad Višegrada.
Veliki šumski požar koji danima hara na lokalitetu Goleš uništio je preko 100 hektara najkvalitetnije crnogorice.
Prema riječima Milana Cvijetića, direktora Šumskog gazdinstva `Panos` Višegrad, na Golešu i na njegovim strminama gasioci su danima vodili odlučnu bitku s vatrenom stihijom kako bi spriječili širenje prema naselju Okrugla i Ribnice, te brdu Mirilovići, gdje se nalazi RTV repetitor i mobilna posada RT RS.
Na obroncima brda Goleš, po obodu izgorjele šume, radnici Šumskog gazdinstva danonoćno su se, zajedno s vatrogascima i građanima, borili da vatrenu stihiju zadrže pod kontrolom. Međutim, u utorak je, zbog jakog vjetra i izuzetno visoke temperature koja je dostigla 42 stepena, došlo do probijanja svih linija gašenja požara, zbog čega je i proglašena elementarna nepogoda.
Prema riječima Miladina Milićevića, načelnika opštine Višegrad, i komandanta Opštinskog štaba Civilne zaštite, u akciji o sprovođenju Zakona o elementarnoj nepogodi učestvuju Civilna zaštita, Šumsko gazdinstvo i Teritorijalna odbrana iz Višegrada.
`Trenutno oko 250 ljudi učestvuje u ovoj akciji i za sada je stanje pod kontrolom. Pored pripadnika Civilne zaštite i šumskih radnika, na gašenju požara angažovane su i susjedne opštine iz okruženja, lovci iz Dobruna, višegradski sportisti, građani iz mjesnih zajednica Prelovo, Međeđa i Dobrun. Zahvalni smo i kolegama iz šumskih gazdinstava u Han Pijesku, Sokocu, Rogatici, Čajniču i Rudom, koji su na svom terenu već nekoliko dana angažovani na gašenju požara oko Goleša`, rekao je Milićević, dodajući da je u pomoć pristiglo i 50 vojnika iz kasarne Bijeljina.
Iz Civilne zaštite navode da je opremljenost vatrogasnim vozilima loša. Tri automobila stara više od trideset godina, trenutno im malo znače.
Građani neće da pomognu ni za novac
Ljilja Pavlović, samostalni stručni saradnik za poslove Civilne zaštite u Višegradu, ističe da veliki problem predstavlja to što je teren gdje je izbio požar nepristupačan za vozila, tako da vatru treba gasiti ručno.
`Nama trenutno u ovoj situaciji ništa ne znače ni vatrogasna kola, niti cisterne, s obzirom da je nadmorska visina gdje je izbio požar blizu hiljadu metara i da je do njih kolima nemoguće doći. Zbog toga vatra moramo gasiti ručno, odnosno do lokacije gdje je požar ljudi mogu doći samo pješice`, navodi Pavlovićeva.
Ističe da su ljudi koji danima učestvuju u gašenju požara izmoreni i izmučeni, te da prilikom pješačenja od tri kilometra s teretom na leđima, nerijetko nailaze i na zmije i medvjede. Zbog iscrpljenosti, kaže, neki od njih su prinuđeni i da odustanu od gašenja.
`Iako su svjesni da imamo problem u ljudstvu, nažalost, odziv građana je relativno loš. Odziv privrednih i društvenih organizacija je nešto bolji. Pokušali smo i preko biroa rada da obezbijedimo ljudstvo za gašenje požara. Međutim, iako je dnevnica 35 KM, od 110 ljudi sa biroa apsolutno niko nije prihvatio ponudu`, priča Pavlovićeva.
Iako situacija trenutno nije alarmantna kakva je bila, strah od ponovnog aktiviranja požara ne jenjava.
Drama na području Trebinja
Na području bilećke i ljubinjske opštine aktivno je nekoliko šumskih požara. Iako su gašeni tokom čitave noći zbog velikih vrućina i vjetra, na nekim lokacijama požari su ponovo aktivirani i prijete da se prošire ka naseljenim mjestima.
Posljednjih dana ipak je najalarmantnije u opštini Trebinje, gdje je i dalje na snazi vanredno stanje.
Požari su aktivirani na području planine Leotar iznad Trebinja, odakle se vatra širi u više pravaca. Iz Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje navode da je najteže u rejonu sela Mrnjići i Baovine, gdje se vatrena stihija približila kućama.
Vatrena stihija zahvatila je prostrano područje i međuentitetsku granicu, a gašenja otežavaju minska polja zaostala iz rata, pa iz vatre i dalje povremeno čuju eksplozije.
U posljednjoj akciji vatrogascima su se u gašenju ovog požara na području rejona Duži i planine Leotar pridružili i pripadnici Oružanih snaga BiH, kao i dva helikoptera s vodenim minama.
Hercegovačkim vatrogascima u borbi s vatrenom stihijom, koja je do sada uništila više stotina hektara niskog rastinja i šume, pomagali su pripadnici Civilne zaštite i mještani.
Oprema stara više od 30 godina
Vatrena stihija koja hara posljednjih dana Hercegovinom ima za posljedicu uništenih 160 hektara šume i to nije konačna cifra.
Vatrogasci iz Čitluka, Mostara, Stoca, Čapljine, Neuma i Trebinja ulažu i posljednje atome snage kako bi lokalizovali požare i spriječili stradanje domaćinstava i ljudi.
Veoma im je teško odgovoriti ovakvom zadatku kada rade sa opremom koja je stara 30 i više godina. Nema ni dovoljno ljudstva, dok većina građana neočekivano mirno prati situaciju. Zainteresuju se tek kada se vatra počne približavati njihovim kućama. Da situacija bude još lošija, BiH nema aviona kanadera, a helikopteri u Federaciji BiH nisu na raspolaganju službama koje rade na gašenju požara.
`Veoma je teško. Vozila su stara 30 godina i mnoga se pokvare do dolaska na lokaciju. Uglavnom smo osuđeni na naprtnjače. Najviše nas boli to što požari nastaju nepažnjom ljudi. Samo što jedan ugasimo, negdje nastane drugi i tako u nedogled`, kaže Zoran Glamuzina iz Vatrogasnog društva Čitluk.
Galmuzina tvrdi kako čitlučki vatrogasci ne bi izdržali do sada da im u pomoć ne priteknu kolege iz Mostara.
`Sigurno je da bi pomogli i iz drugih kantona, ali prethodno treba silna papirologija za dozvolu dolaska vatragosaca iz drugih krajeva BiH`, priča Galmuzina.
Petar Jurić, zapovjednik Vatrogasne službe Mostar, navodi da je prosječna starost kod njih 40 do 50 godina i da ti ljudi ne mogu trčati, hodati, gasiti požar kao oni sa 25 ili 30 godina.
`Što se tiče pomoći građana, oni ne smiju niti bismo dozvolili da priđu vatri ali bi nam puno pomogli kada bi do određene lokacije barem donijeli naprtnjače. To prelaženje velike razdaljine, hodanje po gudurama rezultiralo je ozljeđivanjem naših ljudi. Trpe velike bolove od težine naprtnjača`, ističe Jurić.
Prema riječima Željka Katića, šefa Odsjeka Civilne zaštite u Administrativnoj službi grada Banjaluka, raspolaže se sa dovoljnim brojem vatrogasnih vozila, ali je problem što su ona zastarjela.
`Trenutno raspolažemo sa 69 vozila starosti od 10 do 38 godina. Grad nam je skoro nabavio jedno savremeno vozilo, a sklopljen je ugovor i za kupovinu jednog vatrogasnog vozila za šumske požare dugog 32 metra, a koji bi koštao oko 1.500.000 KM. Ono će nam svakako omogućiti da se što efikasnije izborimo s mogućim većim požarima`, navodi Katić.
U Federalnoj upravi Civilne zaštite kažu da je zastarjela oprema vatrogasaca problem u cijeloj Bosni i Herecegovini. Smatraju da je rješenje u kreiranju sistema koji bi omogućio djelovanje i podršku svih administrativno-tehničkih jedinica i političkih struktura prema onima kojima je potrebna.
Izletnici izazivaju požare
Proteklih dana požari nisu zaobišli ni banjalučki region. Iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka naveli su da je samo za prošli vikend zabilježeno 11 požara na lokacijama u Mišinom Hanu, Prnjavoru, Čelincu i Šipovu.
Jedan od većih požara izbio je prije desetak dana na lokalitetu Crni vrh iznad Strelišta u banjolučkom naselju Vrbanja. Požar se dva puta aktivirao, ali je zajedničkom intervencijom ekipe Vatrogasne brigade Banjaluka, Dobrovoljnog vatrogasnog društva `Vrbanja` i Šumskog gazdinstva `Banjaluka` stavljen pod kontrolu.
`Na sreću na području grada nismo imali velikih požara tzv. visokih požara. Oni su bili na prizemnom nivou, a požare u Vrbanji i Mišinom Hanu, koji su bili jačeg intenziteta od ostalih, uspjeli smo efikasno da riješimo`, kaže Katić.
Prema riječima Milenka Bogdanovića, komandira voda Vatrogasne brigade Banjaluka, požar su najvjerovatnije izazvali izletnici paljenjem roštilja u šumi.
`Na ovakvoj vrućini u borovoj šumi bilo je dovoljno samo malo žara pa da bukne vatra` objašnjava Bogdanović.
Takođe, požari koji svakodnevno izbijaju širom RS najčešće su izazvani ljudskim faktorom`, tvrde u Civilnoj zaštiti RS.
`Ljudi krče poljoprivredna imanja i pri tome su veoma nemarni. Naročito je opasno roštiljanje u šumi ili u blizini šume, jer često nakon zabave ostanu neugašene vatre, a na ovakvoj vrućini dovoljna je varnica da izazove katastrofu`, navodi Dragan Štark, član Republičke uprave Civilne zaštite.
Dragan Mioković, policijski inspektor u MUP-u Kantona Sarajevo, kaže da je veoma teško doći do osoba koja su namjerno ili slučajno izazvale požar.
`Svako izazivanje požara je krivično djelo i tu nema spora, jer predstavlja izazivanje opće opasnosti. O kaznama je teško govoriti jer i kada počinilac bude uhvaćen, sve ostalo je u nadležnosti tužilaštva. Mislim da se mora više učiniti na prevenciji, a to se odnosi, kada govorimo o šumskim požarima, na one koji gazduju šumama`, dodaje Mioković.
Prema Zakonu o šumama RS, zabranjeno je loženje vatre u šumi i na poljoprivrednom zemljištu na udaljenosti manjoj od 10 metara od ivice šume, te paljenje trave, otpadaka i ostalih materijala.
Za nepoštivanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to: za pravna lica od 1.000 do 5.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 100 do 500 KM koliko iznosi i kazna za fizička lica.
Kazne su predviđene i za spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te da se kreću od 200 do 1.200 KM za fizička, odnosno 2.000 do 12.000 KM za pravna lica.
U Makedoniji izgorjelo oko 20 kuća
U Makedoniji je krajnje dramatična situacija. Protiv vatrenih stihija se bore armija, policija i građani s opremom koja je stara četrdesetak godina. Najteži požari su u regionu grada Bitolj, gdje je uništeno oko 300 hektara borove šume. Dvadesetak kuća je takođe uništeno, jedan građanin je umro, a desetak je povrijeđeno.
I Srbija se danima bori s požarima. Trenutna šteta od požara iznosi 376 miliona dinara, a u akcijama gašenja uključeno je više od 600 šumara. Jedan od najvećih požara izbio je na Rtnju kod Soko Banje, a veliki problem njegovog gašenja predstavlja nepristupačan teren. Požar na Zavojskom jezeru nakon dejstva ruskog protivpožarnog aviona je pod kontrolom.
I u Crnoj Gori vatrogasci se svakodnevno bore s vatrenom stihijom. Samo u julu je na području Podgorice bilo 800 požara ili više od 30 dnevno.
Hrvatska je takođe zahvaćena plamenom, a najteža situacija je u Zadarskoj županiji gdje je u petak gorjelo na petnaestak mjesta. Veliki požar je buknuo na Velebitu, na Velikom Rujnu, ali nepristupačan i miniran teren onemogućava vatrogasce da sa zemlje gase požar.
Požari u Evropi
Temperature u Grčkoj popele su se iznad 45 stepeni, gdje je aktivno više od 10 požara u kojima su život izgubile tri starije osobe. U Italiji je u četvrtak zabilježeno više od 550 požara, od kojih je naveći dio lokalizovan. U Bugarskoj je gorjelo oko 9.500 hektara, a Sofija je zatražila pomoć od EU, NATO-a i Rusije. Gori i u Turskoj i Rumuniji.
Načelnik Neuma na odmoru
Načelnici opština u BiH najodgovorniji su za stanje civilne zaštite na području opština.
Međutim, iako je načelnik Neuma Đuro Obradović proglasio u ponedjeljak stanje prirodne nepogode od požara na području te opštine, njegova sekretarica je u petak kazala da je on otišao na godišnji odmor na kojem će se zadržati do 8. avgusta.