Mnogi bh. državljani, koji su godinama radili u inostranstvu, nisu mogli ostvariti pravo na inostranu penziju, jer nisu ispunili osnovne uslove, odnosno nisu imali dovoljno godina radnog staža, koliko propisuju zemlje u kojima su bili zaposleni.
Strane zemlje, čije penzije danas prima najviše bh. državljana, su Austrija, Njemačka, Slovenija i Makedonija, a najviše bh. građana u inostranstvu je radilo na građevinama.
Zakoni stranih zemalja propisuju različite uslove za ostvarivanje penzije.
U pojedinim stranim zemljama i pored ispunjavanja svih potrebnih uslova za sticanje prava na penziju, bh. građani nailaze na različite probleme, a to potvrđuju i bh. građani, koji primaju slovenačke penzije.
Sudski spor sa Slovenijom: Udruženje građana koji primaju penziju iz Republike Slovenije, godinama je vodilo sudski spor sa Slovenijom, čija Vlada je imala odluku o oporezivanju bh. građana koji su stekli pravo na penziju.
"Po našoj procjeni, Slovenija je na ime oporezivanja tih penzija za dvije godine inkasirala više od 20 miliona KM, ali ni to nije bilo dovoljno da nas kao udruženje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uvaži i uključi u pregovore iako smo mi direktno najzainteresovaniji i najbolje znamo šta smo uložili svojim radom u Sloveniji i šta bi po tom osnovu trebali dobiti", smatra Dževdet Ibrišimović, predsjednik Udruženja.
On ističe da je BiH ipak potpisala Ugovor o socijalnom osiguranju sa Slovenijom, ali da predstavnici tog udruženja nisu imali priliku da sudjeluju, sugerišu, niti na bilo koji drugi način učestvuju u odlučivanju prilikom potpisivanja ugovora.
"Obraćali smo se Safetu Haliloviću, ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH, tražeći da nas primi na razgovor, te smo se tom prilikom željeli nametnuti kao učesnici sporazuma, međutim, nikada nismo dobili poziv na razgovor", objašnjava Ibrišimović.
Pregovori između BiH i Slovenije u vezi sa zaključivanjem sporazuma o socijalnom osiguranju, vodili su se od oktobra 2003. godine, zbog toga što veliki broj građana BiH nije bio u mogućnosti ostvariti stečena prava.
Bh. građani, koji su ostvarili pravo na penziju u Sloveniji, nisu mogli primati penzije u punom iznosu, nego umanjene za porez koji im je naplaćivala Slovenija.
Kako navode u tom udruženju, u BiH ima više od 8.500 penzionera koji su dobili rješenja za penziju u Sloveniji, a takođe i oko 15.000 zahtjeva koji nisu do sada riješeni.
"Pravo na penziju u Sloveniji mogu ostvariti zaposleni čiji je radni staž kao posljednji bio u Sloveniji i koji je najmanje jedna trećina priznatog radnog staža, ali nezvanično saznajemo da su sva prava prenesena sporazumom na zavode za penzionisanje, jer je Sloveniji interes da ima što manje penzionera iz BiH koje će oni plaćati", smatra Ibrišimović.
Problem nedovoljan staž: Manjak godina radnog staža mnogim bh. građanima, koji su godinama radili u inostranstvu, predstavlja problem prilikom ostvarivanja prava na penziju.
Iako mnogi od njih podnose zahtjeve stranim zemljama da im priznaju pravo na penziju, malo je onih koji se uspiju izboriti za penziju.
"Razočarao sam se kada sam saznao da će mi 69 godina radnog staža u Austriji najvjerovatnije propasti. O uslovima za dobijanje penzije raspitivao sam se prije nego što sam ostvario prvo na penziju i tada sam saznao da moram imati 15 godina staža u posljednjih 30 godina", kaže Predrag Vučić iz Gradiške/Bosanske Gradiške.
Večić se ipak nada da će se u narednih pet godina, koliko mu je potrebno vremena do ostvarivanja penzije, promijeniti uslovi za sticanje prava na penziju u korist građana.
"Samo u Federaciji BiH u februaru je isplaćeno 22.967 inostranih penzija", kaže Zafir Safić, portparol Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH, dodajući da je u distriktu Brčko istih penzija isplaćeno za 4.090 penzionera.
U Fondu PIO RS kažu da je u isplati decembarske penzije 2008. godine, isplaćeno 12.500 penzija iz Srbije, 1.191 penzija iz Crne Gore, 8.047 iz Hrvatske, te 61 iz Austrije, 32 iz Slovenije i 53 penzije iz Makedonije.
Da bi ostvarili pravo na penziju, bh. državljani u Njemačkoj i Austriji treba da imaju najmanje 65 godina starosti kada stupaju u penziju i najmanje 20 godina radnog staža.
"Posljednjih godina se razmatra mogućnost produženja radnog vijeka sa 65 na 67 godina starosti. Za ostvarivanje starosne penzije, u Njemačkoj i Austriji je, kao i kod nas potrebno 40 godina", pojašnjava Safić.
Sa 58 godina života i 40 godina penzijskog staža, muškarci u Sloveniji mogu stupiti u penziju, a starosnu penziju ostvaruju žene nakon 58. godine života i 38. godine penzijskog staža.
Starosnu penziju u toj zemlji muškarci takođe ostvaruju i nakon 63. godine života i 20 godina penzijskog staža, a žene nakon 61. godine života i 20. godine penzijskog staža.
U Makedoniji starosnu penziju muškarci ostvaruju sa 64 godine i 20 godina penzijskog staža, a žene sa 62 godine života i najmanje 15 godina penzijskog staža.
"Svaka država autonomno određuje uslova za ostvarivanje prava na penziju za svoje područje i bez ispunjenja tih uslova nije moguće ostvariti pravo na penziju", kaže Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS.