Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB) je preteklih mjeseci dospjela u žiži javnosti, a pojedini njeni menadžeri postali traženiji i od žiranata.
Prvenstveni razlog tome su najpovoljniji krediti na finansijskom tržištu RS koje je ta institucija ovih dana počela plasirati preko komercijalnih banaka i mikrokreditnih društava.
Mirjanu Čomić, izvršnog direktora IRB zaduženu za plasmane, pitali smo da li je bila prinuđena promjeniti broj mobilnog telefona od, nesumnjamo, silnih poziva onih koji bi da dobiju kredit "preko veze".
"Nisam promijenila broj, ali bateriju mobilnog moram puniti cijeli dan", kaže ona uz osmijeh.
Uvjerava, međutim, da su takvi pozivi uzaludni, jer će se, navodi, krediti odobravati samo uz poštovanje predviđenih procedura u kojima će pažljivo biti razmotren svaki zahtjev koji bude prispio u devet izabranih finansijskih kuća.
Čomićeva, tridesetdvogodišnji magistar ekonomije i investicioni menadžer, dio je ambicioznog rukovodstva IRB, institucije koja je sa radom počela sredinom prošle godine. Četiri od sedam visokih menadžerskih pozicija zauzeli su stručnjaci mlađi od 40 godina, a svaki pet zaposleni službenik je magistar ili priprema magistarski rad.
Na čelu banke nalazi se Jasminko Jotić, za koga mnogi koji ga poznaju kažu da svojim pristupom poslu potpuno odudara od uobičajenog stereotipa učmalog državnog činovnika. Bez puno diplomatskog uvijanja svima je, tvrde, spreman reći ono što mu je umu ako naiđe na nepotrebne prepreke bez obzira na posljedice koje zbog toga može imati.
Osnovni zadatak IRB-a, ističe on, nije tek plasiranje kredita od novca dobijenog privatizacijom "Telekoma Srpske" kakav se utisak možda stiče u javnosti, već zapravo utvrđivanje svojevrsnog bilansa imovine RS, izuzimajući republički budžet i uspostavu sistema koji će moći valorizovati efekte upravljanja entitetskim kapitalom.
"Uspostavljamo novi standard u pogledu organizacionog sistema, brzine odlučivanja i načina izvještavanja. Ovdje će se, za razliku od drugih institucija, moći tačno ocijeniti rad svakog menadžera, što je potpuno novi pristup", kaže Jotić.
Ističe da je do sada od strane nadležnih u Vladi RS imao potpuno odriješene ruke da svoje zamisli sprovede u djelo. Upravo je na njegovo insistiranje, prilikom popune najviših menadžerskih mjesta, banka otvorila vrata za mlađe kadrove, koja su u većini drugih organa javne uprave obično zaključana od strane starosjedilaca koji su zaradili kofeinski udar od decenija državnog posla.
Najmlađi član kolegijuma IRB je Dragana Tučić, tridesetjednogodišnji čelnik Sektora za prodaju i restrukturiranje, koja je u tu instituciju prešla iz Direkcije za privatizaciju gdje je bila zadužena za sprovođenje tehničkog dijela privatizacije strateških državnih preduzeća.
"Ovdje je posao dinamičniji, jer je izmjenama zakona uvedeno više metoda prodaje državnog kapitala u preduzećima, prvenstveno preko berze", kaže Tučićeva napominjući da sektor kojim upravlja pravi posao uskoro tek čeka kada Vlada revidira listu strateških državnih preduzeća.
Sektor za makroekonomske analize vodi Ognjen Đukić, tridesettrogodišnji magistar ekonomskih nauka koji je zvanje stekao na školovanju u SAD. Iako mlad može se reći da ima prilično radno iskustvo - Centralna banka BiH, OHR, Uprava za indirektno oporezivanje… U IRB, tvrdi on, nije došao prvenstveno iz finansijskih motiva, već da "ostavi nešto iza sebe".
"Ovo što mi radimo je potpuno novi koncept u cijeloj BiH, što ga čini izuzetno atraktivnim, pogotovo za mlađe kadrove", ističe on.
Kao drugi pozitivan dio sadašnjeg radnog mjesta navodi to što upotpunosti može iskazati svoju kreativnost, za razliku od drugih finansijskih kuća gdje se obično postaje tek dio uhodanih operativnih šablona.
Mirjana Čomić, takođe, navodi da je posao u IRB zanimljiv, ali i istovremeno jako odgovoran, s obzirom da postavljaju na noge instituciju koja će, vjeruje, biti od velike koristi i mnogim budućim generacijama.
Kolika odgovornost stoji na njihovim plećima možda najbolje ilustruje podatak da IRB upravlja sa šest javnih fondova RS čija vrijednost imovine prelazi 2,5 milijardi maraka.
Specijalan izazov imaće Goran Madžar, izvršni direktor Sektora za korporativno upravljanje, koji ima zadatak da uvede red u upravljanje državnim akcijama RS. Posebno se to odnosi na preduzeća u kojima je država manjinski akcionar i gdje su predstavnici RS praktički samovoljno donosili odluke nerijetko na štetu entitetske imovine. Sada su, međutim, svi oni i prije i poslije svake sjednice akcionarske skupštine dužni analizirati odluke i blagovremno izvještavati IRB kako i svojim potezima, tako i onih koji imaju namjeru raditi protiv javnog interesa i imovine. Ukoliko se predstavnici državnog kapitala ogluše o te zadatke, IRB o tome izvještava Vladu koja odlučuje o njihovom sankcionisanju.
Da bi se svi zadaci koje ima IRB mogli iskazati u ponom kapacitetu "mladi lavovi" moraju imati podršku iskusnijih kolega. Veliki doprinos u radu IRB, naglaša direktor Jotić, imaju Jovan Radić i Snežana Vujnić, rukovodioci zaduženi za pravne, odnosno finansijske i računovodstvene poslove, koji upravo zbog iskustva mogu pravovremeno i adekvatno reagovati na sve prepreke i zamke na koje nova institucija nailazi.
"Ubijeđen sam da je ovaj koncept dobar, a to nije samo moje mišljenje već to potvrđuje i činjenica da sličan sistem žele uspostaviti Hrvatska i FBiH", naglašava Jotić.