Nekada su idoli i uzori mladih u BiH bili isključivo glumci, pjevači, sportisti, umjetnici, intelektualci... Danas su ove idole među velikim brojem omladine zamijenili novopečeni bogataši koji su do novca došli na sumnjiv način, likovi iz crnih hronika, te politički lideri.
Međutim, mnogo mladih u BiH, iako nije ni bilo rođeno u njegovo vrijeme, za idola smatra Tita!
Iako ne postoje zvanična velika istraživanja u Federaciji BiH, pojedini psiholozi i pedagozi su u svom radu došli do zaključka da se u odnosu na predratni period mnogo toga promijenilo.
`Nekada su omladini uzori bili muzičari, sportaši i umjetnici, a danas su to lokalni bosovi i razbijači`, rezignirana je Ranka Katalinski, psiholog iz Sarajeva, koja sa srednjoškolcima radi već nekoliko decenija.
U istinitost njenih tvrdnji uvjerila se i ekipa `Nezavisnih`, koja je među sarajevskim srednjoškolcima pravila anketu o njihovim životnim uzorima. Grupa od desetak učenika Mašinske škole u Sarajevu, koji su na velikom odmoru odmah ispred zgrade škole pušili džoint, uglas je odgovorila da im je uzor Ismet Bajramović Ćelo, koji ima dosije u sarajevskoj policiji i tužilaštvu. Na ovako očitovanje pobunila se manja grupa drugih dječaka bez džointa. Njima je uzor drugi lik iz rubrike crna hronika Muhamed Ali Gaši, jer ima bolja kola! Ovi srednjoškolci nisu dozvolili da ih fotografišemo, ali su spremno razgovarali o svojim idolima.
Ranka Katalinski ističe da je odabir idola ili uzora jedna od ključnih stvari u formiranju ličnosti. Adolescenti za svog uzora biraju jaku osobu i pojedinca koji ima moć, te se adolescent trudi da oponaša uzora i sam postane jači.
`Nažalost, danas je puka fizička snaga zamijenila snagu duhovnosti. Tinejdžeri ne biraju onog ko je mentalno, moralno ili na neki drugi način jači. Učenici za uzore uzimaju one siledžije koje vide na ulici ili o njima čitaju u novinama. Naravno, još postoje među omladinom oni koji imaju nekakve normalne uzore, ali oni su u manjini`, kaže Ranka Katalinski.
Smatra da se mladi zbog rata poistovjećuju sa likovima iz crnih hronika umjesto sa pjevačima, sportašima ili nekim drugim uspješnim pojedincima.
`U društvu u kojem, ako idu na fini, normalan način, neće imati perspektivu, jer znaju da kada završe školu, neće naći posao, mladi biraju neke svoje alternativne uspjehe. Nema sigurnog okruženja, stabilnosti u osobama koje su je ranije imale tako da mladi gledaju ove kriminalce koji imaju pare, skupa kola, a društvo im to sve toleriše i, nažalost, ugledaju se na njih`, tvrdi psiholog Ranka Katalinski.
`Kriminalci kao najveće zvijezde`
Ranka Katalinski napominje da za poremećeni sistem vrijednosti nije kriv samo rat, već i sve ono što ide uz njega - ekonomska stagnacija, beznađe i društvena nesigurnost. Stručnjaci su ipak obazrivi pa kažu da ne postoje `glavni` krivci zbog kojih mladi ljudi biraju negativce za svoje omiljene junake. Krivicu za takvu sitauciju snose svi, od porodice, škole, medija, nevladinog sektora do kompletnog društva.
`Moramo pronaći modus da ispunimo slobodno vrijeme mladima, da ga kvalitetno provode. Ne možete nikome spočitavati da nešto radi ako nema alternativu. Ovo društvo gotovo ništa ne nudi mladima. Čak je i najobičnije treniranje fudbala nemoguće ako nemate pare. Ta bezidejnost s omladinom je javni problem koji će tek isplivati na vidjelo za desetak godina i bojim se da se ne pretvorimo u društvo bez budućnosti`, upozorava Ranka Katalinski.
Almedin Lukač, pomoćnik direktora Mašinske škole u Sarajevu i višegodišnji radnik ove obrazovne ustanove, smatra da su najveći krivci zbog kojih mladi u kriminalcima gledaju heroje mediji, koji lošim likovima pridaju veliku pažnju.
`Nekada su mediji obrazovali ljude, danas im se udvaraju. U moje vrijeme crna hronika je u novinama izlazila na pola stranice, a danas je na tri stranice. Kriminalci se slikaju kao najveće zvijezde. Pokazuju da imaju skupa odijela, da imaju novac, bogate advokate i da su im slike non-stop objavljivane u novinama i na televiziji. Djecu uopšte ne osuđujem što biraju ovakve uzore, jer im se prezentira da je takvo ponašanje poželjno, 'kul'. Ljudi sa pravim vrijednostima uopšte ne mogu da dođu na vidjelo od raznih revolveraša, batinaša i ostalih`, tvrdi Lukač.
Smatra da i muzika koju mladi slušaju i koja im se predstavlja kao umjetnost nameće lažne vrijednosti.
`Od malih nogu naši dječaci se kroz nametanje ovakvih lažnih vrijednosti uče da budu kriminalci, a curice da budu sponzoruše. Svako od nas snosi svoj dio odgovornosti što ćemo postati zemlja ljudi poremećenih vrijednosti. Oni koji budu išta vrijedili, kojima kriminalci nisu bili uzori, pobjeći će glavom bez obzira`, rekao je direktor škole Lukač.
Prema riječima psihologa Srđana Puhala, svako društvo nastoji da afirmiše i nametne neke oblike ponašanja, određene osobine ličnosti ili stavove koje smatra vrijednim. Nosioci tih vrijednosti postaju ugledne ličnosti i modeli društveno poželjnog ponašanja.
`Moramo imati na umu da i društva evoluiraju, te da promjene u društvu imaju za posljedicu i promjene dominantnih društvenih vrijednosti. Na ovim prostorima takvi lomovi se dešavaju veoma često i kao posljedicu tih dešavanja imamo situaciju u kojoj dojučerašnji heroji sada postaju ratni zločinci, kriminalci se pokazuju kao uspješni poslovni ljudi, pjevači i pjevačice sumnjivog muzičkog kvaliteta i ograničenog roka trajanja kao vrhunske zvijezde. U svemu tome se teško snalaze ne samo adoloscenti, već i njihovi roditelji`, navodi Puhalo.
Idoli Karadžić, majka Tereza, Tesla…
Veliko istraživanje o uzorima kod mladih RS rađeno je prije tri godine. U okviru naučno-istraživačkog projekta vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih koje je prije tri godine sprovelo Društvo psihologa RS učenici srednjih škola su, između ostalog, anonimno trebali da napišu ko su njihovi idoli i uzori. Istraživanje je obavljeno u 10 gradova RS, a sproveli su ga trenirani ispitivači- psiholozi i apsolventi Odsjeka za psihologiju Filozofskof fakulteta u Banjaluci.
Prilikom anketiranja, srednjoškolci su bili zamoljeni da napišu ime i prezime jedne poznate osobe iz sadašnjosti i prošlosti koju najviše cijene i koja je glavna osobina koju cijene kod te osobe.
Od ukupnog broja ispitanika, 29 odsto srednjoškolaca je izjavilo da nema uzore ili su naveli uzore iz svog neposrednog okruženja (porodica, nastavnici, drugovi). U istraživanju je spomenuto 255 osoba koje učenici cijene.
Istraživanje je pokazalo da je osoba koju srednjoškolci u RS najviše cijene Josip Broz Tito (5,6 odsto).
`Ovaj rezultat je iznenađujući ako imamo u vidu da ispitanici ne samo da nisu živjeli za vrijeme Tita, već se ne sjećaju ni života u socijalističkoj Jugoslaviji. O Josipu Brozu Titu u proteklih petnaest godina malo se govorilo u medijima, a i kada se spominjalo, to je najčešće imalo negativnu konotaciju. Postavlja se pitanje kako to da adoloscenti u RS imaju ovakvo mišljenje o Titu. Pretpostavka je da su informacije o Titu naši ispitanici dobijali od starijih članova porodice`, priča psiholog Puhalo.
Svakodnevni problemi s kojima se danas susreću građani, smatra on, kod najvećeg broja građana bude nostalgiju za prošlim vremenom i idealizuju ga.
Haški optuženik Radovan Karadžić se prilikom anketiranja prije tri godine našao na drugom mjestu ličnosti koje učenici najviše cijene, a na trećem mjestu je Draža Mihailović. Među idolima našli su se i Vuk Stefanović Karadžić, majka Tereza, Nikola Tesla, sveti Sava...
Psiholozi su došli do zaključka da je prema vrsti osobina koje su ispitivači pripisivali ovim ličnostima, Tito prikazan kao simbol ekonomskog prosperiteta, dok Karadžića i Mihailovića doživljavaju kao zaštitnike srpskog naroda.
`Politička nestabilnost nacionalna netrpeljivost, strah od izbijanja novog rata i ekonomski problemi su najčešće uzroci što mladi u RS najviše cijene nacionalne lidere i ratnike, a patriotizam, hrabrost i mudrost ističu kao njihove najbitnije osobine. Izdvajanje Tita kao ličnosti koju srednjoškolci najviše cijene više nam govori o želji mladih da žive u demokratskom i humanom društvu`, naveli su psiholozi prilikom zaključnog razmatranja provedene ankete.
Za mlade Tito je, kažu psiholozi u zaključku, simbol društva tolerancije i socijalne pravde, što današnje društvo nije.
Prisustvo hrišćanskih svetitelja kao osoba koje u RS najviše cijene, prema mišljenjima psihologa, vjerovatno je rezultat uvođenja vjeronauke u škole, ali i velikog uticaja crkve u današnjem društvu.
Novopečeni bogataši
`Stiče se utisak da na adoloscente u RS mas-mediji utiču manje nego što se pretpostavljalo. Naročito iznenađuje činjenica da je prilikom anketiranja evidentno odsustvo pjevača, glumaca, sportista... Istovremeno, na listi se nalaze nacionalni lideri koji su optuženi za ratne zločine i u kojima se u domaćim medijima ne govori afirmativno. Sve to ukazuje da na mlade u RS više utiču porodica, rodbina i okruženje u kojem žive, nego elektronski i pisani mediji. Možemo očekivati da će u narednom periodu sa stabilizacijom političkih i ekonomskih prilika u BiH i otvaranjem zemlje prema svijetu, doći i do promjene ličnosti i osobina koje srednjoškolci u RS cijene`, zaključna su razmatranja o idolima mladih od prije tri godine, dok poslije toga istraživanja na tu temu nije bilo.
Ipak, u razgovoru s mladima u srednjim i osnovnim školama saznali smo da među idolima ima dosta i novopečenih bogataša.
Vitomir Gatarić, pedagog u banjalučkoj Osnovnoj školi `Ivo Andrić`, smatra da se pojam idola kod mladih posljednjih godina znatno promijenio.
`Poslije nesrećnog rata kod velikog broja mladih uzori su postali oni koji su stekli bogatstvo, a nisu ga zaradili. Znači, idu linijom manjeg otpora i uzor pronalaze u onima koji bez uloženog truda i rada dolaze do nekakvog lagodnog života. Sportisti, fudbaleri, košarkaši su uvijek bili interesantni, ali u posljednje vrijeme, nažalost, kao idoli su isplivali skroz drugi ljudi`, kaže Gatarić.
Devetnaestogodišnji Darko iz Banjaluke, koji je tek započeo studije, kaže da su on i njegovi drugovi često obeshrabreni kada praznih džepova gledaju svoje bogate vršnjake kojima su roditelji prethodnih godina novac sticali u raznim sumnjivim poslovima.
`Kad vidiš mladića od dvadesetak godina u mercedesu koji košta 100.000 evra, koji ima para da uradi što god hoće, ipak se osjećaš nekako jadno, želiš to da imaš, iako znaš na kakav sumnjiv način je stečeno`, kaže Darko.
Idoli po inerciji i iz inata
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, idoli mladih često nisu trajna kategorija.
`Za razliku od stalnih idola, u koje se mogu uvrstiti pisci, istorijske ličnosti i drugi, postoje i aktuelni idoli koje nameće vrijeme i koji se često mijenjaju. To je jedna kategorija koja se mijenja iz generacije u generaciju, a mijenja se i kako je šta aktuelno. Dakle, ko će biti idol kod mladih zavisi i od toga šta je u trendu, šta je u tom trenutku zanimljivo i aktuelno`, navodi Šijaković.
Međutim, dodaje, kod mladih mogu neopravdano da zauzmu poziciju idola i marginalni likovi, koji se posljednjih godina pojavljuju u raznim tok šou programima.
`Emisije poput 'Velikog brata' i razni drugi tok šou programi, nameću te privremene idole. Mediji u šou programima namjerno prave imidž tih ljudi, a za to je zadužena cijela industrija koja se bavi izbacivanjem likova koji će postati idoli mladih`, kaže Šijaković.
Politička nestabilnost i nezavidna ekonomska situacija koja posljednjih godina vlada u našoj zemlji, slaže se i ovaj sociolog, nametnuli su nove idole.
`Naše društvo se posljednjih godina nalazi u jednoj aktuelnoj situaciji u kojoj se uglavnom raspravlja o tim nacionalnim previranjima. Djeca to uče, slušaju, prate i onda su prilikom anketiranja i zauzimali tu poziciju. Nacionalne vođe, partijski lideri, mogu se okarakterisati kao idoli iz inata, jer vas neko drugi tjera da ih prihvatite kao idole u inat zato što ih imaju i drugi. Oni su, suštinski rečeno, više nametnuti, nametnula ih je neka atmosfera, imidž samih vođa... To su idoli po inerciji, a moglo bi se reći i idoli iz inata`, smatra Šijaković.
Ističe, kada bi danas, poslije tri godine, ta anketa bila ponovljena, da bi slika idola bila nešto drugačija.
Dodaje da se pojam idol uvijek veže za neku emotivnu, egzistencijalnu ili drugu društvenu stranu i situaciju.