U senovitoj Ulici majke Jevrosime u centru Beograda smešten je Muzej automobila. Osnovali su ga Skupština grada Beograda i kolekcionar i vlasnik zbirke istorijski značajnih automobila Bratislav Petković.
U zgradi koja je 1929. godine izgrađena kao prva javna garaža, Centralna garaža, po planovima ruskog arhitekte Valerija Staševskog, prvoj ne samo u Beogradu već i na Balkanu, smešteno je 50 automobila u stalnoj postavci, a još 30 čeka na restauraciju.
Sva vozila su u voznom stanju i u sjaju i lepoti ponekad prođu ulicama srpske prestonica na paradama posebno organizovanim samo za njih. Tada, na ulice grada, iz zgrade koja je 1997. godine proglašena za kulturno dobro, ponosno se izvezu najstariji automobil Marot-Gardon, proizveden u Francuskoj 1897. godine, sa tri točka, drvene karoserije od jasena, sa sedištem za dve osobe.
Pažnju privuku i Charron, takođe francuski automobil iz 1908. godine, sa drvenim paocima na točkovima i luksuznom drvenom karoserijom tipa Landolet, koja je izrađivana ručno po narudžbi, kao i Ford model T iz 1925, prvi automobil izrađen u serijskoj proizvodnji, na montažnoj traci, u 15 miliona primeraka. Njega je Bratislav Petković 1965. godine trampio za gramofon koji se ručno navijao i neotpakovan komplet ploča čuvenog Mijata Mijatovića.
Da "žuti taksi" nije izum modernog Beograda, već onog iz dalekih dvadesetih godina, pokazuje i Citroen B10, prvi taksi u glavnom gradu, koga je firma "Đokić & Vučo" uvezla sa još deset istih vozila 1925. godine. Tu je i "fićo", vlasništvo nekadašnjeg predsednika najstarije Jugoslavije Josipa Broza Tita, koga je koristio samo za plažu. U skladu s namenom, automobil je prepravljen, ugrađena su mu pletena sedišta i platneni krov.
Na Titovom Cadiljacu iz 1957, koji je mogao da razvije maksimalnu brzinu od 180 kilometara na sat, parkiranom tik uz "fiću", izmena nije bilo. Cadillac de ville cabriolet, kako mu je pun naziv, ima osmocilindrični motor i automatski menjač i u svoje vreme bio je ekstravagantan auto s automatskim podizanjem krova, prozora i s električnim podešavanjem sedišta.
Pored luskuznih automobila smestila se i jedna nemačka amfibija, kupljena na vojnom otpadu, a njen vozača bio je i čuveni Majkl Pelin, jedan od trojice montipajtonovaca, koji je 2007. boravio u Beogradu. Tu je i prototip Formule 1 tipa DMB, delo majstora iz Rakovice, američki Nash, Buick...
"Beograd ranih pedesetih godina bio je živi muzej na točkovima. Tada na ulicama nije bilo mnogo automobila, a svetske novitete viđali smo pred stranim ambasadama I na Beogradskom sajmu. Tada je svaka ambasada vozila samo automobile iz svoje zemlje i tek posle izbijanja Informbiroa u Beogradu naglo dolaze Studebakeri, automobili stare američke firme, koja je pravila vozila kojima je osvajan Divlji zapad.
Tek šezdesetih godina iz centralnih gradskih ulica proterana je zaprega", priča Bratislav Grubačić, direktor ovog muzeja, vlasnik poslastičarnice i kamernog pozorišta "Moderna garaža".
Najstariji sajam automobile otvoren je 1937. godine i to je ujedno i najstariji sajam u jugoistočnoj Evropi.
"Moji drugovi i ja nismo po sedam dana išli u školu kada je sajam bio u toku", kaže Petković.
U Američkoj čitaonici i Britanskom kulturnom centru redovno su se obaveštavali o događanjima u svetu automobilizma, krišom isecali stranice koje su im značile, pa je tako jednog dana Petković pažljivo skalpelom isekao kupon za pretplatu na časopis "Automobil kvotarli". Skupio je novac, rođak mu je pomogao da ga popuni i pošalje u Ameriku i od tada, a to je bilo 1962. godine, do danas, u Beograd na njegovu adresu časopis redovno stiže.
Da na razvoj automobilizma utiču ne samo ekonomska kretanja, već i pravci u umetnosti, kaže Petković, pokazuje i to što je, recimo, u vreme kubizma svaki automobil, ili skoro svaki, imao četvrtaste farove.
Ispred automobila, na improvizovanoj ulici, smešteni su parking satovi, u koje je za svaki sat parkiranja ubacivan kovani novac, a u jednom ćošku je i prva benzinska pumpa iz 1921. godine.
Pored toga, Bratislav Grubačić ima i prvu vozačku dozvolu, sa brojem jedan, na ime Sretana Kostića, izdatu 1903. godine. Na železničku stanicu u Beogradu te iste godine, 3. aprila, stigao je i prvi automobil u Srbiju - Neselsdorf, čiji je vlasnik bio Boža Radulović.
U ovom muzeju se čuva i prateća oprema - točkovi, trube, fenjeri, radio-aparati, alati, posteri, trgovačke reklame, registarske tablice, prvi saobraćajni propisi i zakoni. Tu je i zbirka fotografija, dokumenata starih alata i opreme, kao i biblioteka i videoteka s više hiljada naslova.
Bratislav Grubačić danas nema nijedan automobil registrovan na svoje ime. Ponekad pozajmi auto od sina, a kroz grad vozi motor đileru.
Mercedesi, Jaguari, Škode...
Kolekcija obuhvata automobile iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka, kao što su Mercedes 300 C kabriolet D, poznat kao Adenauer iz 1956. godine. Tih automobila je proizvedeno svega 51 komad. Zatim, tu je Jaguar MK2 iz 1963, prvi sportski luksuzni auto, koji je razvijao brzinu preko 200 kilometara na sat.
Kolekcija obuhvata originalne i restaurirane automobile, među kojima Ford iz 1902. godine, Lancia Lamda iz 1925, Buick 28-58 Opera Coupe iz 1928, Škoda R6 iz 1929, Aero 10 iz 1929, Alvis iz 1930, BMW 327/328 iz 1938, Rover 14...