Nekada močvarna ostrva Brioni, kojima je harala malarija, danas su prestižan nacionalni park koji je najposjećenija turistička destinacija Jadranskog mora.
Pored zanimljivih građevina iz 17. i 18. vijeka i raznovrsne vegetacije turiste u najvećem broju privlači Safari park u kome su smještene životinje sa svih kontinenata. Josip Broz Tito je lično otvorio Safari park 1978. godine i sve životinjske vrste koje tu žive su stigle kao pokloni stranih predsjednika država.
`Ove životinje su potomci životinja koje su stigle na poklon, samo su indijski slonovi koje je Indira Gandi poklonila Titu originalni pokloni i još nemaju potomke. Slonovi, po imenu Soni i Lanka se nalaze u srednjoj životnoj dobi, što govori da bi još mogli dobiti mladunčad`, priča nam tokom posjete Safari parku Branka Bilić, kustos u Nacionalnom parku Brioni.
Slon Soni je težak više od pet tona i ima 38 godina, dok je njegova partnerka Lanka dvije godine mlađa i oko tonu laganija od njega. Iako u ograđenom prostoru i udaljeni od turista, ovi slonovi vole da poziraju pred fotoreporterima, i time privlače pažnju i velike simpatije posjetilaca. Bilićeva naglašava da slonovi dnevno pojedu oko 100 kg hrane i popiju po 150 litara vode. Dodaje da je održavanje slonova skupo pa na Brionima imaju donatore, odnosno firme koje pomažu održavanje tih životinja.
Pored životinja koje su donijete sa drugih kontinenata, kao što su zebre i nojevi, u parku smo vidjeli i autohtone istarske vrste, poput istarskih crnih magaraca, istarske ovce, pramenke, fazana te istarsko govedo boškarin. Oni su zaštićena vrsta i dosežu težinu i do jednu tonu. Na Brionima nas je oduševio bogati životinjski svijet ispunjen i srnama, jelenima, vjevericama, muflonima, paunovima, zečevima...
Napuštajući Safari park, s lijeve strane smo ugledali poznato brionsko ostrvo Vanga. Na njemu se sa sjeverne strane nalazi objekat koji je pored tri rezidencijalne vile takođe bio Titova rezidencija, a čiji izgled se dobro uklapa u nisko mediteransko rastinje. Južnu stranu ostrva krase plantaže mandarina, vinogradi, voćnjaci i bogata vinoteka. Zapadnom stranom Briona proteže se gusto bilje koje podsjeća na džunglu i nazivaju je makija, što je italijansko ime za gusto mediteransko rastinje.
`Makija je na zapadnoj strani ostrva očuvana, dok je na istočnoj strani gdje su izgrađeni hoteli davno iskrčena i tamo je zasađeno egzotično bilje`, kaže Bilićeva. Ona tvrdi da veliku atrakciju turistima pored brojnih životinja i biljaka predstavlja Titov papagaj Koki.
`Papagaj Koki trenutno boravi u zimskoj rezidenciji, a turisti koji dolaze u proljetnom periodu mogu se zadovoljiti razgledanjem ljetne rezidencije`, dodaje Bilićeva.
Tokom posjete Brionima bili smo uskraćeni da vidimo Titov kadilak, koji je takođe jedna od atrakcija.
`Kadilak je proizveden 1953. godine, a trenutno se nalazi na remontu i turisti će ga ponovo moći vidjeti u šestom mjesecu`, kaže Bilićeva.
Na Brionima se nalaze tri rezidencijalne vile. U vili `Brionka`, sagrađenoj od poznatog bračkog mramora, nekada su odsjedali državnici, a ona i danas ima istu ulogu. Vila `Jadranka` je sagrađena 1926. godine i bila je Titova rezidencija od 1949. do 1953, kada je izgrađena poznatija `Bijela vila`. `Bijela vila` je poznata po tome što je u njoj Tito primio više od 90 stranih državnika, a danas u njoj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, takođe, prima uvažene goste.
`Vile su ograđene i čuvaju ih hrvatski vojnici`, kaže Bilićeva.
Brioni su takođe raj i za zaljubljenike u golf. Prema riječima Bilićeve, na Brionima se svake godine održava internacionalni turnir u golfu, a ove godine je bio otvoren prije petnaestak dana. Ona ističe da su prvi golf tereni napravljeni još 1922. godine sa 18 rupa kakav je i danas. Za održavanje golf terena se ne koriste vrste hemikalija, a pored tih terena vidjeli smo i polo i teniske terene.
`Pored toga turisti mogu da se odmaraju na dvjema prekrasnim plažama, a imamo i nudističku plažu, kao i staze kojima se može uz šetnju uživati u netaknutoj prirodi`, kaže Bilićeva.
Na prvi pogled uredni travnati tereni, drvoredi i nisko rastinje stvaraju utisak da ostrvo uređuje svita baštinara. Međutim, jedini zaslužni za to su jeleni koji hraneći se ujedno i održavaju izgled ovog ostrva.
`U prirodi boravi oko 1.000 jelena i prema tome ne trebaju nam kosilice. Pasu travu i time najvećim dijelom održavaju ovakav izgled Briona. U šali kažemo da za to ne traže naknadu, odnosno plaću`, kaže Bilićeva.
Na Brionima se nalazi 700 biljnih vrsta od kojih su najzastupljenije domaće autohtone vrste, ali se miješaju i egzotične vrste poput stabala cedrova, eukaliptusa, bambusa i ostalih. U slobodnoj prirodi živi oko stotinak vrsta ptica. Takav bogati biljni i životinjski svijet, odnosno očuvani ekosistemi, su doprinijeli da Brioni 1983. godine budu proglašeni nacionalnim parkom, a prvi put su otvoreni za javnost 1984. godine. Brione danas posjećuju mnoge svjetske zvijezde.
`Princeza Karolina sa svojim suprugom od Hanovera, Naomi Kembel, Džon Malkovič, Stiven Spilberg, Lučijano Pavaroti i drugi. Ostrvo im zaista pruža idealan odmor jer nema paparaca i u miru mogu da uživaju`, kaže Bilićeva.
Boravak na Brionima košta s noćenjem 150 evra pa nadalje.
Najveća izložba Josipa Broza Tita
U muzeju na Brionima je izloženo 200 fotografija Josipa Broza Tita i njegovih gostiju, koje prate vremenski tok dešavanja.
`Tito je šest mjeseci prosječno boravio na osrvima. Zadnji put je otišao 1979. godine. Upravo su tako hronološki i poredane fotografije, kako iz njegovog privatnog života, tako i iz javnog života. U prvom dijelu izložbe mogu se vidjeti fotografije sa suprugom Jovankom i djecom, zatim fotografije s prelijepim damama poput Sofije Loren, Elizabet Tejlor i ostalih, dok se u drugom dijelu mogu vidjeti fotografije sa brojnim državnicima iz cijelog svijeta. Tito je na Brionima primio više od 90 državnika, poput Nasera, Nehrua, Brežnjeva, kraljice Elizabete, Fidela Kastra`, kaže kustos Branka Bilić.
Sudbina Briona
Brioni, koji se sastoje od 14 ostrva i ostrvčića i čija ukupna površina iznosi 736 hektara, nekada su bili u vlasništvu Portugalaca, nakon čega je njihov vlasnik postao Austrijanac Paolo Kupervizor.
Bogati bečki industrijalac čelika 1893. godine je potpuno zapuštene Brione kupio i zahvaljujući novcu, entuzijazmu i upornosti uspio je napraviti od ovog ostrva moderno ljetovalište s pet hotela. Prije nego što se ostrvo pretvorilo u rajsko naselje posjetio ga je njemački naučnik i nobelovac Robert Koh, koji ga je izliječio od malarije. Poslije toga Austrijanac započinje izgradnju hotela. Doveo je vodu s kopna na ostrva i Brioni postaju sjedište zapadnoevropske aristokratije. Tu su se rado odmarali car Franjo Josip, njegov prestolonasljednik Franc Ferdinand te pisci i umjetnici poput Tomasa Mana, Džefa Džojsa i drugih. Brione poslije smrti Kupervizora nasljeđuje njegov sin, ali ubrzo nastaje svjetska ekonomska kriza. Da bi održao klijentelu, on podiže velike kredite kod italijanskih banaka i zbog tih zaduženja i hipotekarnih kredita izvršava samoubistvo, a Brioni prelaze u vlasništvo banaka. Velikim angažmanom Josipa Broza Tita Brioni kasnije pripadaju Jugoslaviji. Tradicija s visokim gostima se nastavlja sa dolaskom Josipa Broza Tita, predsjednika SFRJ, koji je prvi put na njih kročio 1947. godine.