BANJALUKA - U Bosni i Hercegovini za mjesec dana se broj oboljelih od mišje groznice popeo na 33, a nadležni kažu da nema mjesta panici jer nema pacijenata sa težim simptomima.
"Situacija je dobra. Trenutno imamo sedam potvrđenih slučajeva, još tri osobe su nam u bolnici, nalaze se na liječenju, ali kod njih čekamo potvrdu da se radi baš o tom oboljenju", rekla je epidemiolog Borka Knežević, šef Higijenskoepidemiološke službe Doma zdravlja Kozarska Dubica.
Kneževićeva kaže da je do problema došlo zbog povećanog broja glodara, ali da postoje mjere predrostrožnosti kojima se broj oboljelih može smanjiti.
"Na prvom mjestu je higijena, pranje ruku, zaštita vode i hrane, izbjegavanje udisanje prašine tamo gdje postoji mogućnost da su bili glodari, izbjegavati ležanje na zemlji, ne piti vodu sa izvora i najvažnije izvršiti deratizaciju", kaže Kneževićeva.
U RS je od mišje groznice do sada oboljelo 27 osoba, a u tri opštine proglašena je epidemija u opštini Gradiška s 12 oboljelih, Kozarskoj Dubici s pet oboljelih i Kostajnici sa sedam oboljelih. Osim toga zabilježeni su sporadični slučajevi u Banjaluci, Kotor Varošu i Prijedoru. U opštinama sa najviše oboljelih kao dodatna mjera suzbijanja bolesti izvršena je vanredna deratizacija.
Radovan Bratić, specijalista epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, rekao je da je situacija pod kontrolom, ali da se mora imati na umu da je mišja groznica prirodno žarišna infekcija.
"Od kraja aprila do sada je došlo do aktiviranja poznatih i nepoznatih žarišta, a tome je doprinijelo toplo vrijeme, pa je u ovoj godini došlo do enormnog povećanja populacije glodara", rekao je Bratić.
Među oboljelima najzastupljenije su osobe koje se bave poljoprivredom jer najlakše dolaze u kontakt sa miševima.
Kada su u pitanju simptomi, tu je najčešće visoka temperatura u prvoj fazi koja traje tri do sedam dana, a slijede bolovi u krstima, mišićima, zglobovima i mogu se pojaviti smetnje sa vidom i krvarenja.
Ova zaraza, u narodu nazvana „mišja groznica“ izvorno se naziva hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS). Izazivaju je hantavirusi, a prenosi se s glodavaca na čovjeka. Iako se naziva mišjom groznicom, ovu bolest mogu izazvati i štakori te voluharice.
„Mišja godina“
Postojanje „mišje godine“ se dovodi u svezu s pojavom epidemije mišje groznice odnosno pojavom većeg broja oboljelih u kratkom vremenskom razdoblju na užem području.
Takva godina u kojoj se događa najezda miševa i sličnih glodavaca je povezana s prethodnom toplom zimom u kojoj je moguće razmnožavanje miševa i bolja dostupnost hrane.
Nakon takve tople zime, obično u februaru i martu, pojavljuje se veći broj oboljelih, a veći je broj i onih koji se zadržavaju na bolničkom liječenju.
Prenošenje bolesti
Zaraza se prenosi s glodavaca na čovjeka udisanjem aerosola zaraženog izlučevinama glodavaca (mokraća, slina, izmet) u kojima se nalazi virus.
Ovo je i najčešći put prenosa kojim se ljudi zaraze kada nakon zime odlaze u čišćenje svojih drvara, garaža i sličnih mjesta u kojima se najčešće nalaze gnijezda glodavaca.
Zbog toga je posebno tokom metenja, kada se prašina moguće zaražena virusom diže s tla, potrebno staviti maramu preko nosa i usta kako bi se mogućnost zaraze smanjila.
Poseban oprez potreban je ukoliko na takvim mjestima uočite područja s nanesenim novinskim papirom, korom drveta pa čak i komadićima tkanine koja glodavci naprave kao gnijezda.
Zaraza se prenosi i preko zaražene hrane i vode tako da se ljudima koji borave u šumi ne preporučuje ostavljanje hrane i vode na mjestima izloženima izlučevinama glodavaca i nakon toga konzumiranje te hrane. U šumi je potrebno izbjegavati ležanje na tlu, a nakon boravka oprati ruke i odjeću, piše krenizdravo.rtl.hr.
Zaraza ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Simptomi bolesti
Vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma bolesti može biti od pet pa do 42 dana, ali najčešće oko dvije sedmice.
Za bolest je karakteristično postojanje čak pet njenih fazai:
1. Febrilna faza (traje 3-7 dana)
- Vrlo visoke temperature, praćene zimicom i tresavicom
- Jake glavobolje
- Bolovi u mišićima, posebno u leđima i krstima, bolovi u lumbalnom području (području bubrega)
- Bolovi u donjem dijelu stomaka, mučnina, povraćanje, proljev
- Zamućenje vida, crvenilo i svrab očiju
- Crvenilo kože lica, vrata i prsa
2. Hipotenzivna faza (traje 1 do 2 dana)
- Pad krvnog pritiska
3. Oligurična faza (početkom druge semice bolesti)
- Mokrenje manjih količina mokraće nego uobičajeno- manje od 500 ml na dan
- Jaki bolovi u leđima i donjem dijelu stomaka
- Moguća krvarenja na koži i sluznicama, ali i u pojedinim organima
4. Poliurijska faza
- Mokrenje velikih količina izrazito svijetlog urina ,ponekad i do 12 litara dnevno
5. Rekonvalescentna faza
- Normalizacija krvnog pritiska i bubrežnih funkcija
Od laboratorijskih nalaza u različitim fazama mogu biti prisutni trombocitopenija koja označava smanjen broj trombocita u krvi i izrazito je čest laboratorijski nalaz u ovih bolesnika, koji uz kliničku sliku upućuje na veliku vjerovatnost zaraze. Mogući su i leukocitoza (povećan broj leukocita) , hematurija (krv u urinu) , proteinurija (proteini u urinu) , povišeni ureja i kreatinin zbog oštećenja bubrežne funkcije…
Oporavak i liječenje
Oporavak je obično spor i traje nekoliko sedmica, moguće i nekoliko mjeseci, ali najčešće protiče bez komplikacija i s potpunim izlječenjem. Važno je naglasiti da bolest može imati izrazito blag klinički tok, s blagim opštim simptomima, ali može imati i težak tok sa zatajenjem bubrega i smrtnim ishodom.
Test
Najveći broj ljudi ima srednje tešku kliničku sliku koja obuhvata povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, bolove u području bubrega i donjeg dijela stomaka te smetnje vida.
Ponekad bolesnici uoče učestalije ili smanjeno mokrenje te krv u urinu.
Liječenje je simptomatsko jer još nema antivirusnog lijeka. U bolničkim uslovima provodi se praćenje vitalnih parametara – pritisak, puls, mokrenje te rješavanje dehidracije, sniženog krvnog pritiska i akutnog bubrežnog zatajenja (hemodijalizom).
Važno je da se pacijenti jave na vrijeme doktoru, po mogućnosti u vrijeme febrilne faze jer u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi dolazi do komplikacija, čak i do akutnog zatajenja bubrega i porasta parametara bubrežne funkcije (kreatinina i ureje) te je bolesnicima ponekad potrebna hemodijaliza.
Kod nekih bolesnika napredovanje bolesti može biti izrazito progresivno i nespecifično. Kod tih bolesnika nakon 1-2 dana povišene temperature, blažih bolova u mišićima ili glavobolje, dolazi do zatajenja funkcije bubrega, moguće i do potrebe za hemodijalizom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.