Traktori, motokultivatori, kombajni i druge poljoprivredne mašine često su na bh. saobraćajnicama iako njihova tehnička ispravnost u velikom broju slučajeva ni približno ne odgovara kriterijumima.
Metodologija rada tih mašina je takva da se na njih pričvršćuju razni vidovi oruđa koji oštećuju signalizaciju i druge uređaje, ali to vozače poljoprivrednih mašina ne oslobađa obaveze da prije izlaska na put otklone svaki kvar na svom vozilu.
U udruženjima za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju upozoravaju da je drastično veliki broj i neregistrovanih poljoprivrednih mašina koje se kreću bh. putevima. Stručnjaci smatraju da bi edukativnim mjerama trebalo uticati na vozače takvih mašina, kako bi prije izlaska na puteve otklanjali svaki tehnički nedostatak na svojim vozilima.
U Udruženju za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka naglašavaju da je posebno velik problem što poljoprivrednim mašinama upravljaju vozači koji nemaju položen vozački ispit.
Ističu da se vozači s tim vozilima obično "kriju" po putevima ruralnih područja, gdje se vrši obrada poljoprivrednih imanja, a gdje su kontrole saobraćajne policije rijetke.
"Poljoprivredne radne mašine čak 19 puta su prošle godine samo u Banjaluci učestvovale u saobraćajnim nesrećama. Od policije smo dobili podatke da se tim vozilima često upravlja na neadekvatan način, da ne postoji signalizacija na vozilu, posebno na zadnjem kraju, tako da nerijetko putničko ili teretno vozilo udari u zadnji dio tih mašina", naglašavaju u Udruženju za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka.
Fatalni ishodi: Nesavjesno upravljanje poljoprivrednim mašinama često ima i fatalan ishod. Zbog velike razlike u brzini kretanja poljoprivrednih mašina i luksuznih ili teretnih automobila, sudari odnose živote.
Tako je Anđelija Jovanović (73) iz Suvog Polja poginula, a njen suprug Petar Jovanović (59) povrijeđen u saobraćajnoj nesreći koja se početkom prošlog mjeseca dogodila na magistralnom putu Bijeljina - Ugljevik, u mjestu Ravno Polje. Do nesreće je došlo oko 20.45, kada je vozilo marke jugo, u kojem su bili supružnici, udarilo u zadnji dio neosvijetljene traktorske prikolice. Jovanovićeva je za vrijeme nesreće bila na mjestu suvozača i na licu mjesta je preminula, a njen suprug, koji je vozio juga, zadobio je potres mozga i ogrebotine.
U policiji takođe potvrđuju da kontrole često pokazuju neispravnost tih vozila.
Ale Šiljdedić, portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona, kaže da je u prvih šest mjeseci ove godine na području tog kantona izvršena kontrola 254 vozača koji su upravljali poljoprivrednim mašinama u javnom saobraćaju.
"U 30 slučajeva je utvrđeno da su kontrolisana vozila bila tehnički neispravna, odnosno neregistrirana, sedam vozača je zatečeno da upravlja bez položenog vozačkog ispita, dok je pet vozača upravljalo poljoprivrednom mašinom pod utjecajem alkohola", rekao je Šiljdedić.
Tokom prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima iz policije, na području USK dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači s poljoprivrednim mašinama.
"U 2008. godini evidentirano je 48 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovale poljoprivredne mašine, a u kojima je jedno lice smrtno stradalo, dva lica su zadobila teške tjelesne povrede, dok je pet osoba lakše povrijeđeno", kaže Šiljdedić.
Stručnjaci iz oblasti saobraćaja kažu da neispravnost poljoprivrednih vozila u najvećoj mjeri utiče na saobraćajne nesreće u kojima ona učestvuju.
"Katastrofalna" ispravnost: Ševal Kovačević, diplomirani inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak BiH, za tehničku ispravnost radnih poljoprivrednih mašina koje se kreću bh. putevima kaže da je "katastrofalna". On takođe navodi da veliki broj vozača ovih vozila ne posjeduju odgovarajuću vozačku dozvolu, a samim tim ni osnovna znanja iz obrasti sigurnosti saobraćaja.
"Za radna i poljoprivredna vozila koja se kreću snagom sopstvenog motora, a u najčešćem broju slučajeva vuku priključna vozila i alate, jednostavno nema normativa niti kontrole za ugradnju dijelova koji se puštaju u javni promet. Takođe, pitanje registracije i osiguranja ovih vozila nije do kraja regulisano, tako da za slučaj nanošenja štete trećim licima postoji velika borba oštećenih da se obeštete. Posljedica zapuštenosti nadzora nad ovim kategorijama vozila jeste upravo to da se veliki broj njih u saobraćaju kreće tehnički neispravno", ocjenjuje Kovačević.
Naglašava da su uređaji za zaustavljanje i upravljanje ovim vozilima najčešće neispravi, a istovremeno i opasni po sigurnost saobraćaja.
"Uzmite samo primjer traktora koji vuče prilokolicu punu sijena u noćnim satima na magistralnom putu, a pritom su prekrivena zadnja svjetla na ovom vozilu. To je direktno izazivanje opasnosti po druge učesnike u saobraćaju koji sustižu ovo vozilo", objašnjava Kovačević.
On kaže da je uzrok saobraćajnih nesreća u kojim učestvuju te mašine najčešće oduzimanje prava prvenstva drugim učesnicima u saobraćaju.
"Tu spadaju uključivanje i isključivanje, skretanje na kolovozu bilo ulijevo ili udesno, bez upotrebe odgovarajuće saobraćajne signalizacije... Tu je i stražnji nalet na ova vozila od strane drugih učesnika u saobraćaju jer su u principu ova vozila neobilježena. Poljoprivredna vozila, takođe, nanošenjem blata na kolovoz, stvaraju nedostatke na putu", istakao je Kovačević.
Starost preko 20 godina: Fuad Klisura, direktor IPI Instituta za privredni inženjering Zenica, stručne institucije za nadzor rada stanica za tehnički pregled vozila u FBiH, kaže da "sama činjenica da se na našim cestama voze veoma stara vozila dovodi u pitanje da li su ona tehnički ispravna, odnosno da li su i registrirana".
"Šestomjesečni pokazatelji sa stanica tehničkih pregleda kroz prikupljenu bazu podataka na serveru stručne institucije IPI Instituta za privredni inženjering, u entitetu FBiH, kažu da su traktori u prosjeku stari 20,62 godine. Ovo sve govori o razvijenosti zemlje, o bezbjednosti u saobraćaju", kaže Klisura i dodaje:
"Na ovim vozilima najčešća neispravnost su kočioni sistemi, upravljački mehanizmi, svjetlosna signalizacija, te pneumatici koje vlasnici zbog visokih cijena rijetko kupuju, odnosno mijenjanju."
On takođe potvrđuje da se, prema pokazateljima o saobraćajnim nesrećama, najrjeđe spominje tehnička neispravnost vozila što je, kako ističe, velika greška lica koja vrše rekonstrukcije sobraćajnih nesreća.
"EU podaci govore da tehnička neispravnost vozila učestvuje 15 do čak 30 odsto za vozila starosti preko 12 godina, a kod nas je to 0,95 do 1,97 odsto. Složit ćete se da je to prosto nemoguće", kaže Klisura.
Naglašava da svi moramo pomoći policiji i inspekcijama da se ovaj problem riješi, odnosno da zaživi sistem dolaska vozila na stanice tehničkih pregleda.
Dok pod lupom stručnjaka iz oblasti saobraćaja poljoprivredne mašine dobijaju nezadovoljavajuću ocjenu, poljoprivrednici se žale da imaju dosta finansijskih izdataka, tako da, kako kažu, održavanje vozila i njihovo redovno servisiranje spada u još jedan od njihovih problema.
Vožnja kao rukovanje bombom: Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, kaže da je problem u tome što u RS nema servisa specijalizovanih za održavanje poljoprivrednih mašina. On kaže da je poljoprivredna mehanizacija "daleko ispravnija od automobila, kamiona, pa čak i autobusa u našoj zemlji".
"Svakako da treba ići na to da poljoprivredne mašine treba da budu ispravne, ali ih je jako teško držati u takvom stanju jer su one svakodnevno na njivi, i lako se nešto ošteti na njima", navodi Usorac.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, naglašava da položaj poljoprivrednih proizvođača nije u zavidnom položaju, ali da, uprkos tome, prema vozačima poljoprivrednih mašina "ne treba biti beskrajno tolerantan".
"Oni koji kažu da su te mašine često neispravne vjerovatno su u pravu, jer, kombajni, na primjer, samo nekoliko puta godišnje izlaze na puteve, pa ih vlasnici isto tako rijetko popravljaju. Međutim, prema njima bi, makar na lokalnim putevima, gdje se sporo vozi, trebalo biti tolerantniji, jer je lako da se u njivama neki dio, poput signalizacije, otkine, isprlja i slično", navodi Jeleč.
Ipak, on naglašava da one vozače koji grubo krše saobraćajne propise, policija treba rigorozno kažnjavati:
"Na primjer, kada vozač traktorom noću bez signalizacije ide putem, on u opasnost stavlja i sebe i druge učesnike u saobraćaju, i njih treba kazniti, jer je takva vožnja jednaka korištenju bombe."
Ne poznaju propise
Stručnjaci tvrde da, pored poljoprivrednih mašina, zaprežna vozila takođe često ugrožavaju bezbjednost u saobraćaju.
Objašnjavaju da ta vozila mogu učestvovati u saobraćaju bez ograničenja, ali da moraju na zadnjem kraju imati fenjer, crvenu tkaninu ili neki uređaj koji emituje ili oslikava svjetlost.
"To je jedna od kategorija učesnika u saobraćaju za koje se pokazalo da najmanje poznaju saobraćajne propise i često su učesnici u saobraćajnim nesrećama", kažu u Udruženju za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju Banjaluka.
U tom udruženju ističu da je na nivou grada Banjaluka prošle godine bilo pet saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala zaprežna vozila.
"Pokazalo se da ti vozači ne posjeduju osnovno znanje iz oblasti bezbjednosti u saobraćaju", rekli su u tom udruženju.