LONDON - Velika Britanija pod vodstvom Margaret Tačer najozbiljnije se pripremala za Treći svjetski rat, pokazuju dokumenti s kojih je nakon trideset godina skinuta oznaka tajnosti.
Kao i u slučaju Prvog svjetskog rata, i ovaj je trebalo počne u Jugoslaviji, otkriva britanski Daily Mail. U slučaju nužde, Britanija je bila spremna da izvede nuklearni napad na zemlje iza Čelične zavjese, ali ne i na sam SSSR.
U to vrijeme najvećih tenzija između Istoka i Zapada, nakon sovjetske invazije na Avganistan 1979., državni službenici u Velikoj Britaniji svake dvije godine učestvovali su u vojnim vježbama. List se dokopao "Ratne knjige", skripte vježbi izvedenih u martu 1981. godine, deset mjeseci nakon smrti Josipa Broza Tita.
Koliko je "gvozdena lejdi" bila ozbiljna, govori to što bi ta gigantska ratna igra trajala pune dvije nedjelje, a ima "nuklearni kraj".
Tokom perioda u kome se odigrava ovaj scenario SSSR je vodio ostarjeli Leonid Brežnjev, a SAD Ronald Regan. Odnosi Istoka i Zapada dosegli su najnižu tačku od Kubanske krize iz 1962. godine, kad je svijet bio prvi put nadomak nuklearnog rata. I na Istoku su rasle tenzije: Poljaci su osnovali Solidarnost.
Sve je počelo nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granice Jugoslavije, 9. marta. Kao i u Prvom svjetskom ratu, okidač sukoba je na Balkanu.
Za Jugoslaviju piše da je nominalno komunistička zemlja, ali se okrenula prema Zapadu. Tog prvog dana vježbe, Britanija i SAD šalju dodatne trupe u Zapadnu Njemačku, dok stižu izvještaji o ruskim brodovima koji napadaju ribarske brodove u Sjevernom moru.
Do večeri 11. marta sukob se čini neizbježnim. SSSR nagomilava trupe na granici prema Turskoj i između Bugarske i Jugoslavije, a NATO pojačava svoje snage u Njemačkoj i Skandinaviji. Dva dana kasnije, kriza je na vrhuncu zbog prodora Varšavskog pakta u Jugoslaviju. Irak napada istočne dijelove Turske, pogoršava se kriza oko Norveške. U Britaniji ponestaje hrane i benzina, država proglašava vanredno stanje.
Do nedjelje 15. marta Varšavski pakt s više od 20 divizija okupirao je Jugoslaviju, Britanija očekuje ruski napad. U ponedjeljak u šest ujutro Britance su probudili vazdušni napadi. Sovjeti su sa 100 bombardera napali britansku protivvazdušnu odbranu. Rusi izvode desant na Norvešku. Poslijepodne u drugom vazdušnom napadu gađaju sedam britanskih vazdušnih baza, Velika Britanija objavljuje rat Sovjetskom Savezu.
Dan kasnije stotine Britanaca gine u vazdušnim udarima. Iz Jugoslavije dolaze informacije da su Sovjeti počeli koristiti hemijsko oružje. Do 19. marta Sovjeti su okupirali sjever Norveške i polako preuzimaju prednost u borbama u Njemačkoj. Noću u novim udarima iz vazduha ginu hiljade građana širom Britanije.
Nakon još jedne noći pune bombi, u zoru 20. marta Sovjeti koriste nervni gas u napadu na Škotsku i Mančester. Rusi probijaju granicu Zapadne Njemačke, tamošnji NATO-ov komandant traži nuklearne udare na vojne baze u Istočnoj Njemačkoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Čak ni u vježbi nisu se usudili udariti direktno na Sovjetski Savez. Nakon svega što se dogodilo, odluka Margaret Tačer bila je neizbježna, piše Daily Mail: odobrila je nuklearni napad.
Scenario Trećeg svjetskog rata
1. dan - Rat počinje nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granicama Jugoslavije
3. dan - NATO šalje pojačanja svojim snagama u Njemačkoj i Skandinaviji
5. dan - Varšavski pakt napada Jugoslaviju, a Irak napada sjever Turske
7. dan - 20 divizija sovjetske vojske okupiralo je Jugoslaviju
8. dan - Prvi vazdušni udari na Veliku Britaniju, London proglašava rat SSSR-u
11. dan - Rusi okupirali sjever Norveške, preuzimaju prevlast u borbama u Njemačkoj, Grčkoj, Turskoj, Italiji...
12. dan - Komandant NATO-a traži nuklearne napade na 26 ciljeva u istočnoj Evropi, Tačer kaže "da"