BANJALUKA - Trećina stanovništva u RS ne pere ruke po ulasku u kuću, prije jela i poslije upotrebe toaleta, pokazuju podaci do kojih je u istraživanju došao Institut za javno zdravstvo RS.
"U RS 66,5 odsto stanovništva redovno pere ruke, pri čemu je učestalost pranja najviša nakon upotrebe WC-a, a najmanja po ulasku u kuću. Redovnost pranja ruku raste s porastom nivoa obrazovanja, pa u znatno većem procentu redovno to čine stanovnici sa višom i visokom spremom, u odnosu na stanovništvo bez škole i sa nepotpunom osnovnom školom", navode u Institutu.
Stručnjaci su došli do podatka da žene češće peru ruke nego muškarci, kao i da su u tome revnosniji mlađi stanovnici, od 25 do 34 godine. Tek oko polovine stanovništva starijeg od 65 godina redovno pere ruke, što je znatno manje od republičkog prosjeka.
Ovi podaci i ne treba da čude ako se zna da svakog mjeseca, prema podacima o sindikalnoj potrošačkoj korpi Saveza sindikata RS, najmanje novca izdvajamo za higijenu i njegu zdravlja.
Tako je četvoročlana porodica u aprilu za te namjene izdvojila 76 maraka, što je za samo deset feninga više nego u januaru, februaru i martu ove godine. Praktično, svaki član porodice na raspolaganju ima po 19 KM mjesečno za higijenske potrepštine.
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana "Don", ističe da ni činjenica da živimo prebrzo, kao ni skromna primanja ne mogu da budu opravdanje za loš odnos prema ličnoj higijeni i zdravlju.
"Ako je raspon cijena higijenskih potrepština - sapuna, šampona, raznih deterdženata od samo nekoliko do desetak maraka, onda je poražavajuće da pričamo o tome da su cijene uzrok neredovnom pranju ruku ili održavanju higijene. Stvar je u razvijanju navika, a to svi učimo u kući", kazala je Marićeva i dodala da će biti poražavajuće ako nam se u 21. vijeku vrate bolesti karakteristične za neodržavanje higijene.
Od svih organa našeg tijela ruke su, s obzirom na svoju funkciju, najviše izložene prljanju. Uloga prljavih ruku u širenju crijevnih zaraznih bolesti je toliko važna i očita da se crijevne zarazne bolesti nazivaju "bolestima prljavih ruku". Takođe, značajna je i uloga ruku u širenju crijevnih parazita - glista.
Za ljekara Milana Projevića iz trebinjskog Doma zdravlja podaci do kojih je došao Institut pokazuju da je riječ o lošim navikama, a ne o niskom standardu stanovništva.
"Neodržavanje higijene ruku može da dovede do različitih vrsta enterokolitisa, odnosno infekcija koje izazivaju proliv i slabost organizma. Takođe, prljave ruke su i uzrok žutice tipa A. Srećom, u posljednje vrijeme nismo imali takvih vrsta infekcija", kazao je Projević.
Žene češće peru ruke
- 66,5 odsto stanovništva pere ruke po ulasku u kuću, prije jela i poslije upotrebe toaleta
- 71,4 odsto žena redovno pere ruke
- 60,7 odsto muškaraca redovno pere ruke
Ruke treba prati
Prije Poslije
Jela (obroka)
Pripreme hrane
Dojenja/hranjenja djeteta
Aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebno novorođenčetom
Dodirivanja usta, nosa ili očiju
Kontakta s bolesnom osobom
Jela/pripreme hrane
Upotrebe toaleta
Mijenjanja pelena
Brisanja nosa, kašljanja, kihanja,
Kontakta s bolesnom osobom
Kontakta sa životinjom
Iznošenja smeća i slično
Povratka u kuću nakon šetnje, igranja, kupovine…