Povodom Svjetskog dana hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra još otkad je 1945. na taj dan utemeljena Svjetska organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), u našoj zemlji se ove sedmice mnogo govorilo o hrani, njenoj proizvodnji, uvozu i ispravnosti.
Ispostavilo se da veliki broj građana BiH uopšte ne zna kakve prehrambene proizvode zapravo kupuje.
NERAZUMLJIVE DEKLARACIJE
`Veliki broj namirnica koje svakodnevno kupujem su oblijepljene etiketama na svim mogućim jezicima - osim lokalnih jezika. Ja naprosto ne razumijem turski ili rumunski. Na ovdašnjim jezicima ispisano je samo to da je uvoznik ovaj ili onaj. Ništa više`, priča Snježana Gluvić iz Banjaluke.
I zaista, naročito od perioda suočavanja s bolešću ludih krava, zemlje EU usvojile su čitav niz novih zakona kojima je propisano da na naljepnicama budu navedeni dodatni podaci o porijeklu sirovine.
Korištenje, a naročito uvoz niskokvalitetnih namirnica strogo su regulisani u mnogim zemljama. No, čini se da u BiH to nije slučaj. Po informacijama iz Državne agencije za sigurnost hrane BiH, u našoj zemlji postoji velika potražnja za jeftinim mesom, a propisi su u ovoj oblasti daleko od zadovoljavajućih.
`U mesnim prerađevinama na tržištu BiH, na primjer, nalazi se ogroman broj sirovina u čijem je sastavu i do 90 odsto onih koje nisu ništa do niskokvalitetni ostaci tkiva životinja. Ostalih 10 odsto čine voda i aditivi za poboljšanje ukusa. Kupci to ne mogu ni znati kad na proizvodima naprosto nema precizno izrađenih deklaracija`, poručuju iz Državne agencije za sigurnost hrane.
(NE)HIGIJENA
Slično tvrdi i Hasan Džinić, načelnik Veterinarske stanice kantona Sarajevo.
`Dok u Evropi više skoro ne postoje klasične mesnice i sve je upakovano i pregledano, kod nas zakon, na primjer, dozvoljava mesarima da rade bez rukavica. Prodavač ne bi trebalo da uzima novac i odmah nakon toga dodiruje meso. Međutim, to je teško suzbiti. Za nehigijenu radnika se pokreće prekršajna prijava, a kazna je do 1.000 KM. Međutim, jedini način da se spriječi ova pojava je da građani ne kupuju u takvim mesnicama, a ukoliko posumnjaju u ispravnost proizvoda da to prijave nadležnim službama`, kazao je on.
U skladu s Pravilnikom o kvalitetu mesnih proizvoda koji je važio još i u vrijeme prethodnog sistema, prodaja unaprijed samljevenog mesa je strogo zabranjena. Međutim, to se često ne poštuje. Građani su nerijetko prisiljeni da kupuju meso koje je već satima samljeveno.
Prema Džinićevim riječima, prilikom nedavne kontrole sarajevskih mesnica, u preko 50 odsto njih zatečena je veća ili manja količina nepregledanog mesa bez žiga veterinarske stanice. Po njegovom mišljenju, mnogi mesari prodaju nepregledano meso kako bi utajili promet i izbjegli poreze.
`Generalno je najveći problem na koji nailazimo nepregledano meso, koje može biti veoma opasno po zdravlje. Ono može biti prenosnik raznih zaraza, a najčešće su kju groznica i bruceloza. Samo u jednom mjesecu veterinarska stanica je uništila dvije tone ovakvog mesa`, naveo je Džinić.
I na području prijedorske opštine određen broj mesnica, prema mišljenju nadležnih u inspekciji, ne zadovoljava propise. Ljubica Knežević, sanitarni inspektor u Prijedoru, kazala je da su sanitarni i veterinarski inspektori u prvom polugodištu 2006. u prijedorskim mesnicama obavili oko 40 kontrola.
`U toku svega tri mjeseca od uzetih 112 uzoraka mesa iz mesnica koje smo uputili na analizu u Zavod za zaštitu zdravlja u Banjaluci i Vetrinarski institut 'Dr Vaso Butozan', sedam uzoraka je bilo zdravstveno-sanitarno neispravno s povećanim brojem mikroorganizama opasnih po zdravlje čovjeka`, istakla je Kneževićeva.
VELIKI BROJ NEISPRAVNIH NAMIRNICA
Naravno, ne radi se samo o svježem mesu, nego i o drugim životnim namirnicama. Tako je, na primjer, prilikom kontrole namirnica samo u jednom mjesecu banjalučka veterinarska inspekcija pronašla 117 kilograma namirnica mliječnih i mesnih prerađevina koje su se u radnjama prodavale bez deklaracija i s isteklim rokom upotrebe, te neispravnih uzoraka sira i kajmaka na banjalučkoj gradskoj tržnici.
`Sve pronađene neispravne namirnice su odmah uništene, a protiv vlasnika je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka`, rekao je Goran Mišić, veterinarski inspektor u Administrativnoj službi grada u Banjaluci.
Iz Veterinarske inspekcije posebno se apeluje na građane da kupuju one mliječne i suhomesnate proizvode koji se nalaze u frižiderima i rashladnim vitrinama, te da pogledaju njihov rok trajanja.
ZAŠTITA POTROŠAČA ILUZIJA
Nerijetko se dešava da čak i kad građani otkriju neku nepravilnost i zaista se požale, inspektori ne reaguju. Uz to, veliki broj građana uopšte i ne zna kome da se obrati. Tako je, na primjer, prije tri godine sedamnaestogodišnjem Salminu Osmanoviću iz Sarajeva dijagnostikovano teško trovanje hranom nakon što je konzumirao ćevape iz jednog fast fuda. Ovaj obrok zamalo je završio kobno.
`Mi se nismo nikome žalili`, kaže Osmanović, `jer nismo ni znali kome da se žalimo.`
Po riječima Dragana Petrovića, sekretara Pokreta potrošača RS, u cilju borbe protiv ovakvih i sličnih slučajeva njegovo udruženje je izdalo brošuru o pravima potrošača. Nažalost, prepreka je suviše da bi se jednom brošurom zaista zaštitili potrošači. Problemi moraju u praksi biti bolje riješeni.
`Kad nam se obrate građani mi to uglavnom pokušavamo dogovoriti s trgovcem, a samo 10 odsto slučajeva završi kod inspektora`, kaže on.
Prema riječima Ljube Janjića, predsjednika Udruženja `Plava sfera` iz Banjaluke, ova grupa na osnovu ispitivanja potrošača ocjenjuje higijenu tržnih centara, vrši konstantnu edukaciju potrošača o navikama u kupovanju, a uz to su pokrenute i telefonska linija (051/347-232) i veb stranica (www.plavasfera.org) na koje se građani mogu obratiti s određenim problemima i dobiti sve potrebne informacije.
`Od februara ove godine imali smo oko 40 pritužbi na hranu i sve su proslijeđene inspekciji. Prema tvrdnjama inspektora zna se desiti da se jedan predmet tri do četiri godine vuče na sudu`, dodaje Janjić.
I pored tvrdnji stručnjaka da ova država ima gotovo idealne zakone o zaštiti potrošača, te postojanju preko deset udruženja za zaštitu potrošača, zaštita potrošača u BiH u praksi je i dalje uglavnom iluzija.
UVOZ NAJVEĆI PROBLEM
Jasno je da su usklađivanje s evropskim i svjetskim propisima, te kontrola proizvoda, prije svega u oblasti sigurnosti hrane ili veterinarstva, prijeko potrebni. Ipak, to će biti veoma teško, naročito u mesnoj industriji, gdje većina sirovina (više od 70.000 tona u 2005. godini) potiče iz uvoza.
Direktor Instituta za zaštitu zdravlja Milorad Balaban rješenje problema kontrole hrane vidi u laboratorijskom pregledu hemijskog i biološkog sastava većeg broja namirnica na samoj granici prilikom uvoza robe ili u samim fabrikama u slučaju domaće proizvodnje.
Pri uvozu se kontroliše samo 10 odsto proizvoda, a rezultati kontrole nisu najblistaviji jer se vrlo često na naše tržište uvoze proizvodi znatno lošijeg kvaliteta nego što je to slučaj sa zemljama Evropske unije, kažu iz Instituta.
Prednosti zdrave hrane
I dok svijet uveliko izdvaja finansije za moderne tehnologije proizvodnje i prerade zdrave hrane, bioproizvoda i sl. naša zemlja tek laganim koracima pristupa svijetu zdrave ishrane.
`Integralne hrane kod nas na tržištu je malo, uglavnom se može naći u specijalizovanim prodavnicama i nekim supermarketima`, kaže Ljubo Janjić, izvršni direktor Centra za zaštitu potrošača `Plava sfera`.
U integralnim proizvodima sačuvana su sva prirodna svojstva bez dodavanja umjetnih, dok je u većini nama dostupnih namirnica sve prirodno izvučeno i zamijenjeno aditivima, kaže on.
Iz `Plave sfere` ukazuju da prilikom kupovine svježeg voća i povrća posebnu pažnju treba obratiti na to da ono nije prskano.
Ovdašnji nutricionisti naglasak stavljaju na konzumiranje mesa, posebno na pileće bijelo meso, ribu i divljač. Preporučuju se mliječni proizvodi sa što nižim procentom mliječne masti, te što više svježeg sezonskog voća i povrća. Treba izbjegavati umjetne zaslađivače, a umjesto kafe se preporučuje zeleni čaj jer on sadrži kofein, ali za razliku od kafe podstiče razmjenu materija i varenje. Grickalice između obroka treba izbaciti i isključivo konzumirati koštuničavo voće, koje je energetski bogato zahvaljujući visokoj koncentraciji kalcijuma. Od slatkiša toleriše se isključivo crna čokolada.
Iz Centra za zaštitu potrošača `Plava sfera` velike nade polažu u kvalitet domaćih proizvoda jer je na domaćim tržnicama još moguće kupiti jabuke iz domaćih voćnjaka, te zelenu salatu ili mrkvu iz `bakine` bašte.
Za sve one koji su osuđeni na prerađenu hranu stručnjaci preporučuju obaveznu i temeljnu kontrolu deklaracija na kojima je spisak sirovina, ukoliko su čitljive. Ukoliko nisu - odlučite se za domaće proizvode.