Pripadnici nacionalnih manjina u RS žive probleme običnih ljudi, decenijama su se "stapali" sa domicilnim stanovništvom, generacije su se orodile, ali su, ipak, uspjeli da sačuvaju svoj nacionalni i vjerski identitet.
U Savezu nacionalnih manjina RS ističu da na ovim prostorima žive pripadnici 12 manjinskih naroda, a da su u udruženja okupljeni kako bi održali običaje i tradiciju, ali i govorili na maternjem jeziku.
Najorganizovaniji su, kažu, Ukrajinci. Na ovim prostorima je već treća generacija ovog slovenskog naroda, a njihove pjesma, igre, rukotvorine i kuhinja nadaleko su poznati.
"Dijelimo sudbinu svih naroda na ovim prostorima. Tuga i radost su iste za sve ljude. Ipak, moramo da sačuvamo ono što smo naslijedili od djedova i ne smijemo da zaboravimo običaje i kulturu koja nas čini takvim kakvi jesmo. U RS smo ravnopravni građani i nikada nismo doživljavali neprijatnosti. Voljeli bismo, kao i svi drugi, da ima više posla, ali tako je kako je", kazala je Amka Koprenović iz Kulturno-prosvjetnog udruženja Ukrajinaca "Taras Ševčenko".
U Udruženju Čeha ističu da nikada nisu imali posebne prohtjeve, ali i da pripadnicima ovog naroda nikada nije bilo zabranjeno da njeguju maternji jezik i običaje.
"Kakve probleme imaju svi, takve imamo i mi. Kada je u pitanju kultura, Češka ima mnogo toga da ponudi i šteta je to ne upoznati. Ipak, malo je Čeha koji ovdje govore svoj jezik, ali smo zato uspjeli da na Univerzitetu u Banjaluci osnujemo katedru. Ko želi da studira u Češkoj, ima priliku da ovdje nauči sve što treba. Inače su Česi racionalni u svemu", kazao je Vladimir Blaha, predsjednik Udruženja Čeha.
Ističe da je najviše pripadnika ovog naroda naseljeno u Banjaluci i Prnjavoru te da ih je više od 80 odsto u mješovitim brakovima.
"To znači da smo se dobro asimilirali s ostalim stanovništvom", istakao je on.
I Mađari na ovim prostorima čuvaju ono što su naslijedili od predaka. Ipak, ističu da im je ovdašnja kuhinja malo izmijenila domaće recepte.
"Nikada nisam osjetila razliku između nas i konstitutivnih naroda. Katkad imamo pomoć matične zemlje, a to se odnosi na projekte u kulturi. Na ovim prostorima nas je malo, oko stotinak, ali svi govormo mađarski jezik i organizujemo kurseve za one koji žele da ga nauče. Ne zaboravljamo ni nacionalnu kuhinju, koja je, istina, doživjela promjene", istakla je Irena Milivojević iz Udruženja Mađara.
Makedonci ističu da se od pravoslavaca sa ovih prostora razlikuju samo po folkloru, a sudbina im je ista kao Srbima, Bošnjacima i Hrvatima.
"Voljeli bismo da ima više posla. Nezaposlenost nas sve pogađa, ali to su problemi svih naroda. Mađutim, imamo pjesmu i igru koju čuvamo od zaborava. Mada, poznata je ona stara 'kroz Bosnu ne pjevaj, kroz Srbiju ne igraj, a kroz Makedoniju i ne pjevaj i ne igraj'", šaljivo kaže Dimitrije Trifunovski iz Udruženja Makedonaca.
Kada su u pitanju nacionalne manjine, ističu u Savezu, interesantna je priča o mješovitim brakovima. Kako ih je sve više, ističu, na njih se i ne gleda kao na mješovite.
"Svi brinemo iste brige. Na nacionalnim manjinama je dodatno breme da očuvaju identitet i da to prenose na generacije koje dolaze. Lijepo je znati svoje običaje i poznavati kulturu i to nikome ne može da smeta. Raspadom Jugoslavije, na ovim prostorima stvorene su i druge manjiske grupe kao što su Slovenci, Crnogorci, Makedonci… Međutim, decenijama živimo tu i u potpunosti smo stopljeni sa konstitutivnim narodima", zaključio je Stevo Havreljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS.