Bosna i Hercegovina prepuna je prirodnih ljepota i atraktivnih turističkih destinacija i gotovo da nema sredine koja ne pretenduje da joj turizam bude među najprioritetnijim privrednim granama.
"Plodovi Mediterana" u Stocu, "Bihaćko ljeto" i "Unska regata" u Bihaću, "Zvorničko kulturno ljeto" i Moto-nautičko takmičenje na Zvorničkom jezeru u Zvorniku, zatim "Sanska regata", "Kosidba na Kupresu", Sajam šljive u Gradačcu, Međunarodni karneval u Čapljini, "Višegradska staza", Gastrofestival u Bijeljini, te renomirane ljetne turističke manifestacije u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Prijedoru, Brčkom, Foči... samo su neke od manifestacija i dešavanja koje posljednjih godina promovišu turističke destinacije u našoj zemlji.
Uporedo s njima, BiH ima rijeke, jezera, planine, banje i dio svoga Jadranskog mora - što je već na svim turističkim destinacijama domaćih i stranih gostiju.
Recesija uzima danak: "Za Bosnu, tačnije Sarajevo smo čuli od svog sina koji je ovdje u ratu bio u međunarodnim vojnim snagama. Puno toga nam je ispričao i, evo, odlučili smo da dođemo. Kako smo prolazili gradom, nema puno podsjetnika na rat, što je dobro. Malo smo se razočarali jer smo dobili plan grada, institucije koje treba da posjetimo i evo, nema ni 15 sati, a katedrala je zatvorena, Begova džamija, sinagoga. Možda ujutro to sve uspijemo obići, kao i ratni tunel", kazali su nam na Baščaršiji turisti, bračni par Gerard i Albertije Vermer iz Holandije.
Iz Turističke zajednice FBiH navode da pored Sarajeva, Mostar i Međugorje slove za najposjećenije turističke destinacije. Kako objašnjavaju, strane turiste najviše zanimaju gradske cjeline. Tako je u Sarajevu u proteklom mjesecu zabilježena posjeta 22 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine, a noćenja su porasla za 17 odsto. U Mostaru kažu da se i te kako osjeti recesija, te da postoji više izleta u ovaj grad na Neretvi, ali da nema zadržavanja.
U Turističkoj zajednici u Mostaru kažu da je posjeta turista manja.
"Statistika za protekli period će biti urađena tek na kraju ovog mjeseca pa preciznih podataka nemamo, ali obilaskom terena konstatovalo se da je više izletničkih tura u Mostar, ali sve se na tome završava. I prije je bilo izleta i ljudi su jeli u Mostaru, kupovali suvenire, a sada samo razgledaju, što znači da recesija uzima svoj danak", priča Mensud Duraković iz Turističke zajednice Mostar. Dodaje da postoji i mogućnost varijante cvjetanja smještaja na crno, zbog čega je nemoguća evidencija posjetilaca.
Erik Votson iz SAD je u Bosnu došao kao turista i najprije je obišao Mostar.
"Student sam arhitekture i volim obilaziti gradove po svijetu, slikati arhitekturu i sa tog aspekta Bosna i Hercegovina mi je posebno interesantna. U Mostaru to je Stari most, a u Sarajevu je dosta spomenika kulture. Takođe me interesiraju posljedice rata na fasadama objekata, ali sada je to teško pronaći. Većina toga je obnovljena", kazao nam je Erik i dodaje da mu se sviđa mentalitet ljudi u BiH.
Iz turističkih organizacija navode da u naš turizam treba još mnogo uložiti, te da je dosta destinacija zanemareno turističkom prezentacijom.
Enes Arifhodžić, direktor Turističke zajednice FBiH, pojašnjava da je za kandidovanje neke destinacije kao turističke potrebno ispuniti niz uslova, a među njima su i smještajni kapaciteti.
"Gradske cjeline su te koje su najposjećenije poput Sarajeva, Mostara. Turisti vole više toga da vide, a turistima nazivamo one koji noće u jednom od naših gradova, ostalo su izletnici. Znate, u naš turizam treba još mnogo toga uložiti da se osjete rezultati jer stranci tek kada dođu u našu zemlju razbijaju predrasude vani stečene. Iznenade se baštinom, gostoprimstvom. Da bi se neka destinacija označila turističkom, treba obezbijediti smještajne kapacitete i sav ostali prateći sadržaj. Ne smijemo dozvoliti razočaranje turista", navodi Arifhodžić dodajući da je nekada bolje nešto ne kandidovati, nego to uraditi bez konkretne ponude. "Turističke zajednice su te koje rade na promociji. Turistička destinacija mora biti održiva, a ne nakon mjesec dana rada konstatovati čisti promašaj. U Sarajevu smo imali probleme sa nedostatkom mokrih čvorova. To se ne smije događati", naglašava Arifhodžić.
Zaboravljeno Hutovo blato: Park prirode "Hutovo blato" je jedinstveni biser prirode u našoj zemlji, a ipak je zanemaren u promotivnom smislu. To potvrđuje i Stjepan Matić, rukovodilac Službe za zaštitu ovog parka prirode.
"Malo smo zastupljeni u promocijama turističkih zajednica, mada imamo smještajne kapacitete, a to smo potkrijepili odličnom organizacijom prije dvije godine kada je ovdje u Hutovu blatu održano Svjetsko prvenstvo u sportskom ribolovu. Mi se trudimo koliko je moguće u promociji, ali to teško dopire do onih koji bi nas trebali uvrstiti u promotivne materijale. Znate, žalosno je da 500.000 ljudi posjeti Međugorje, a niko ne dođe, a to je usput, da vidi Hutovo blato", navodi Matić.
Prema njegovim riječima, oni koji dođu posjetiti Hutovo blato ponesu velike impresije, a za njega su saznali zato što im je neko privatno rekao za ovaj park prirode.
"Mnogi ne mogu da vjeruju da takva ljepota postoji. Istina, mi najviše posjeta godišnje u maju i junu imamo iz škola iz Sarajeva, ali stranci za nas ne znaju, a sigurno je da ovu destinaciju ne bi propustili", kaže Matić.
I Arifhodžić, direktor Turističke zajednice FBiH, navodi kako se kod nas malo ulaže u turizam.
"Primjera radi, uprkos recesiji, Španija je izdvojila milijardu eura da se promoviše, održi turizam. Hrvatska pored 250 miliona kuna u proračunu je izdvojila dodatnih 175 miliona kuna u turizam kako bi se prevazišla kriza. A mi u Federaciji imamo na raspolaganju 2,3 miliona KM iz kojih se odmah četvrtina izdvaja za kulturno-historijsku baštinu. Treba uložiti da bi se dobilo", navodi Arifhodžić.
Prema riječima Mladena Šukala, samostalnog stručnog saradnika u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, dragulji iz prirodnog bogatstva RS bi svakako bile njene planine Zelengora, Jahorina, Romanija, potom Grmeč, Kozara, Ozren i mnoge druge. Tu su i vodotoci moćnih rijeka Une, Sane, Vrbasa, Ukrine, Drine i Tare, zasigurno najbistrijih rijeka na čitavom Balkanu, zatim nacionalni parkovi, banje, etno sela...
Banje i planine privlačne: "Što se tiče destinacija u RS svakako je najviše poznata destinacija planina Jahorina, koja je naročito posjećena u zimskom periodu. Takođe, jedna od destinacija koja se ističe je destinacija banjskog centra 'Vrućica' kod Teslića sa svojim kapacitetima koji broje oko 1.500 kreveta. Neizostavan je Nacionalni park 'Sutjeska', koji je takođe destinacija brojnim turistima koji posjećuju ovaj entitet. U najposjećenije destinacije spada i etno selo Stanišić kod Bijeljine, koji iz godine u godinu bilježi sve više posjeta", navodi Šukalo.
I Šukalo ističe da pored ovih u RS postoji još dosta destinacija koje su veoma atraktivne i koje imaju velikog potencijala za razvoj, ali da, nažalost, nisu na pravi način iskorištene.
"RS ima čak devet banja, međutim banjski turizam je trenutno nedovoljno iskorišten. Novim zakonom o banjama tu ponudu u banjskom turizmu trebalo bi prilagoditi tržištu, što znači da ove banje ne bi predstavljale mjesto za liječenje bolesnika, nego da uz banje jednostavno idu i razni programi rekreacije, zdravstvenog turizma, velnes centara, itd. Takođe je Hercegovina, kao zaleđe Jadranskom moru, a posebno prelijepi mediteranski grad Trebinje, neiskorištena turistička destinacija", navodi Šukalo, dodajući da se nada će novom infrastrukturom koja je planirana za ovaj grad u skoroj budućnosti zaživjeti i ova destinacija.
Kada je u pitanju Banjaluka, koja je zbog svojih prirodnih ljepota dobila i naziv Krajiška ljepotica, ona svakako spada u destinaciju koja može mnogo toga ponuditi turistima. Ovaj drugi grad po veličini u BiH predstavlja sjedište mnogih kulturnih, privrednih i finansijskih institucija i kao takva sigurno je nezaobilazna destinacija, posebno kada je u pitanju poslovni turizam.
"Iako je kada je u pitanju konkretna turistička ponuda i razvoj turističkog proizvoda na ovom području na neki način u začetku, posljednjih godina je sve više ponuđača koji na neki način registruju svoje poslovanje i mogu mnogo toga ponuditi turistima ma odakle oni dolazili. Tu prije svega mislim i na usluge koje posjeduje turistička organizacija grada, a to su usluge razgledanja grada uz turističke vodiče koji su početkom ove godine dobili i prve licence od strane Ministarstva trgovine i turizma", navodi Šukalo, dodajući da razgledanje grada pored užeg centra obuhvata i određene lokacije u okruženju.
"U te najinteresantnije turističke destinacije spadaju i izletište Krupe na Vrbasu, panoramsko razgledanje grada i jedno od najpoznatijih banjalučkih izletišta Banj brdo. Kao interesantna destinacija svakako je i trapiski samostan koji se nalazi u Delibašinom Selu, kao i nezaobilazna tvrđava Kastel kada je u pitanju kulturno-istorijski aspekt grada Banjaluke", navodi Šukalo.
Prema njegovim riječima, nedavno održano Svjetsko prvenstvo u raftingu je pomoglo da se uradi jedna kvalitetna promocija i prezentacija rijeke Vrbas i grada Banjaluka.
"Dosta ljudi dolazi isključivo zahtijevajući upravo usluge raftinga na Vrbasu, koji naravno pored raftinga uključuje i neke dodatne sadržaje. Nedavno je otvoren i Konjički klub Banjaluka, koji pruža usluge kako obuke, tako i koriste usluge jahanja. Takođe se formira ponuda u padobranstvu, imamo u ponudi tandem skok sa 3.000 metara visine...", navodi Šukalo.
Međutim, s obzirom na to da je prije rata bila jak industrijski centar i da nema turističku tradiciju, Šukalo navodi da je Banjaluka na samom početku kad je u pitanju razvoj turizma.
Nema strategije: Iako je turizam jedna od najprofitabilnijih grana privrede i u svijetu bilježi stalni rast, BiH nažalost još nema strategiju za njen razvoj, što je ključni dokument za unapređenje turističke ponude i svako planiranje mimo studije nema smisla, upozorili su stručnjaci.
Donošenje ovih dokumenata je u nadležnosti resornih ministarstava, odnosno Ministarstva trgovine i turizma RS i Ministarstva okoliša i turizma FBiH.
U federalnom ministarstvu kažu da je ova strategija u formi prijedloga već urađena i dostavljena na razmatranje Vladi.
"Očekujemo da se Vlada o ovom prijedlogu uskoro izjasni kako bi bilo ostavljeno dovoljno vremena zastupnicima u parlamentu da prije ljetne pauze razmotre i konačno usvoje ovaj za naše gospodarstvo značajan strateški dokument", rekao je Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma FBiH.
On naglašava da se od strategije u praksi očekuje da da rezultate koji bi po turističkim standardima trebalo da budu najsličniji Austriji i Švajcarskoj.
"Federacija i BiH, kao jedna velika ruralna zajednica, treba da preuzmu inicijativu u održivom ruralnom razvoju, koji se temelji na gospodarstvu, povijesti, kulturi, te regionalnoj raznolikosti", naglašava Herceg i dodaje da su posebne vrste turizma koje strategija prepoznaje i kojima bi trebalo dati prioritet svakako religijski, avanturistički, ekološki, planinski, kongresni, zdravstveni i kulturni.
Za razliku od FBiH, koja već ima spremnu strategiju koja čeka usvajanje, u RS je još u toku tenderska procedura za izbor najpovoljnijeg izvođača studije.
"Ministarstvo trgovine i turizma u RS raspisalo je jedan tender za izradu strategije razvoja turizma i mi očekujemo da će još u ovoj godini taj proces započeti i da će napokon RS dobiti tu strategiju na koju kasnije treba da se nadovezuju i strategije razvoja turizma lokalnih zajednica", navodi Šukalo. Strategija će, kaže na kraju, dati smjernice kako bi turistički potencijali bili maksimalno iskorišteni.
Ljetna turistička sezona BiH
Da je turizam velika privredna šansa BiH i da može ubrzo da postane pravi brend ove zemlje, uz predstavljanje svih njenih prirodnih ljepota i kulture naroda koji žive u njima potvrdila je i tradicionalna manifestacija otvaranja ljetne turističke sezone u BiH održana u etno selu Stanišići kod Bijeljine.
Tako je nakon tvrđave u Doboju i Panonskih jezera u Tuzli ovo treća godina kako se u okviru promotivne kampanje "Osmijeh za BiH" obilježava početak ljetne turističke sezone u BiH. Domaćin manifestacije, etno selo Stanišići, koje je prošle godine posjetilo oko pola miliona turista, turistički je brend koji, kao veoma interesantna destinacija svakako zavređuje pažnju. Naime, riječ je o izuzetnoj turističkoj destinaciji koja dočarava način života u Bosni unazad nekoliko vijekova. Ovo jedinstveno etno selo čini desetak originalnih brvnara, autentične vodenice za mljevenje žita, jezera preko kojih se prelazi drvenim mostićima, te prostor osmišljen za prezentaciju starih narodnih vještina kao što su predenje i tkanje.
Boris Stanišić, vlasnik ovog turističkog kompleksa, podsjeća da su nagrade kao što je Zlatna turistička ruža u ugostiteljstvu BiH, te brojna druga međunarodna priznanja dokaz kvaliteta ponude i usluge etno sela Stanišići kao jedinstvenog turističkog ambijenta na ovim prostorima.
"Izgradili smo dva nova jezera, turističku željeznicu i imamo još neke nove sadržaje kojima ćemo obogatiti svoju ponudu", najavio je Stanišić.