Organizovanjem okruglih stolova, izložbama fotografija, koncertima, dijeljenjem edukativnog materijala o HIV-u/AIDS-u, kondoma, bedževa i postera, u većini bh. gradova biće obilježen 1. decembar, Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a.
U glavnom gradu BiH edukativni materijal i kondomi će biti podijeljeni u svim frekventnijim ulicama, a štandovi nevladinih organizacija na kojima će svi zainteresovani moći dobiti informacije o HIV-u biće postavljeni ispred BBI centra i u Umjetničkoj galeriji BiH.
Zvjezdana Jakić, psiholog u Asocijaciji "Apoha", najavljuje i javnu tribinu u zgradi zajedničkih institucija BiH, koja ima za cilj razmjenu informacija o ovom problemu, te da se pronađu novi načini suzbijanja problema i da se edukuju mladi.
Ističe da je AIDS problem koji je svuda oko nas i nikada se ne zna ko može biti sljedeća žrtva.
"Želimo da animiramo mlade da se informišu i da se testiraju u nekim od centara za besplatno i anonimno testiranje na HIV. Mlade ćemo animirati i koncertom u klubu 'Cinema', gdje će nastupiti 'Flowmotion crew' i 'Kzu ole ole Pzu oje oje'", kazala je Jakićeva.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, u Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Banjaluka biće organizovano noćno dobrovoljno besplatno testiranje na HIV svih zainteresovanih.
Najviše zaraženih muškaraca: Jelena Ravlija, voditelj Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, kaže da je od 1986. godine, kada je registriran prvi slučaj AIDS-a u BiH, do konca 2008. godine, u BiH registrirano ukupno 156 osoba sa HIV infekcijom, od kojih je 100 sa razvijenim AIDS-om.
U 2009. su u FBiH registrirana četiri nova slučaja HIV infekcije, od kojih dva sa razvijenim AIDS-om, a u RS su registrovane tri osobe zaražene HIV-om, odnosno AIDS-om.
"Po spolu 80 odsto je zaraženih muškaraca, a 20 odsto žena. Dominantni put prenosa je heteroseksualni, zatim homo/biseksualni i
injekciona zlouporaba droga. Zahvaljujući jačanju kapaciteta zdravstvenog sektora, aktivnostima koje se provode kroz projekt Globalnog fonda, suradnji sa nevladinim sektorom, ustroju centara za dobrovoljno, besplatno savjetovanje i testiranje, postignut je znatan pomak u nadzoru i kontroli HIV-a i AIDS-a, ali još nedovoljan broj njih, osobito sa rizičnim ponašanjem se odlučuje na testiranje", kaže Ravlija.
Dodala je da se aktivnosti na zdravstvenom vaspitanju i podizanju
svjesnosti u BiH provode, ali ne dovoljno koordinirano i sadržajno.
Najviše zaraženih HIV-om prijavljeno je na Infektivnoj klinici u Sarajevu. Vesna Hadžiosmanović, šef ove klinike, kaže da u Kantonu Sarajevo ima 50 osoba zaraženih HIV-om.
"Prošle godine smo otkrili virus kod dvoje mladih od 23 i 28 godina. Mlada populacija ne razmišlja previše s kim ima spolne odnose i uglavnom ne znaju ništa o seksualnoj prošlosti osobe sa kojom imaju odnos", kaže Hadžiosmanovićeva, dodajući da su akcije o HIV-u dale rezultate, te da se sve više mladih javlja u savjetovalište i na besplatno testiranje.
"Prevencija je najvažnija. Ne smije se upuštati u seksualne kontakte bez zaštite. Poslije rata velike su migracije ljudi i zaraženi su uglavnom došli iz zapadne Evrope. Ima dosta lijekova na tržištu i oni podstiču imuni sistem i drže virus pod kontrolom i sprečavaju infekcije", kaže Hadžiosmanovićeva.
Veliku pomoć u suzbijanju HIV-a u BiH daje UNDP putem Globalnog fonda za borbu protiv HIV-a. Nešad Šeremet, koordinator Globalnog fonda pri UNDP-u BiH, kaže da je ovaj fond dosad izdvojio pet do šest miliona KM za borbu protiv HIV-a.
"Otvorena su savjetovališta i testiranja su besplatna. Država obezbjeđuje terapiju, što je veoma bitno, jer je terapija skupa", kaže Šeremet.
U 2009. u RS troje oboljelih: U RS je do danas registrovano 58 osoba zaraženih HIV-om, odnosno AIDS-om, navode u Institutu za zaštitu zdravlja RS.
Iako su od tog broja čak tri osobe registrovane samo u 2009. godini, u Institutu kažu da situacija nije alarmantna, te da je potrebno povećati oprez i kontrolu.
Dr Ljubica Jandrić, epidemiolog u Institutu za zaštitu zdravlja RS, ističe da osobe zaražene HIV-om otkriju bolest najčešće dobrovoljnim testiranjem, mada nije isključeno da se zaraze i prilikom liječenja od nekih drugih bolesti. Od 2006. godine u Republici Srpskoj se, kroz vršnjačku edukaciju, sprovodi program na HIV prevenciji pod nazivom "Koordinirani državni odgovor na HIV/AIDS i tuberkulozu u ratom zahvaćenim i izuzetno stigmatiziranim područjima", čime je obuhvaćena sva školska i vanškolska populacija.
Takođe, postoje i takozvani prijateljski centri na nivou primarne zdravstvene zaštite i nevladinog sektora, koji se bave edukacijom mladih o HIV-u i AIDS-u.
U Institutu za zaštitu zdravlja ističu da se građani edukuju putem sredstava informisanja, brošura, letaka, seminara, te okruglih stolova, što, kako i sami priznaju, nije dovoljno.
"To nije dovoljno i uvijek može bolje, ali prije svega mladi kao i ostala populacija moraju i sami raditi na informisanju i edukaciji o HIV-u i AIDS-u", ističe dr Jandri.
Na rizično ponašanje mlađe populacije ukazuju i u Omladinskoj mreži BiH.
Bojana Delibašić, koordinator za saradnju u borbi protiv HIV-a/AIDS-a u Omladinskoj mreži, ističe da nisu rijetki slučajevi da se virus HIV kod zaraženih osoba otkrije slučajno i to prilikom liječenja neke druge bolesti.
"Ima slučajeva da se zaraženi HIV-om jave doktoru zbog toga što im je opao imunitet ili imaju gripu, pa se u toku dijagnostičkih procedura ispostavi da imaju virus HIV", kazala je Delibašićeva.
Ona naglašava da su najrizičnije grupe ovisnici i ljudi koji su se poslije nekog vremena provedenog u inostranstvu vratili da žive ovdje, te da je edukacija prvenstveno mladih neophodna kako bi se broj oboljelih smanjivao ili zadržao na sadašnjem nivou.
"Najveći je problem što mladi nisu edukovani. Prilikom seksualnih odnosa, koliko god je potrebna zaštita, potrebno je i znati upotrijebiti je na pravi način", naglasila je Delibašićeva.
Manifestacija HIV-a
Uzročnik HIV (Human Immunodeficiency Virus) je retrovirus koji napada specifične ćelije odbrane organizma, ćelije iz grupe leukocita, koje direktno učestvuju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti i tako čini imunološki sistem čovjeka bespomoćnim da se brani od bolesti, pa čak i onih na koje je inače otporan.
HIV se najčešće prenosi seksualnim činom, miješanjem nekih od tjelesnih izlučevina oboljelog s onima zdravog čovjeka (sjemena tekućina, krv), sa majke na dijete u trudnoći ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika. Može se zaraziti i upotrebom iste igle koju je koristio zaraženi, te transfuzijom.
AIDS se na organizmu ne manifestuje neposredno kao neke druge bolesti, već pojavom takozvanih oportunističkih bolesti, odnosno infekcija. HIV virus znatno oslabi imunološki sistem čovjeka, a to iskorištavaju kako mikroorganizmi koji redovno žive u i na čovjeku, tako i organizmi koji dolaze izvana. Ostatak imunološkog sistema nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu, pa je bolesnik dobra podloga za razne infekcije kao što su upale, te obolijevanje od raka. Često se za sve HIV oboljele greškom smatra da imaju AIDS, međutim postoje slučajevi da HIV pozitivne osobe žive i preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti. Osoba na kraju umire od raznih infekcija pluća, tumora ili drugih bolesti. Zvaničnici u UNAIDS-u ističu da su lijekovi spasili skoro tri miliona života, ali i upozoravaju da bi cijena tih lijekova mogla drastično da skoči. Ljudi koji su na terapiji moraju da uzimaju lijekove do kraja života. U BiH su dostupni besplatni lijekovi za osigurane, a kako navode zvaničnici u UNAIDS-u, njihova cijena će u narednom periodu da raste i u slučaju da epidemija počne da jenjava.
Dosad umrlo 25 miliona ljudi
Otkako se AIDS pojavio od te je bolesti umrlo približno 25 miliona ljudi, a zaraženo ih je oko 60 miliona, ali tokom proteklih osam godina broj novozaraženih smanjio se za 17 odsto, prvenstveno zahvaljujući prevenciji, piše u izvještaju UN-a objavljenom ove godine.
"Dobra vijest je da imamo dokaze da se smanjuje broj oboljelih zahvaljujući barem djelimično prevenciji", kazao je izvršni direktor UN-a za AIDS Mišel Sidib. Otkako je 2001. potpisana UN-ova deklaracija o borbi protiv HIV-a i AIDS-a, u supsaharskoj Africi broj novozaraženih pao je za približno 15 odsto na godinu, u istočnoj Aziji smanjio se za gotovo 25 odsto, a u južnoj i jugoistočnoj Aziji za 10 odsto u istom razdoblju. Međutim, broj zaraženih HIV-om ponovo je povećan u nekim državama. Prema procjenama UN-a, danas je u svijetu virusom zaraženo 33,4 miliona ljudi, a kod mnogih od njih bolest još nije dijagnostifikovana. Tokom prošle godine virusom je zaraženo oko 2,7 miliona ljudi, a 3,2 miliona oboljelih je umrlo.