Klimatske promjene postaju sve izraženije, vidljive su od "cunamija" do obilnih kiša tokom ljeta, a prate ih i nezapamćene promjene u temperaturi. Dok je u Moskvi nedavno zabilježena temperatura od 33 stepena Celzijusa, što je najviša temperatura u glavnom ruskom gradu od 1891. godine, u Austriji je istovremeno padao snijeg. Banjaluka je 11. maja ove godine bila najtopliji grad u Evropi.
Jun je počeo u BiH kišovito, sa munjama i gromovima skoro svaki dan. Nažalost, više lica je stradalo od udara groma.
Prema dugoročnoj prognozi Federalnog meteorološkog zavoda u junu, julu i avgustu, srednje temperature će biti iznad višegodišnjeg prosjeka.
Najtopliji dio ljeta bi trebala biti posljednja dekada jula i prva dekada avgusta, kada se očekuju i najviše temperature. Vrijeme će biti dosta promjenljivo, sa kraćim izrazito toplim epizodama.
Količina padavina u junu će biti u granicama prosjeka, tvrde meteorolozi, dok bi u julu i avgustu trebale biti ispod višegodišnjeg prosjeka.
Statističke analize ukazuju da će jun u pogledu temperature biti nešto iznad višegodišnjeg prosjeka, koji za ovaj mjesec iznosi 17,4 stepena Celzijusa.
KLIMA U BiH POSTAJE KAO U GRČKOJ
Prema riječima meteorologa Nebojše Kuštrinovića, posljednjih godina bilježi se pomjeranje godišnjih doba. Protekla jesen u Evropi bila je najtoplija u posljednjih hiljadu godina, a zima ove godine najtoplija u posljednjih 150 godina.
`April je bio najtopliji mjesec u posljednjih 150 godina, a polovinom maja, cijela jugoistočna Evropa bila je najtopliji dio Evrope`, navodi Kuštrinović.
Kuštrinović kaže da je klima u BiH sve bliža klimi koju su svjetski meteorolozi predvidjeli na našim prostorima u sljedećih 100 godina, a koja će se u narednim decenijama značajno promijeniti.
`Komitet za klimatske promjene BiH uradio je prve pilot procjene klimatskih promjena na našim prostorima. Prema tim procjenama predviđen je globalni porast temperatura i na neki način u sljedećih 100 godina klima bi u našim krajevima mogla biti ravna klimi sjeverne Grčke`, ističe Kuštrinović.
Dodaje da će prema pilot procjenama klimatskih promjena, temperature na prostorima u BiH i dalje rasti.
`Najveći problem u BiH tokom narednih godina stvoriće deficit padavina na području Semberije, predviđa se da će doći do smanjenja količine padavina i na području Hercegovine i sjeverozapadne i centralne BiH, ali u manjem obimu nego u Hercegovini`, upozorava Kuštrinović.
UNIŠTAVANJE PLANETE ZEMLJE
Nagle promjene vremena, koje su evidentne, a i u budućnosti će biti sve prisutnije u Bosni i Hercegovini, posljedica su globalnog zagrijavanja i uništavanja planete Zemlje, kaže klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH.
Tvrdi da bi se tornado u narednim godinama mogao pojaviti i u BiH, tim prije jer je prošle godine prvi tornado zabilježen u susjednoj Hrvatskoj, preciznije sjevernoj Dalmaciji.
`Kada bi se ovog trenutka obustavila cijela svjetska industrija i saobraćaj, što je naravno nemoguće, čak i tada, bi oporavak atmosfere išao sporo. Teško bi se vratila na stanje od prije 200 godina. Velika su industrijska zagađenja, sječa šuma, što za posljedicu ima lagano uništavanje planete Zemlje, a sve to i mi počinjemo osjećati`, govori Majstorović.
Prema prognozama svjetskih meteorologa, ovo ljeto će u svijetu biti najtoplije do sada.
`Treba znati da dugoročne prognoze imaju 70 odsto tačnosti. Prema nekim našim procjenama možemo kazati da će ovo ljeto biti izuzetno toplo, ali ne treba zaboraviti da nas i dalje očekuju nagle promjene vremena. To se posebno odnosi za jun. Najtoplije bi trebalo da bude krajem jula i prvom polovinom augusta. Sigurno je da će biti rekorda u visokoj temperaturi`, naglašava Majstorović.
GROMOVI I SVE ČEŠĆE ŽRTVE
Na prostoru BiH krajem maja je zabilježen slučaj da su u 24 sata tri osobe poginule od udara groma, na tri različita kraja, što je ranije bila rijetkost.
`Činjenica je da su prije u godini dana bila dva do tri slučaja udara groma, dok je sada to češće. Evidentno je da u posljednje vrijeme 'zahvaljujući' upravo ovim klimatskim promjenama i toj velikoj promjenljivosti vremena, oluje sa grmljavinom i gromovima su sve češće`, navodi Majstorović.
Majstorović objašnjava da se prema evidencijama meteo-stanica gromovi u BiH najčešće pojavljuju u Posavini.
`Česti su u Gradačcu, sjeverno od Majevice, Banjaluci, Cazinskoj Krajini. Radi se o lokacijama gdje se, da kažem, susreću naša brda, velika je turbulencija. Udar groma je pitanje momenta, djelića sekunde. Trenutak kada između oblaka i površine zemlje nastane električno pražnjenje. Elektricitet ide linijom najmanjeg otpora, gdje mu je najlakše proći. Pravila za neku zaštitu nema`, kaže Majstorović.
Najbolje se skoniti, navodi, negdje na suvo mjesto, pokriveno. Svaki izlazak na otvoreno predstavlja opasnost jer se nikada ne zna konfiguracija naboja u zemlji i oblacima.
`Ne smije se biti blizu velikih provodnika, dalekovodnih stubova, bandera, visokog drveća`, ističe on.
VRIJEME UTIČE NA ZDRAVLJE
Nagle promjene vremena sve više ljudi osjećaju i na zdravlju.
`Ljekari sad već počinju intenzivnije proučavati vezu između vremena i moždanih udara. Mislim da takvu statistiku, ne samo sa moždanim udarima, već psihičkim, srčanim smetnjama, treba napraviti za svaki grad`, smatra Majstorović.
Mevludin Mekić, internista Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, potvrđuje veliku povezanost, tačnije, uticaj vremena na zdravlje.
`Ako je jedan dan temperatura zraka 30 stepeni, a drugi deset, organizam, pogotovo starijih osoba nema vremena da se navikne. Osjećaju srčane tegobe, jer krvni sudovi nisu toliko elastični da se prilagode. Generalno vrijeme utiče na zdravlje, pogotovo hroničare. Tačno je da je uticaj vremena sve veći na organizam`, ističe Mekić.
Majstorović kaže da se globalno zagrijavanje ne manifestuje samo u povećanju temperature zraka, već u ćudljivosti vremena.
`Primjera radi, prošle godine smo na Bjelašnici imali tri i po metra snijega, a ove godine ga gotovo nije bilo. Ako govorimo o prognozi za čitavu Zemlju, onda je činjenica da dolazi do topljenja polarnih kapa i u momentu kada se istope krenut će proces zagrijevanja. Led kao takav je moderator koji drži ravnotežu u svijetu. Kada se istopi, nestaće i barijere. Morske struje će promijeniti svoj smjer, i možemo samo nagađati kuda će krenuti`, navodi Majstorović.
Na ovaj fenomen ukazuje i meteorolog Kuštrinović podsjećajući da problem visokih temperatura najviše zabrinjava one koji se bave zimskim turizmom, jer je BiH olimpijska zemlja.
`Međutim, do najvećeg porasta temperatura, prema prognozama, doći će upravo u planinskim krajevima centralne Bosne i Hercegovine, gdje su nekada bile ekstremno niske temperature`, upozorava Kuštinović.
SMANJITI POTROŠNJU GORIVA
On napominje da je u BiH, a i u svijetu, neophodno preduzimanje svih potrebnih mjera protiv klimatskih promjena, kako bi se bar za buduće generacije usporila ili onemogućila dalja ekspanzija klimatskih promjena za koje je evidentno kriv čovjek.
Kako navodi u julu ove godine i BiH će pristupiti potpisivanju Kyoto protokola. Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičn-dioksida i drugih stakleničkih plinova. Do sada ga je potpisalo 170 država i vladinih organizacija.
Ohrabrujuća je i odluka svjetskih stručnjaka za klimatske promjene, koji su nedavno u Bangkoku zvanično odobrili dokument o sprovođenju mjera protiv zagrijevanja planete.
Poslije pregovora, predstavnici Grupe eksperata za klimatske promjene (GIEC) su odobrili dokument, koji predstavlja sintezu mjera koje treba preduzeti protiv klimatskih promjena.
Naučnici su se složili da svijet posjeduje tehnologiju i finansijska sredstva da ograniči globalno zagrijavanje.
GIEC je tom prilikom predstavio detalje svog dokumenta, u kome se navodi da će narednih 20 do 30 godina biti od suštinskog značaja za napore u smanjivanju zagrijavanja planete.
`Napori za ublažavanje zagrijavanja u narednih 20 do 30 godine biće od velikog uticaja za mogućnosti dostizanja najnižeg nivoa stabilizacije 'efekta staklene bašte'`, navodi se u tekstu.
Upozorenje zemljama u razvoju da imaju istorijsku odgovornost u ispuštanju ugljen-dioksida i drugih gasova bila je tema pregovora GIEC-a, koji okuplja 400 naučnika iz 120 država.
`Prema ovom dokumentu od 2008. do 2012. godine na scenu stupa trgovina emisijama zemalja zagađivača sa grupom gasova koji stvaraju efekat staklene bašte i smatra se da će već 2015. godine biti prvih rezultata na tom planu. Zemlje u razvoju, kao što je BiH, imaće određene povlastice`, objašnjava Kuštrinović i dodaje da će se u narednom periodu zahtijevati smanjenje potrošnje goriva koja je glavni uzročnik ekspanzije naglih klimatskih promjena.
Najveći zagađivači su upravo najrazvijenije zemlje svijeta, a kako navodi Kuštrinović, najveći problem predstavljaju Amerika i Kina, koje još nisu potpisale Kyoto protokol, međutim, potpisom Rusije krajem prošle godine, protokol je stupio na snagu.
U Sarajevu u avgustu padao snijeg
`Postoji priča da je u Sarajevu sedam godina zaredom bila samo zima. Malo sam istraživao i zapravo se nešto slično spominje u spisima putopisca Mula Mustafe Bašeskije. Govori se o 1701. godini, kada je na ovom području harala kuga. Zapisano je da je i u avgustu padao snijeg i to je tačno. Naime, tih godina na sunčevom disku nisu primijećivane pjege. Bio je potpuno čist i u Evropi je u to vrijeme vladalo mini-ledeno doba`, kaže Željko Majstorović.
U Mostaru i dalje rekord sa 46,2 stepena
`Iako svake godine imamo obaranje novih rekorda u temperaturama, možemo kazati da on još nije oboren u Mostaru. Rekordna je zabilježena 1901. godine i to 46,2 stepena`, kaže Željko Majstorović.
Navodi da im mnogi postavljaju pitanja kako je moguće da je u Mostaru toplije nego na moru.
`Recimo, u Splitu i Dubrovniku temperaturu nekako balansira more. I Mostar ima Neretvu, međutim, velika količina kamena i široke asfaltirane saobraćajnice povisuju temperaturu`, komentariše Majstorović.