U saobraćajnoj nesreći na dionici magistralnog puta M-17 u naselju Blažuj, opštine Ilidža, ove sedmice je poginula Senada Bajrović (49) iz Sarajeva. Nesreća se dogodila kada je Esad Bajrović, upravljajući iz pravca Blažuja golfom u kojem je Senada bila suvozač, prešao u suprotnu traku i direktno udario u opel astru, kojom je iz suprotnog smjera upravljao Senad Koldžo.
Bajrovićeva je od zadobijenih povreda podlegla na licu mjesta, a za živote teško povrijeđenih Bajrovića i Koldže bore se u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Nažalost, ovaj slučaj je jedan od primjera kako putevi u BiH svakodnevno uzimaju tragični danak.
Uprkos pojačanoj kontroli saobraćaja, brojnim mjerama, novim zakonima i studijama, kojima entitetska ministarstva unutrašnjih poslova nastoje poboljšati bezbjednost saobraćaja, broj saobraćajnih nesreća u BiH je i dalje alarmantan.
U BiH su se tokom 2007. godine dogodile 39.164 saobraćajne nezgode, od čega u FBiH 28.231, što je za 11,67 odsto više u odnosu na 2006. godinu, a u RS 10.933, odnosno za devet odsto više nego u prethodnoj godini.
U saobraćajnim nesrećama u FBiH prošle godine je smrtno stradalo 235 lica, dok je u RS poginulo 190 lica.
"Stanje sigurnosti saobraćaja u 2007. godini na području Federacije BiH je znatno nepovoljnije u odnosu na godinu prije i karakterizira ga povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća, kao i poginulih i povrijeđenih lica", kaže Robert Cvrtak, portparol Federalne uprave policije, ističući da je broj smrtno stradalih lica u saobraćajnim udesima na području Federacije BiH tokom 2007. godine u odnosu na 100.000 stanovnika iznosio čak 8,52.
Kako navode iz Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka, najčešći uzroci saobraćajnih tragedija su neprilagođena brzina kretanja, nepoštovanje prvenstva prolaza i vožnja pod dejstvom alkohola i opojnih sredstava, starost vozila, a jedan od čestih problema koji dovodi do saobraćajnih nesreća u BiH su i opasne dionice puteva, odnosno crne tačke.
Kobni brzina i alkohol
U FBiH uzrok nastanka u 7.223 saobraćajne nezgoda, što iznosi 25,6 odsto, je neprilagođena brzina uslovima i stanju na putu, a u 1.389, ili pet odsto, uzrok je vožnja pod uticajem alkohola.
Iako su aktivnosti policije u oblasti sigurnosti saobraćaja znatno intenzivirane, očigledno su još nedovoljne, kako u oblasti prevencije, tako i u oblasti kažnjavanja učesnika u saobraćaju.
"Rezultati primjene novog Zakona o sigurnosti prometa još nisu vidljivi, budući da je ovo prva godina njegove primjene. Na osnovu sagledavanja statističkih podataka iz ove oblasti može se zaključiti da i pored pooštrenih kaznenih mjera na ovakvo stanje najviše utiče nedisciplina učesnika u saobraćaju i grubo kršenje saobraćajnih propisa", navode iz Federalne uprave policije.
Analizom stanja bezbjednosti saobraćaja na području grada Banjaluka u 2007. godini takođe je u ovom gradu evidentiran porast broja poginulih u saobraćajnim nesrećama za 15,2 odsto u odnosu na 2006. godinu.
Prema analizama ovog udruženja, u prošloj godini je na području regije Banjaluka zabilježeno 1.349 saobraćajnih nezgoda sa posljedicama po lica, što je za 27,9 odsto više nego u 2006. godini.
"U udesima je nastradalo, odnosno teže i lakše povrijeđeno i poginulo ukupno 2.032 lica", navodi Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka.
On navodi da je vožnja pod dejstvom alkohola u porastu u dane vikenda i praznika, pogotovo kod mlađih vozača.
"Statistički podaci pokazuju da je vožnja pod dejstvom alkohola u Banjaluci u porastu i da je na trećem mjestu uzroka udesa sa tragičnim posljedicama", navodi Jaćimović.
Iako novim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja u RS vozači početnici u toku vožnje u organizmu ne smiju imati koncentracije alkohola u krvi naredne dvije godine od polaganja vozačkog ispita, podaci pokazuju da se te odredbe, nažalost, ne poštuju.
"Starosna struktura poginulih u saobraćajnim nesrećama pokazuje da je najviše poginulih od 21 do 30 godina, zatim od 18 do 21 godine života", navodi Jaćimović.
Stara i neispravna vozila
Tehnička neispravnost vozila takođe je čest uzrok saobraćajnih nesreća u oba bh. entiteta, gdje i dalje voze automobile stare i do 30 godina.
"Na ovako nepovoljno stanje u prometu značajno utiče i starost motornih vozila, te neodržavanje puteva od nadležnih ministarstava. Zabrinjava veliki broj isključenih vozila iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti. Ovaj podatak upozorava da je veliki broj uvezenih starih automobila sada još veći problem, pa je očito da treba pojačati kontrolu tehničke ispravnosti vozila, što zakon i nalaže, ali je činjenica da se u cjelosti ne poštuje", navode iz Federalne uprave policije, dodajući da su u protekloj godini zbog tehničke neispravnosti iz saobraćaja isključena 1.933 vozila.
Iz MUP-a RS naglašavaju da su represivne i preventivne aktivnosti policije brojne, ali da to nije imalo odgovarajućeg odraza na stanje bezbjednosti u saobraćaju na putevima, posebno s apekta posljedica.
"Preduzete su odgovarajuće aktivnosti na promjeni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja", kaže Tamara Marić, portparol MUP-a RS.
Tehnička neispravnost vozila kao uzrok saobraćajnih nesreća u RS se nalazi na 12. mjestu, dok je faktor put na devetom mjestu.
Dionice na kojima su saobraćajne nesreće najučestalije, a samim tim i broj stradalih najveći, odnosno crne tačke predstavljaju jedan od najvećih problema vozača.
Na putevima u FBiH 33 crne tačke
Na osnovu studije koju je Direkcija cesta FBiH uradila na bazi prikupljenih podataka o prometnim nezgodama na magistralnim cestama za period od 1999. do 2003. godine, u FBiH su evidentirana 144 opasna mjesta.
"Rezultati studije su 144 lokacije identifikovane kao opasna mjesta, od čega su 33 identifikovane kao crne tačke. Direkcija cesta je u 2006. godini i prvoj polovini 2007. izvršila rekonstrukciju devet crnih tačaka, sanaciju 17 crnih tačaka, a sedam crnih tačaka je u planu za rekonstrukciju i sanaciju u ovoj godini", navodi Ljubo Pravdić, direktor JP Direkcija cesta FBiH.
Pravdić naglašava da mjere sanacije opasnih mjesta obuhvataju izmjenu prometnih rješenja, postavljanje odbojne ograde, sanaciju asfaltnih kolovoza i druge aktivnosti, dok mjere rekonstrukcije opasnih mjesta obuhvataju dugoročne zahvate kao što su izgradnja traka za lijeva skretanja, izgradnja pješačkih staza, obilaznica i rekonstrukcija trase.
"Moram naglasiti da je većina cesta u BiH izgrađena u periodu od 1968. do 1985. godine, gdje su tehničko-eksploatacioni parametri korišteni za građenje tih cesta odgovarali tadašnjem intenzitetu i strukturi prometa. Trendovi nelegalne urbanizacije i gradnje u cestovnoj mreži magistralnih puteva u značajnoj su mjeri degradirali status magistralnih cesta, pretvarajući ih u gradske ulice sa ograničenjima brzina 40 do 50 kilometara na sat", navodi Pravdić, dodajući da rekonstrukcija nekih od tih dionica cesta košta od dva miliona do 10 miliona KM.
Ističe da sanacija ili rekonstrukcija jedne crne tačke košta od 150.000 do 300.000 KM.
Dionica magistralnog puta M-17, koja je u dužini od oko 150 kilometara prolazi kroz Zeničko-dobojski kanton, crna je tačka bh. puteva kada je u pitanju broj saobraćajnih nesreća i smrtno stradalih. Zbog toga ovaj put nazivaju putem smrti.
Na putu M-17 u stravičnoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila u avgustu prošle godine u mjestu Janjićka ada kod Zenice, smrtno je stradalo pet osoba. Do nesreće je došlo kada je ford eskort njemačkih registarskih oznaka, u kojem su svi nastradali, a koji se kretao iz pravca Sarajeva prema Zenici, udario u kamion sa prikolicom.
Opasne dionice u RS
Za razliku od FBiH gdje su već odavno evidentirane opasne dionice puteva i crne tačke, te se već pristupilo njihovoj sanaciji, u Republici Srpskoj ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, ni preduzeće "Putevi Republike Srpske" ne raspolažu podacima o broju crnih tačaka i opasnih dionica puteva u ovom entitetu.
Milenko Jaćimović navodi da je za grad Banjaluku u proceduri izrada baze podataka po mikrolokacijama, gdje se često događaju saobraćajne nesreće, a kada se odrede te lokacije puta, nadležne institucije će u gradu Banjaluci, zajedno s inspekcijom saobraćaja utvrditi na koji način pristupiti rekonstrukciji tih putnih dionica.
"Evidentno je da su saobraćajne nesreće učestale na dionicama puta pored hotela 'Nana' i benzinske pumpe 'Roguljić', gdje je u nesrećama bilo mnogo poginulih lica, tako da nismo zadovoljni dinamikom rješavanja crnih tačaka na putevima nad kojim ingerenciju imaju 'Putevi Republike Srpske'", navodi Jaćimović.
I podaci MUP-a RS potvrđuju da se na magistralnom putu Banjaluka - Klašnice dogodilo najviše udesa, odnosno 123 saobraćajne nezgode, a najopasnije dionice na tom putnom pravcu su isključenje pored restorana "Jezero", prijedorska petlja, kao i dionica puta pored motela "Nana".
Iz Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" navode da su osnovni razlozi neposjedovanja ovih podataka slabi podaci koje dobijaju od MUP-a RS.
"Kada je u pitanju bezbjednost drumskog saobraćaja, preduzeće se analitički isključivo oslanja na podatke koje nam dostavlja MUP RS. Zbog očiglednih slabosti dostavljenih podataka, u saradnji sa MUP-om RS smo pokrenuli projekat 'Baza podataka saobraćajnih nezgoda', čiji cilj i jeste identifikacija opasnih mjesta na putnoj mreži RS", navodi Natalija Popadić, saradnik za informisanje u preduzeću "Putevi Republike Srpske".
Projekat je pokrenut tokom 2006. godine na široj teritoriji grada Banjaluka, a početkom 2007. godine proširen je na cijelu teritoriju RS.
Rehabilitacija putne mreže
"Teoretska razmatranja problematike opasnih mjesta nalažu da period posmatranja bude minimum tri godine, da bi se utvrdila konzistentnost događaja, tako da ćemo konkretnije podatke posjedovati tek početkom 2010. godine", navodi Popadićeva, dodajući da će tek tada biti u mogućnosti da izvrše identifikaciju opasnih mjesta na magistralnoj i regionalnoj putnoj mreži RS.
Na osnovu do sada dostupnih, ali nepotpunih podataka za 2006. i 2007. godinu, sa određenom sigurnošću mogu se identifikovati opasne zone, koje se nalaze u okolini većih urbanih sredina, kao i u samim urbanim sredinama.
"Na osnovu dosadašnjih pokazatelja, najugroženija su područja oko Banjaluke, Prijedora, Doboja i Bijeljine, što je i logično imajući u vidu saobraćajno opterećenje na prilazima i u samim spomenutim gradovima. Od vangradskih putnih pravaca, s aspekta ugroženosti bezbjednosti saobraćaja mogu se izdvojiti putni pravci Banjaluka - Gradiška, Banjaluka - Prijedor, Klašnice - Prnjavor, Šamac - Modriča - Doboj, Bijeljina - Zvornik i Sokolac - Sarajevo, na kojima se učestalije dešavaju saobraćajne nezgode", ističe Popadićeva.
Naglašava da će preduzeće na osnovu studije ''Rehabilitacija putne mreže'' u naredne četiri godine u potpunosti rehabilitovati 55 dionica magistralnih i regionalnih puteva u ukupnoj dužini 1.100 kilometara, koje obuhvataju i brojne opasne dionice puteva u RS.