Društvo

U Bolnici "Srbija" prvi put urađena operacija atrezije hoane kod djeteta

U Bolnici "Srbija" prvi put urađena operacija atrezije hoane kod djeteta
Foto: Srna | U Bolnici "Srbija" prvi put urađena operacija atrezije hoane kod djeteta
Srna

ISTOČNO SARAJEVO - Na odjeljenju otorinolaringologije i cervikofacijalne hirurgije Bolnice "Srbija" Istočno Sarajevo prvi put je urađena operacija atrezije hoane (neprohodnost nosnog otvora) kod djeteta od tri godine.

Specijalista otorinolaringolije Đorđe Pejić rekao je da je pacijentu pri rođenju u ovoj bolnici dijagnostikovana atrezija hoane sa desne strane, nakon čega je dijete kontrolisano i praćeno.

"Hirurško liječenje podrazumijevalo je operaciju atrezije hoane sa postavljanjem intranazalnog stenta radi održavanja otvora. Šest nedjelja nakon operacije stent se odstranio, nakon čega se konstatovala uredna prohodnost nosa", rekao je Pejić.

On je naglasio da je kompletno liječenje proteklo uredno na zadovoljstvo pacijenta, roditelja i medicinskog osoblja.

"Atrezija hoane je jedna od najčešćih urođenih malformacija nosne duplje. Radi se o nepotpunom suženju ili potpunoj obliteraciji zadnjih nosnih otvora, koji povezuju nosnu šupljinu sa nazofarinskom. Zadnji nosni otvori obično se otvaraju između šeste i osme nedjelje intrauterinog života", pojasnio je Pejić.

Prema njegovim riječima, obostrana atrezija hoane kod novorođenčeta je opasna po život i zahtijeva hitno rješavanje.

"Bebe do šeste nedjelje života isključivo dišu na nos i zbog toga imaju epizode gušenja kada miruju, jedu ili spavaju, osim kada plaču i tada se stanje popravi", naveo je Pejić.

On je istakao da se kod jednostrane atrezije hoane tegobe javljaju kada je zapušena nosnica koja je normalno prohodna. Iz ovog razloga često ovaj tip atrezije ostaje nezapažen odmah po rođenju.

Djeca od četvrtog do osmog mjeseca života nauče da dišu kroz usta i tada se javlja jednostrana konstantna zapušenost nosnice i stalni gusti sekret iz nosa koji je često praćen infekcijama.

"Dijagnoza se postavlja tako što se kroz nos plasira mali kateter čiji kraj treba da se vidi ili napipa u usnoj šupljini. Kod sumnje na atreziju obavezan je pregled otorinolaringologa, a u daljoj dijagnostičkoj obradi neophodno je uraditi MSCT (multislajsna kompjuterizovana tomografija) regije nosa i epifarinksa. Liječenje je hirurško sa ciljem uspostavljanja normalne funkcije nosa", rekao je Pejić. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije