SARAJEVO - Od 73 institucije u javnom sektoru FBiH koje su obavezne da uspostave jedinicu interne revizije, ovo je uradila samo 21 institucija, mada upravo interna revizija treba da nadzire transparentno korištenje novca te da ukazuje na nedostatke i predlaže mjere za otklanjanje.
Ured za reviziju institucija u FBiH u reviziji učinka o uspostavi interne revizije ističe da su Parlament FBiH, Ministarstvo pravde i Vrhovni sud FBiH među institucijama koje nisu poduzele nikakve aktivnosti za uspostavu funkcionalne jedinice interne revizije. U izvještaju koji je obuhvatio 2013. i 2014. godinu navode da ovu jedinicu imaju ministarstva finansija samo dva kantona, i to Srednjebosanskog i Posavskog kantona, a od 27 općina i gradova koji su bili u obavezi da to učine, ovu jedinicu uspostavio je samo grad Tuzla i to sa jednim zaposlenim revizorom.
Tako su jedinice interne revizije u FBiH popunjene sa svega 30 odsto, a kao razlog tome u institucijama navode moratorij Vlade FBiH na zapošljavanje, iako je on donesen tek prošle godine i iako dozvoljava novo zapošljavanje uz saglasnost Vlade.
Ibrahim Okanović, ekonomista i nekadašnji glavni federalni revizor, istakao je da je interna revizija veoma važna, čak bitnija od vanjske, jer je stalno prisutna i može ukazati na greške na vrijeme, jeftinija je i njenom uspostavom sa tri revizora ne bi dolazilo do nepravilnosti na koje federalni revizori konstantno ukazuju.
"Ipak, kod nas je slaba interna revizija. U FBiH nedostaje 100 internih revizora u javnom sektoru. A zašto je to tako? Problem je što kod nas imenovani zvaničnik ne dozvoljava blizu sebi, kaže sebi znam potpisati nalog, znam kome ću dati pare. U evropskim državama je daleko razvijenija. Nećete vidjeti nijednu banku ili bilo koga ko je došao ovdje a da nema internu reviziju. I naša javna preduzeća koja su je uvela bolje rade", napomenuo je Okanović.
U ovom izvještaju federalni revizori su istakli da je u 2014. godni dato više od 1.100 preporuka interne revizije tamo gdje je uspostavljena, što je duplo više nego godinu prije, te da se preporuke ponavljaju iz godine u godinu i uglavnom se odnose na putne troškove, izdatke za mobitele, rad komisija, korištenje službenih auta, reprezentaciju, ugovore o djelu, javne nabavke.
Upravo su sve ovo oblasti u kojima federalni revizori, u izvještajima o radu institucija, konstantno nalaze nedostatke, te su u ovoj reviziji učinka ukazali na potrebu da institucije iskoriste rezultate rada interne revizije.
"Vidljivo je da je funkcionalna interna revizija uspostavljena u vrlo malo institucija javnog sektora u FBiH. Sama uspostava jedinice interne revizije bez zaposlenih ne predstavlja funkcionalnu internu reviziju. U nekim slučajevima interni revizori ne obavljaju samo ove nego i poslove inspekcije, poslove komisijskog karaktera, i druge po nalogu rukovodioca, što dovodi u pitanje neovisnost i objektivnost interne revizije", ukazali su revizori dodavši da tako jedinice interne revizije kod većine institucija u javnom sektoru FBiH ne rade u skladu sa zakonskim propisima i standardima, ali i da postoji značajan nedostatak razumijevanja šta je to interna revizija.
Prema izvještaju, kada je riječ o federalnim institucijama, od njih 18, deset je uspostavilo jedinicu interne revizije sa bar jednim zaposlenim, tri su imale ovu jedinicu, ali bez zaposlenih revizora, dok preostalih pet nije uspostavilo jedinicu. Za 28 institucija internu reviziju vrši Jedinica Federalnog ministarstva finansija, koja ima tri zaposlena, što je nedovoljno.
Ipak, revizori su napomenuli da je prošle godine izrađen Nacrt strategije razvoja sistema javne interne finansijske kontrole u FBiH za period od 2015. do 2018. godine, kojom će biti osiguran njen razvoj.