Parlamentarna istražna komisija u konačnom izvještaju koji je objavljen krajem 2005. godine potvrdila je da na području BiH postoji 21 lokacija koja je za vrijeme NATO udara 1995. godine bombardovana municijom sa osiromašenim uranijem. Od 15 registriranih lokacija, kako je utvrdila ova komisija, kontaminiranost uranijem evidentirana je na području opštine Hadžići gdje je bombardovanje bilo najintenzivnije, te oko kasarne i vojnog skladišta u blizini Han Pijeska.
Zaključak je bio da površinska radijacija više ne predstavlja opasnost za povećanje broja kancerogenih oboljenja. Međutim, prema tvrdnjama pojedinih eksperata, još postoje ozbiljne sumnje da je porast obolijevanja od raka u BiH povezan sa NATO bombardovanjem, pri čemu je korištena municija sa osiromašenim uranijem. S druge strane, nijedna zdravstvena ustanova u Federaciji ne može potvrditi da je osiromašeni uranij uticao na zdravlje stanovništva naselja koje su bombardovale NATO snage.
Mještani Hadžića, međutim, tvrde da je na ovom području povećan broj oboljelih od karcinoma u odnosu na prijeratni period.
SVE VIŠE OBOLJELIH
Četrdesetsedmogodišnji Muhamed Malkić, stanovnik Hadžića, kaže da sve više mladih ljudi s ovog područja obolijeva od raka.
`Sve više ljudi obolijeva od karcinoma, posebno karcinoma debelog crijeva. Stalno se govori o štetnosti uranija po zdravlje ljudi, ali koliko znam ništa nije zvanično dokazano. Ja lično nemam problema sa zdravljem. Mislim da nadležni nisu uradili dovoljno da ovaj problem bude riješen. Znam da su prošle godine dolazili demineri i Civilna zaštita koji su očistili ovo područje od mina, ali će čišćenje od uranija ići veoma teško`, priča Malkić, pokazujući lokalitet Remontnog zavoda Hadžići na kojem je ispitivanjima utvrđeno prisustvo radioaktivne kontaminacije.
Pedesetdvogodišnja Muniba Halilović u Hadžiće se vratila prije tri godine. I ona, kao i većina njenih susjeda, kaže da je u okolini povećan broj oboljelih i smrtnosti od raka, a među oboljelima prednjače žene.
`Mi ne znamo da li je uzrok tome prisustvo municije s osiromašenim uranijem. Jedno vrijeme se čak govorilo o tome da je i voda u ovoj okolini zagađena`, kazala je Halilovićeva.
Slavica Jovanović, specijalista medicine rada u Domu zdravlja Bratunac, gdje se nakon rata iselio veliki broj stanovnika Hadžića, podsjetila je da je ranije ljekarsku pomoć u ovoj ustanovi tražio veliki broj ljudi sa malignim oboljenjima iz Hadžića.
`Činjenica je da je zabilježen porast broja oboljelih i smrtnosti od ove bolesti nekoliko puta veći u odnosu na predratni period. Vodeći su i dalje karcinom pluća i debelog crijeva. Niko nije rekao da je posljedica povećanja broja oboljelih od malignih bolesti osiromašeni uranij, ali neko treba dokazati šta je uzrok tome`, ustvrdila je Jovanovićeva.
STATISTIKA
Podaci iz 1998. godine govore da je te godine u Bratuncu od karcinoma umrlo 27 osoba, od kojih osam domaćih, 69 izbjeglica iz Hadžića i šest s ostalih područja. Zadnji zvanični podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH o pojavi malignih neoplazmi pokazali su da je u 2005. godini na području Federacije registrovano oko 4.000 različitih vrsta karcinoma. Prema tom istraživanju, vodeće mjesto zauzima karcinom probave, dok je na drugom mjestu rak respiratornih organa. Samo na području Sarajevskog kantona evidentirano je 887 slučajeva karcinoma.
U posljednjem izvještaju Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH, kao posebno aktuelan problem navodi se upotreba municije s osiromašenim uranijem u BiH i na Kosovu, kao i njenom uticaju na zdravlje domicilnog stanovništva i vojnika koji su pripadnici međunarodnih mirovnih snaga. S tim u vezi, program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) je napravio ocjenu rizika prisustva osiromašenog uranija na prirodnu sredinu i stanovništvo BiH.
`Jedan od zaključaka ovog izvještaja je da se trenutni porast stope malignih oboljenja u našoj zemlji ne može povezati sa prisustvom osiromašenog uranija zbog nedostatka odgovarajućeg sistema izvještavanja i registra malignih oboljenja, a mi dodajemo i zbog nedostatka registra izvora zračenja. Angažman UNEP misije potvrđuje obavezu da ovaj zdravstveni aspekt treba stalno pratiti i ocjenjivati`, navodi se u ovom izvještaju.
U vezi sa potencijalnim zdravstvenim rizikom, 2004. godine formirana je i posebna parlamentarna komisija Doma naroda Skupštine BiH, koja je u svom zaključku septembra 2005. zbog ozbiljnosti ovog rizika preporučila hitno donošenje državnog zakona o radiološkoj zaštiti. Za očekivati je da će se ovi i slični zdravstveni rizici jonizirajućeg zračenja u potpunosti staviti pod kontrolu donošenjem zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti BiH, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri.
(NE) POSTOJI RADIJACIJSKA OPASNOST
S ciljem ispitivanja eventualnog prisustva kontaminacije usljed saznanja ili sumnje da je korištena munija s osiromašenim uranijem, na zahtjev Federalne uprave Civilne zaštite tim Zavoda za javno zdravstvo FBiH je u periodu od septembra do novembra 2003. godine obišao 21 lokalitet na području Federacije.
Alfred Vidic, diplomirani inženjer hemije u Centru za zaštitu od zračenja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, potvrdio je da su rezultati tog istraživanja pokazali prisustvo radioaktivne kontaminacije na lokalitetu Tehničko-remontnog zavoda Hadžići i par tačaka kontaminacije unutar kompleksa kasarne `Žunovnica`.
`Nije postojala široko rasprostranjena radioaktivna kontaminacija, već je ona ograničena na mjesta prisustva municije ili fragmenata municije od osiromašenog uranija. U maju 2005. tim Zavoda boravio je u opštini Glamoč na tri lokaliteta u cilju ispitivanja radiološke kontaminacije zemljišta, ispitivanja sadržaja uranija u zemljištu i vodi, kao i ispitivanja sadržaja teških metala u vodi. Nije utvrđeno prisustvo površinske kontaminacije radioaktivnim materijama`, kazao je Vidic.
Dodaje da je koncentracija uranija u ispitivanim vodama ispod maksimalno dozvoljene granice i odgovara propisima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tačnije nema prisustva osiromašenog uranija.
`Osim toga, u periodu od 2004. do 2005. godine Centar za zaštitu od zračenja je vršio poslove nadzora pri dekontaminaciji rejona Remontnog zavoda Hadžići, odnosno uklanjanju svih ostataka municije od osiromašenog uranija iz površinskog sloja tla. U istom periodu obavljali smo prikupljanje odabranih uzoraka vode u cilju ispitivanja sadržaja u vodi. Rezultati su pokazali da je njegova koncentracija u ispitivanim vodama prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije`, istakao je Vidic.
Da bi se utvrdio eventualni rizik po zdravlje stanovništva konzumacijom vode, kaže Vidic, Zavod će tokom sljedećih nekoliko godina nastaviti kontinuirano pratiti sadržaj uranija u vodi, obavljajući uzrokovanje i mjerenja.
Stanko Slišković, pomoćnik direktora Federalne uprave Civilne zaštite, potvrdio je da su svi poslovi detekcije, dekontaminacije i deminiranja rejona Remontnog zavoda Hadžići završeni.
`Imajući u vidu da dio zrna osiromašenog uranija nismo pronašli jer se veliki broj njih još nalazi duboko pod zemljom, i dalje provodimo monitoring tla, zraka i vode, kako bismo ovim mjerama mogli ocijeniti eventualne prijetnje od njihove hemijske otrovnosti. Ne postoji radijacijska opasnost, osim opasnosti od hemijske otrovnosti zrna s osiromašenim uranijem usljed njihovog raspada`, rekao je Slišković.
Dodaje da s aspekta hemijske otrovnosti zrna s osiromašenim uranijem postoji mogućnost obolijevanja ljudi.
`Osiromašeni uranij danas je i dalje veliki problem. Činjenica je da se moramo naučiti živjeti sa rizikom u uvjetima određenog stupnja kontaminacije`, zaključuje Slišković.