Za izgradnju vjetroelektrana na području Hercegovine, prvih u našoj zemlji, "Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosna (HZHB) uz pomoć kredita njemačke investicijske banke KFW uskoro će uložiti oko 200 miliona eura, potvrđeno je u ovoj elektroprivredi.
Iako je vjetar u Evropi već jedan od najvažnijih i ekološki najprihvatljivijih energetskih izvora, u BiH do sada nije bilo velikog interesovanja za iskorištavanje vjetroenergije. S obzirom na to da je hidroenergija uglavnom iscrpljena, korištenje Sunčeve energije još je preskupo, ograničeni su kapaciteti biomase i geotermalne energije (korištenje topline Zemljine unutrašnjosti) tako da jedini pravi odgovor daje vjetroenergija. Evropska unija postavila je cilj da do 2020. godine 20 odsto potrebne struje dobiva iz obnovljivih izvora.
"Elektroprivreda HZHB" je prva elektroprivreda u BiH koja je uradila istraživanja potencijala vjetra i koja će krenuti u projekat izgradnje vjetroelektrana. U ovoj elektroprivredi tvrde da je procijenjeni potencijal na prostoru koji istražuju oko 600 megavata godišnje, odnosno jedna trećina njihove sadašnje godišnje proizvodnje.
Miroslav Nikolić iz Sektora za razvoj "Elektroprivrede HZHB", kaže da ova kompanija godišnje proizvodi oko 2.000 gigavata struje.
"To ne zadovoljava naše potrebe i zato uvozimo još oko 70 odsto struje. Novih 600 megavata odlično bi došlo i mi ćemo nastojati da iskoristimo ovaj potencijal. Ukupan tehnički potencijal za korištenje vjetroenergije na raspoloživom prostoru BiH je oko 900 megavata. No, potpuno tačan potencijal može biti utvrđen tek kada budu instalirane vjetroelektrane", objašnjava Nikolić.
Navodi da "Elektroprivreda HZHB" planira izgradnju vjetroelektrane Mesihovina u opštini Livno, Borova glava na području opštine Tomislavgrad i Velika vlajna na području Mostara.
Pionirski koraci u oblasti vjetroenergije
"Ukupna očekivana proizvodnja s ove tri lokacije je 370 gigavata godišnje. Realizacija projekta ovisi o brzini dobivanja potrebnih dozvola", kaže Nikolić.
Ističe da je za istraživanje mogućnosti korištenja vjetra za proizvodnju struje interesantan prostor uz južnu granicu BiH, od Livna i Kupresa na sjeverozapadu do Trebinja na jugoistoku. Sa sjevera taj prostor zatvaraju visoke planine Cincar, Raduša, Prenj i Viduša.
Miroslav Nikolić podsjeća da je "Elektroprivreda HZHB" mogućnosti korištenja energije vjetra počela istraživati 2001. godine i da su to bili pionirski koraci u oblasti vjetrenergije u BiH.
"Tek 2004. godine potpisan je sporazum o finansiranju između 'Elektroprivrede HZHB' i španjolske Agencije za međunarodnu suradnju na izradi studije o potencijalu vjetra. Instalirane su mjerne postaje na 10 lokacija od Ivanjice na jugu, do Borove glave na sjeverozapadu. Analizirani su rezultata mjerenja i napravljene su studije mogućnosti mreže, geotehnička studija, ekonomsko-financijska, tehnička, studija pravnog okvira u BiH i projektiranje vjetrofarmi na tri najbolje lokacije. Studija je prezentirana 2006. godine", dodaje Nikolić.
Mate Šiško, pomoćnik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo Livanjskog kantona, ističe da su za izgradnju vjetroelektrana na području ovog kantona zainteresovane firme "Vran Dukić" iz Tomislavgrada i "Vividik" iz Livna, koje su istražile potencijale vjetra na području ovih opština.
Administrativne procedure koče ulaganja
"Prilikom javnog natječaja ove dvije firme imaće prednost jer su one uradile mjerenja. Kad bi počela izgradnja vjetroelektrana ne znamo jer su i nakon dodjele zemljišta potrebne građevinske dozvole ali i izmjene i dopune regulacionog plana općina. Po zakonu, od dva do tri odsto dobiti vjetroelektrana ići će u budžet općina i županije", naglašava Šiško.
Načelnik opštine Kupres Stjepan Herceg kaže da postoji interes i jedne austrijske kompanije za izgradnju vjetroelektrana na Kupreškoj visoravni. On tvrdi da je Kupreška visoravan povoljna za vjetroelektrane i da će koncesija za korištenje zemljišta za instaliranje vjetroelektrana biti dodijeljena na 25 do 30 godina.
Miroslav Nikolić iz "Elektroprivrede HZHB" ocjenjuje da ne može svako ući u posao izgradnje vjetroelektrana.
"Veliki interes je za vjetroelektrane i neki bi se u ovom poslu pojavili preko veze. Neke firme napravljene su da bi ušle u te projekte, a nemaju nikakve reference. Rijetko ko osim elektroprivrede može ući u to kao isplativ projekt jer su potrebna ogromna ulaganja, znanje i mogućnosti", ističe Nikolić.
Mate Šiško dodaje da nema firme koja sama može finansirati ovakav projekat.
"I ove firme će preko različitih fondova i kredita ući u ovaj projekat. Za 10 do 15 dana očekujemo da se i elektroprivreda oglasi", kaže Šiško.
"Elektroprivreda BiH" i "Elektroprivreda Republike Srpske" do sada nisu radile istraživanje potencijala vjetra. Faik Begić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu i savjetnik u "Elektroprivredi BiH", kaže da je Mašinski fakultet prošle godine u septembru postavio jednu mjernu jedinicu za vjetar na planini Ivan sedlo.
Potrebno mnogo novca
"Potrebno je da prođe najmanje godina da utvrdimo da li je potencijal vjetra zadovoljavajući. Poslije analize resorno ministarstvo neka raspiše tender i ko želi neka gradi. Rukovodstvo 'Elektroprivrede BiH' je zainteresovano za vjetroelektrane ali još ništa nije uradilo na tom planu", ističe Begić.
Branko Grk, direktor Direkcije za razvoj pri "Elektroprivredi RS", tvrdi da rukovodstvo ove elektroprivrede pregovara s njemačkom razvojnom bankom KFW o finansiranju istraživanja područja s potencijalima vjetra.
"Ta istraživanja će biti rađena u Hercegovini jer tamo ima najviše vjetra. Za sada je sve u fazi pregovora", dodaje Grk.
Miroslav Nikolić ocjenjuje da je, ako se želi iskoristiti potencijal vjetra u BiH, neophodan zakon o energiji na nivou države kako bi se uveo red i odredile smjernice.
Mubera Bičakčić, šef Odjela za energiju pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ne zna kada će taj zakon biti usvojen. Kaže da je u toku izrada studije o obnovljivim izvorima energije, koja donosi i preporuke o donošenju zakona o energiji na nivou države.
"Ta studija bi trebalo da bude osnov za izradu strategije energetike. Trebalo bi da nam da instrukcije u ovom sektoru do 2020. godine i pregled energetskih resursa. Teško je pitanje kada će naši političari usvojiti ovaj zakon", istakla je Bičakčićeva.
Opasne stare vjetroturbine
Miroslav Nikolić kaže da na području Hercegovine postoji nekoliko vjetroturbina koje su ljudi privatno instalirali za svoje potrebe.
"Međutim, problem je što je to opasnost jer su to stare vjetroturbine dovezene iz Njemačke. Njemačka vlada je čak imala poticaj za uklanjanje tih starih turbina", kaže Nikolić i dodaje da je vjetroenergija jedan od vidova energije s najmanje loših posljedica.
"Ona je svakako jedan od najboljih načina smanjenja emisije štetnih plinova, smanjenja zagađenja i zaštite okoliša jer zamjenjuje 'prljave' izvore energije", ističe Nikolić.