LJUBINJE - Kod spomen-kapele, sagrađene pored jame Pandurice, nadomak Ljubinja, u koju su u noći između 13. i 14. juna 1941. godine ustaše pobacale 36 nevinih žrtava ljubinjskog kraja, služen je pomen stradalim mučenicima.
Većina postradalih su, prema riječima publiciste iz Ljubinja Rada Likića, bili ugledni Srbi, učitelji, inženjeri, žandarmi, čije su mučeničke kosti početkom devedesetih godina prenesene na ljubinjsko pravoslavno groblje, gdje im je podignut spomen-kompleks, zajedno s jasenovačkim žrtvama, a među brojnim krstovima se nalazi i jedan nišan.
"U pitanju je nišan Ljubinjca Hakije Šarića, čuvenog ljubinjskog prijeratnog boema, ali i velikog patriote, koji je, živeći sa Srbima, učestvovao i u bici na Mojkovcu, povlačio se sa srpskom vojskom preko Albanije i na kraju, ne slažući se s ustaškom vlašću, 1941. godine bačen zajedno s velikim brojem Srba u jamu Panduricu", kaže Likić.
Prema njegovim saznanjima, Šarić je u Pandurici završio zato što se na zboru ustaša Jure Francetića, početkom juna 1941, otvoreno pobunio protiv ustaške politike, psujući taj režim, a samo nekoliko dana iza toga je, u noći između 13. i 14. juna, zajedno sa još 35 uglednih Srba iz Ljubinja odveden i bačen u jamu.
Hakija Šarić, međutim, nije i jedini pošteni čovjek koji nije Srbin, a bačen je u Panduricu, jer su istom smrću okončali i projugoslovenski orijentisan Hrvat iz Orebića Nikola Zoković, sreski načelnik Stoca, kao i Dalmatinac Niko Perušina, takođe veliki Jugosloven.
Hakija Šarić, iako je bio oženjen, nije imao djece, ali se na prenosu njegovih zemnih ostataka iz jame u ljubinjsko groblje pojavio njegov bratić, koji danas, prema saznanjima nekih Ljubinjaca, navodno živi u Banjaluci.
"Ono što se pouzdano zna jeste činjenica da se tada u Ljubinju, uoči samog ratnog vihora, pojavio taj Hakijin potomak, dao svoj prilog i pitao da se pridruži ovoj ceremoniji, pa je, kao i svi potomci, prenosio posmrtne ostatke iz Pandurice u groblje u Ljubinju", kaže Likić.
U Ljubinju je još živo sjećanje na Hakiju i ove druge plemenite ljude koji su živote dali za svoje ideale, a da se to sjećanje ne ugasi potrudiće se i Rade Likić, koji o njima piše knjigu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.