BANJALUKA - U Republici Srpskoj ima 640 djece bez roditeljskog staranja, od kojih je 91 smješteno u hraniteljskim porodicama, oko 100 je u domu, za četiri godine usvojeno je 80-oro djece, a ostala su u srodničkim porodicama.
U BiH ima ukupno 4000 djece bez roditeljskog staranja.
"Sva istraživanja rađena u brojnim evropskim zemljama govore da odrastanje i razvoj djeteta izvan porodice ugrožava njegovo odrastanje, bez obzira na to koje uslove pruža dom. Boravak djece u domu utiče na njihov emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj", rekla je ombudsman za djecu Republike Srpske nada Grahovac na okruglom stolu o zaštita prava djece bez roditeljskog staranja.
Ona je rekla da RS, po evropskim standardima, ne spada u kritičnu kategoriju po broju djece smještene u dom i izrazila uvjerenje da postoji još potencijala da ova djeca budu zbrinuta na drugi, bolji način.
Grahovac je rekla da, iako se u radu sa djecom u domovima mora imati individulani pedagoški pristup kako bi se posljedice boravka u takvoj ustanovi umanjile, to u domu "Rada Vranješević" u Banjaluci, jedinoj takvoj ustanovi u RS, nije obezbijeđeno, zbog velikog broja djece i nedovoljnog broja stručnjaka, što dodatno ugrožava djetetov pravilan razvoj.
Neprihvatljivo je što djeca predugo borave u domu, u prosjeku četiri godine, a devetoro mališana boravi u domu već devet godina.
"Za vrijeme boravka u domu, djeca nemaju adekvatnu saradnju sa roditeljima, srodnicima, starateljima", naglasila je ona, navodeći primjer djeteta koje je iz doma trebalo da se vrati kući roditeljima, koji su poručili da dijete bude poslato autobusom.
Grahovac je dodala da je u domu smješteno i osmoro djece do tri godine, iako su mnoge evropske zemlje zakonom zabranile smještaj djece u domu ovog uzrasta.
"Istraživanja koja su vršena na djeci tog uzrasta koja su u domu i djeci koja odrastaju u porodicama pokazala su značajne razlike u tome kada prohodaju, progovore, te posljedice po njihov emocionalni razvoj", rekla je Grahovac i izrazila očekivanje da će zakon o socijalnog zaštiti, koji će se ove godine naći u proceduri, regulisati i ovo pitanje.
Prema njenim riječima, problem je što se djeca u dom upućuju na osnovu rješenja centara za socijalni rad zbog "porodičnih neprilika".
"Ne navode se stvarni razlozi, već da se djeca u dom upućuju zbog porodičnih neprilika. Uvijek su porodične neprilike, ali šta to znači? Dijete je prepušteno uslovima u domu, s tim da između centra i doma nema pravilne komunikacije. Kada se problem desi, krivica se najčešće prebacuje s jedne na drugu stranu, a sve to je na štetu djeteta", ocijenila je ona.
Grahovac podsjeća da u RS nema jedinstvene baze podataka o potencijalnim usvojiteljima i hraniteljima, broju djece, tako da se dešavaju situacije poput one kada je jednoj gospođi rečeno da može usvojiti dijete samo iz svoje opštine.
"Druga žena je uputila pet zahtjeva centrima za socijalni rad i svi su joj odgovorili da nema djece za usvajanje", rekla je Grahovac i naglasila da sve dok ne bude uspostavljena jedinstvena baza potencijalnih hranitelja, usvojitelja i djece, procedura će biti mnogo teža i složenija, i opet na štetu djece.
Ona je najavila da bi ove godine u RS trebalo da bude uspostavljen registar hranitelja.
Direktor Dječijeg doma "Rada Vranješević" Svjetlana Blagojević rekla je da je u ovom domu, jedinom u RS za smještaj djece bez roditeljskog staranja, trenutno smješteno 91 dijete iz 30 opština RS, najviše iz Gradiške.
"Žalosno je što je kod nas najmanje djece bez roditelja, već je riječ o djeci iz porodica u kojima su poremećeni odnosi", rekla je Balogojevićeva.
Blagojevićeva je naglasila da ima djece sa poremećajem u ponašanju i da dom nije stručno osposobljen za rad sa njima
"Nismo u mogućnosti da imamo jednu osobu na jedno dijete da bismo ga pratili i tokom izlazaka i odlazaka u školu. Vrlo često imamo dojave građana o ponašanju djece. Treba shvatiti da su djeca bez roditeljskog staranja briga društva , a ne samo doma", smatra Blagojevićeva.
Ona je napomenula da u dom često dolaze djeca koja su već poprimila loše navike, poput pušenja, konzumiranja alkohola, pa čak i narkotika, promiskuitetnog ponašanja, ali i sa raznim hroničnim oboljenjima.