BANJALUKA - Republika Srpska još nema akcioni plan za djecu, čiji je cilj unapređivanje prava mališana, za razliku od većine potpisnica UNICEF-ove Konvencije o pravima djeteta.
Svoj akcioni plan posvećen najmlađima nema ni Banjaluka. Ali, to bi uskoro moglo da se promijeni. Grad Banjaluka i Udruženje građana "Zdravo da ste", naime, udružili su snage u izradi akcionog plana za djecu.
Članovi grupe "In spe - U nadi" ovog udruženja, sproveli su istraživanje "Ispitivanje potreba djece u lokalnoj zajednici", koje je obavljeno u okviru projekta "Investiranje za djecu", a finansirano od strane "Save the Children".
Ljubinka Dragojević, stručni saradnik za nauku i obrazovanje u Odjeljenju za društvene djelatnosti Gradske uprave grada Banjaluka, istakla je da se grad pridružuje globalnom projektu "Grad po mjeri djeteta" u koji su uključene sve zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta.
"Bosna i Hercegovina, kao i Sarajevo, imaju Vijeće za djecu, kao i planove, ali zbog političke situacije nije izvjesno koliko će se njihove aktivnosti odraziti na nas. Republika Srpska i grad Banjaluka još nemaju akcioni plan za djecu, ali pokušavamo da probudimo interesovanje ljudi da ga napravimo", rekla je ona na nedavno održanom okruglom stolu.
Aleksandra Štrbac, koordinator programa za dječja prava, objasnila je da Komitet za prava djeteta Ujedinjenih nacija iduće godine daje komentar o poštovanju prava djeteta u zemljama potpisnicama konvencije.
"Ovaj komentar odnosi se na planiranje sredstava, kao obavezu države u najboljem interesu djeteta. Naime, djeca se moraju konsultovati, a budžeti moraju biti transparentni", istakla je ona i podsjetila da će ovaj komentar obuhvatati sve zemlje koje su ratifikovale Konvenciju o pravima djeteta.
U istraživanju o potrebama djece koje je sprovedeno u maju ove godine na području grada Banjaluka, anketirano je 99 djece uzrasta od 12 do 18 godina, kao i deset profesionalaca koji rade sa djecom. Takođe, održane su i dvije fokus grupe, po jedna u gradu i u selu, kao i jedna na kojoj su učestvovali roditelji. Na osnovu ovog istraživanja izvedeni su zaključci i preporuke za izradu akcionog plana, čija je radna grupa već oformljena.
U izvještaju istraživanja stoji da su najranjivije grupe predškolci, djeca iz ruralnih područja i djeca s posebnim potrebama. Iz podataka je vidljivo i da osnovnoškolsko obrazovanje, koje je definisano kao besplatno, ipak zahtijeva znatna finansijska sredstva koja prevazilaze mogućnosti porodice.
"Upravo zbog nemogućnosti finansiranja predškolskih i osnovnoškolskih obaveza, mnoga djeca ostaju uskraćena za ostvarivanje svojih potreba i prava", navodi se u izvještaju.
Tek trećina ispitane djece procjenjuje da poznaje dovoljno prava djeteta, kao i da veoma malo edukacija imaju iz oblasti zdravih stilova života i sticanja pozitivnih dnevnih rutina i navika. Ipak, u izvještaju stoji da je otvaranje većeg broja zdravstvenih ustanova ipak potreba djece.