Izostajanje i bježanje đaka sa časova postalo je veliki problem u školama u BiH, a učenici kako bi izbjegli sjedenje u klupama posežu i za ekstremnim metodama - lažno prijavljuju da su u obrazovnim ustanovama postavljene bombe!
Alarmantan podatak iz Ministarstva prosvjete i kulture RS kaže da je samo u toku prošle školske godine ukupan broj izostanaka srednjoškolaca u RS iznosio 2.260.107 ili 44 izostanka po učeniku.
S obzirom na to da je broj učenika u srednjim školama RS u školskoj 2006/07. godini iznosio 50.858, to znači da u prosjeku svaki đak nije prisustvovao nastavi sedam radnih dana. Ukupan broj neopravdanih izostanaka iznosio je 376.779 ili oko 17 odsto od ukupnog broja izostanaka.
"Najveći broj opravdanih i neopravdanih izostanaka u prošloj školskoj godini, njih 109.941, imala je Ekonomska škola u Banjaluci, dok su najmanji broj izostanaka imali učenici srednje škole 'Petar II Petrović Njegoš' iz Šekovića, 6.669 ili 28 izostanaka po učeniku, odnosno prosječno svaki učenik je izostao četiri i po radna dana sa nastave", navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Salih Mulać, stručni saradnik za srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH, kaže da nemaju godišnje evidencije o broju izostanaka srednjoškolaca sa nastave na nivou cijele Federacije BiH.
"Ne znam ni koliko bi ti podaci bili mjerodavno objašnjenje za razloge izostanaka. Imate situacija da je 20 učenika pobjeglo sa časa i ostalo ih je pet. I tih pet pobjegne da ne bi bili 'obilježeni', a naučili su i ne boje se odgovarati", objašnjava Mulać.
Razlozi bježanja sa nastave
Prema riječima Danice Krunić, načelnice Odjeljenja za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, veliki broj izostanaka učenika srednjih škola je zabrinjavajući.
"Odjeljenje za srednje obrazovanje planiralo je da u martu uradi sveobuhvatnu analizu stanja u srednjim školama, gdje će posebna pažnja biti posvećena prisustvovanju učenika nastavi kao važnom elementu obrazovnog procesa. Ministarstvo će takođe predložiti odgovarajuće mjere kako bi se smanjio broj izostanaka u školama", navodi Krunićeva, dodajući da se kao pozitivan primjer u prošloj školskoj godini može istaći odjeljenje prvog razreda elektrostruke u Mješovitoj školi "Nikola Tesla" u Tesliću, koje nije imalo izostanaka.
Iz srednjih škola u RS navode da je jedan od glavnih razloga velikog broja izostajanja sa nastave najavljivanje pismene i usmene provjere znanja, zbog čega neki učenici bojeći se negativne ocjene bježe sa časova. Često se zna desiti da učenici znaju iz istih razloga iz škole odsustvovati i po nekoliko dana. Problem izostanaka, navode iz srednjih škola, može se riješiti uz bolju saradnju roditelja koji ih često pravdaju da bi zaštitili djecu.
Ljubomir Milutinović, v.d. direktora banjalučke Ekonomske škole, koja je prva na listi po broju izostanaka u RS, kaže da, nažalost, ni ova školska godina što se tiče izostanaka nije mnogo bolja.
"I ove školske godine je taj broj prilično poražavajući. Mi smo u posljednje vrijeme raznim informacijama i obavještenjima na sjednicama kod svakog razrednog starješine ukazivali na ovaj problem i često sazivali roditeljske sastanke, što je doprinijelo da se izostanci donekle smanje", navodi Milutinović.
Srednjoškolci u Federaciji BiH izostaju sa časova zbog nezainteresovanosti za nastavu, zbog umora, straha od loše ocjene i zbog bolesti.
Psiholozi ističu da se radi rješavanja ovog problema mora promijeniti stereotipni nastavni plan i program u školama, moraju zainteresovati djecu za nastavu, ali i da je potrebna veća saradnja roditelja sa školom.
"Razlozi mojih izostanaka sa časova nisu to što nisam nešto naučio. Znao sam prespavati i onda umjesto da odem na ostatak nastave, ja sa rajom odem u grad na kafu. Događalo se i da ne ostajem na zadnjim časovima. Tako se nakupilo 49 neopravdanih zbog kojih sam mogao biti izbačen iz škole. Srećom, moja žalba je usvojena i ostao sam u školi", ispričao nam je učenik drugog razreda Mješovite građevinsko-geodetske škole u Sarajevu.
Pravdanje izostanaka
Ranka Katalinski, specijalista traumatske psihologije, koja u Mješovitoj srednjoj elektrotehničkoj školi u Sarajevu radi kao pedagog, kaže da je u ovoj školi najmanje izostanaka zbog straha od testa.
"Učenici nekoliko mjeseci ranije budu upoznati sa terminima testova i nema nikakvog razloga da ih izbjegavaju jer imaju dovoljno vremena da se pripreme. Izostaju zato što im je na nekom času dosadno, nezainteresovani su ili su umorni pa odu sa dva zadnja časa. To je slučaj i u drugim školama", ističe Katalinski napominjući da ima puno izostanaka i zbog bolesti.
Poručuje da djecu treba motivisati da uče šta je uloga škola i profesora.
"Dosta je stereotipnog plana i programa. Škole treba da zainteresuju djecu za gradivo, da ih podstaknu da više istražuju, rade praktično, da traže njihovo mišljenje, da sretni odlaze na nastavu, a ne da su nezainteresovani i da im je dosadno", predlaže pedagog Ranka Katalinski.
Ona smatra da mnogo griješe i roditelji koji pravdaju sve izostanke sa nastave, a nekad i ne znaju gdje su im djeca bila.
"Roditelji ne doživljavaju školu kao partnera u razvoju djeteta, već kao neku kontrastranu, kao protivnika", upozorava ona.
Bilo je, kaže, slučajeva da djeca falsifikuju ljekarska opravdanja i ispričnice, ali su tome stali ukraj.
"Uspostavili smo odličnu saradnju sa domovima zdravlja i provjerimo ako nam je nešto sumnjivo", dodala je pedagog Ranka Katalinski.
Prema riječima Ranke Tutnjević, pedagoga i psihologa u banjalučkoj Gimnaziji, u ovoj školi se s izostancima bore na razne načine.
"Kako bismo smanjili broj izostanaka i neopravdanih časova uključili smo sve vrste saradnje između roditelja, razrednih starješina i predmetnih nastavnika. Takođe, uvedene su i nove mjere, tako da roditelji mogu pravdati jedan dan odsustvovanja učenika sa nastave bez ljekarskog uvjerenja, dok za više dana odsustvovanja učenik mora imati ljekarsko uvjerenje. Nažalost, često se zna desiti da i roditelji znaju pokrivati svoje dijete i upravo zbog toga, ako je razrednik nezadovoljan obrazloženjem roditelja, mi insistiramo na ljekarskom pravdanju čak i za jedan dan odsustvovanja učenika", navodi Tutnjevićeva. Poznato je, dodaje, da je lakše pravdati časove nego ispraviti jedinicu.
Prema riječima Milana Čikića, direktora Građevinske škole u Banjaluci, ponekad neko najavljeno ispitivanje može da bude razlog kolektivnog bježanja cijelog razreda.
"U slučaju kada je učenik bolestan, izostanke sa nastave pravdaju roditelji uglavnom ljekarskim uvjerenjima. Tamo gdje primijetimo da nije u pitanju bolest, a postoje drugi razlozi, starješine odjeljenja i pedagozi razgovaraju sa đacima i roditeljima kako bi se razriješio problem", navodi Čikić.
Izbacivanja iz škola rijetka
Veći broj neopravdanih izostanaka vodi ka isključenju iz procesa školovanja. Učeniku sa 35 ili više neopravdanih izostanaka slijedi isključenje iz škole, što nije bila rijetkost ni u prvom polugodištu ove godine, potvrdili su nam u kantonalnim ministarstvima obrazovanja.
"U prvom polugodištu ove godine pred isključenjem je bilo osam učenika, ali nakon što smo razmotrili njihove žalbe školu je morao napustiti samo jedan učenik. Imao je 80 neopravdanih i to je dijete koje je kao problematično došlo iz osnovne škole", kaže Jasminko Huseinčehajić, direktor Mješovite građevinsko-geodetske škole u Sarajevu.
Tvrdi da nema pravila zašto djeca izbjegavaju nastavu.
"Izostaju djeca iz razorenih brakova gdje je socijalna situacija u kući loša, ali i ona iz dobrostojećih porodica gdje roditelji nisu rastavljeni. Najmanje je razloga da nešto nisu naučili ili se boje pismenog testa", ističe on.
U Srednjoj mješovitoj školi u Ilijašu kod Sarajeva imali su učenika sa 93 neopravdana izostanka na kraju prvog polugodišta.
"Razgovarali smo s njim, pokušali ga uvjeriti da dolazi redovno na nastavu, da završi školovanje, međutim on se oglušio. Nema roditelje, živi sa nanom i o njemu se uglavnom brine Centar za socijalni rad. Nezvanično smo saznali da hoće da se ženi", kaže Mirheta Rahić, pomoćnica direktora u Srednjoj mješovitoj školi u Ilijašu.
U Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona tvrde da imaju 25 srednjih škola i da na kraju školske godine imaju u prosjeku isključenje jednog do dva učenika po školi.
"Loše je ako dijete izbacite iz škole, ali kada to ne uradite onda i druga počnu izostajati s nastave", objašnjava Sulejman Ribo, stručni saradnik za srednje obrazovanje u resornom ministarstvu Srednjobosanskog kantona.
Upozorava da je očigledan nedostatak kontrole roditelja nad djecom.
"Nedavno smo imali sastanke sa roditeljima u srednjim školama i došli smo do poražavajućih saznanja. Većina roditelja ne zna kako njihova djeca provode vrijeme. Ne znaju kada izostaju i gdje su bila ako nisu u školi. I onda se začude kada im kod djece pronađu patent noževe, pištolje ili bombe", ističe Ribo.
Safet Dedić, kantonalni inspektor za srednje i visoko obrazovanje u Unsko-sanskom kantonu, kaže da probleme sa srednjoškolcima zbog izostanaka ili lošeg vladanja uglavnom rješavaju prebacivanjem iz jednog u drugo odjeljenje.
Iako se radi o velikom broju neopravdanih časova, iz većine škola u RS navode da je rijetkost da đak bude izbačen iz škole.
Naime, pravilnikom koji je na snazi propisana je skala izostanaka prema kojoj učeniku koji nakupi preko 25 neopravdanih časova slijedi isključenje iz škole. Uglavnom se, navode, u srednjim školama u RS radi o jednom do dva učenika, koji godišnje zbog izostanaka budu izbačeni iz škole. Do sada se, ističu, prilikom procedure prilično gledalo kroz prste učenicima koji su pravili neopravdane časove.
"Kao i u ostalim školama imamo pojedinačne slučajeve gdje učenici dođu do tog limita 25 neopravdanih časova, koliko je maksimum da bi se predložio učenik za isključenje iz škole. Međutim, većina ne pređe taj limit, stanu ili obično reagujemo po našem internom pravilniku, pa takve učenike prebacimo u drugo odjeljenje", navodi Tutnjevićeva dodajući da isključuju samo one slučajeve kod kojih se zaista ništa nije moglo učiniti.
Trend lažnih dojava o bombama
Umjesto "staromodnog" načina bježanja sa časova u posljednje vrijeme lažna bomba postala je najefikasnije sredstvo za izbjegavanje kontrolnog rada iz matematike, testa iz engleskog ili ispitivanja drugih predmeta. Naime, anonimne dojave o navodnim bombama u školama postale su trend među tinejdžerima. Tako je samo u proteklih mjesec dana u policijskim protokolima širom BiH zabilježeno čak 15 dojava o lažnim bombama, 69 u srednjim školama i dvije u osnovnoj.
Nedavno su tri dana zaredom u dobojsku policiju stizale lažne dojave o bombi postavljenoj u Srednjoškolskom centru Doboj. U Istočnom Sarajevu, primjera radi, policija je tih dana takođe evakuisala učenike i profesore iz dvije srednje škole zbog dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi.
"To je sada kao nekakva moda da se dojavi da je postavljena bomba, ako su pismeni kontrolni ili ako treba da se odgovara, kako bi to na neki način bilo spriječeno ili odloženo", kaže Slobodan Trnčić, direktor Srednjoškolskog centra u Istočnom Novom Sarajevu, koja je u toku prošlog mjeseca u dva navrata bila meta "šaljivdžija". Trnčić upozorava da se moraju preduzeti konkretnije mjere, jer je maloljetnička delinkvencija eskalirala.
Iz ostalih srednjih škola navode da se "lažnim bombašima" mora stati ukraj.
"U posljednje vrijeme, kako bi se izbjegli najavljeni kontrolni radovi, ide se čak dotle da se prijavljuju i lažne dojave o podmetnutim bombama u školske prostorije. Ocjenjivanje je kontinuiran proces i znanje učenika bi trebalo biti redovno provjeravano. Posebno je problem pismenog provjeravanja znanja i sigurno je da će do ovakvih incidenata i dalje dolaziti ako počinilac lažnih dojava ne bude pronađen i sankcionisan", navodi Slavica Tutnjević, pedagog iz banjalučke Gimnazije, u kojoj je nedavno takođe učenike i zaposlene uznemirio slučaj lažne dojave o podmetnutoj eksplozivnoj napravi.
Da se radi o krivičnom djelu za koje se odgovara pred sudom pokazuje i primjer iz Brčkog, gdje je policija protiv trojice srednjoškolaca zbog lažne dojave podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
Iz policije navode da svaku dojavu ozbiljno shvataju i nikada ne polaze od pretpostavke da se radi o lažnoj informaciji.
"Tek kada prilikom dojave stručnjaci utvrde da bombe nema, omogućen je normalan rad", naglašava Bojana Gašević, portparol CJB Banjaluka.
"Strožom disciplinom protiv javašluka"
Ivan Šijaković, sociolog, smatra da su loša disciplina i nedovoljna organizovanost u školama neki od glavnih uzroka prevelikog odsustvovanja sa časova.
"Konfuzna situacija u društvu u kojoj nema dovoljno odgovornosti dovela je do toga da su i disciplina i organizacija u školama na slabom nivou, što je proizvelo i veliki broj izostanaka učenika. Mislim da trenutno u našem školstvu nema dovoljno jasnih pravila po kojima određeni broj izostanaka i bježanja sa časova povlači i određenu kaznu", navodi ovaj sociolog.
Dodaje da bi, takođe, trebala biti i bolja koordinacija između škole i roditelja, kako bi uz dogovor zajedno učinili značajan pritisak na djecu da ne odsustvuju sa časova.
"Problem predstavlja i trenutno stanje u društvu u kojem nema dovoljno odgovornosti, pa prosto ni učenici neće da se drže nekakvih pravila i principa, već i oni pokušavaju da ih zaobiđu", kaže Šijaković.
Bježanje sa časova, prema njegovim riječima, danas je postalo pravi hit među tinejdžerima koji, kod drugih učenika, stvaraju od njih imidž hrabrosti i herojstva. Međutim, ističe, sve učestalije lažne dojave o podmetnutim bombama predstavljaju vrhunac.
"To je u pozadini veoma lukava i vrlo domišljata ideja da se parališe cijela škola. Riječ je o jednom velikom javašluku, jednoj velikoj neodgovornosti pojedinaca, njihovom lošem odnosu prema školi, znanju, obrazovanju, nepoštovanju obrazovne ustanove, profesora, roditelja...", kaže Šijaković.
Kako bi se stalo ukraj ovom problemu Šijaković smatra da bi u školama trebalo uvesti oštriju disciplinu.
Potrebno je, smatra, i u društvu malo više govoriti o ovom problemu, kao i bar jednom mjesečno po školama organizovati edukacije o važnosti redovnog pohađanja nastave.
Sretko Žmukić, stručni savjetnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, dodaje da stalno razgovaraju o problemu izostanaka srednjoškolaca.
"Sve mogu shvatiti ali nikako toliku nezainteresovanost roditelja. Najsvježiji podatak je iz Ugostiteljske škole u kojoj imamo razred sa 28 učenika, a na roditeljski dolazi samo 10 roditelja. Razrednica ih pozove telefonom, podsjeća za roditeljski sastanak, moli da dođu. Izgleda da se mora raditi i sa roditeljima", ogorčen je Žmukić.
Roditelj jednog sarajevskog srednjoškolca kaže da uvijek postoji način da se provjeri kakvo je dijete u školi.
"Ne morate ići redovno na roditeljske sastanke, ali uvijek možete uzeti izlaz sa posla i provjeriti kako vam dijete uči i šta zapravo radi. Ali i ovo društvo treba da se trzne i da pomogne mladima, a ne da ih školuje za biroe", izjavio je naš sagovornik.