BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO - Broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u Republici Srpskoj porastao je u prva tri mjeseca ove godine za 4,1 odsto u odnosu na isti period lani. Stručnjaci upozoravaju da stvarni broj slučajeva može biti i znatno veći, jer mnoge žrtve i dalje ne prijavljuju nasilje. Posebno zabrinjava podatak da su među žrtvama najčešće žene.
Šta treba da znate:
- MUP RS evidentirao je 227 prijava nasilja u porodici u prva tri mjeseca 2025. godine.
- Stručnjaci smatraju da je stvarni broj slučajeva veći zbog neprijavljenog nasilja.
- Najčešći oblici su psihičko i fizičko nasilje, a najviše žrtava su žene.
- Ključno pitanje ostaje: kako osnažiti žrtve da nasilje prijave i napuste nasilne odnose?
Broj slučajeva nasilja u porodici za tri mjeseca ove godine je u porastu, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.
Kako su pojasnili, u ovom periodu tužilaštvima su podnijeli 227 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, što je za 4,1 odsto više nego u istom periodu lani.
Koliko slučajeva nasilja ostaje neprijavljeno?
Vladimir Vasić, sociolog iz Istočnog Sarajeva, kazao je za "Nezavisne novine" da su podaci o broju slučajeva porodičnog nasilja zastrašujući.
"Ali, koliko imamo slučajeva koji nisu prijavljeni i koji su sakriveni, odnosno onih koji ostaju u četiri zida, to je ono što statistika ne može da uprati i to je ono što mi ne vidimo", kazao je Vasić.
Dodao je da građani imaju pogrešno postavljene principe kada je u pitanje nasilje, jer kako kažu, nasilje shvatamo samo kada je fizičko.
"Jeste sigurno najokrutnije, ali moramo posvetiti pažnju psihičkom, ali i socijalnom, seksualnom nasilju, jer sve su to faze pred sam obračun fizičkog nasilja", ističe Vasić.
Pojasnio je da ono što društvo treba da uradi jeste ohrabrivanje žrtve da progovori, jer kako kaže, najveći problem je to što žrtva ćuti.
"Nasilje nije sramota, nasilje nije intimna stvar. Nasilje je problem čitave zajednice, to mora da bude javno dostupna informacija kako bi se moglo adekvatno reagovati", kazao je Vasić.
Ističe da se ne treba držati nekih loše postavljenih principa da je nasilje nešto čime se ne trebaju baviti drugi ljudi.
Kako je rekao, veliki dio građana, kada čuje za neko nasilje, traži razlog u žrtvi više nego u samom nasilniku. "Na primjer, zašto je neka žena bila u nasilnoj ili toksičnoj vezi, zašto je trpjela", ističe Vasić.
Kako osnažiti žrtve da prijave nasilje?
Sonja Stančić, psiholog iz Banjaluke, kazala je za "Nezavisne novine" da ove brojke ne govore da je došlo do povećanja nasilja, nego da je povećano prijavljivanje nasilja, što je, po njenim riječima, dobro.
"To znači da žrtva neće da trpi ili neće da trpi dugo u odnosu na prethodne periode", kazala je Stančićeva.
Dodala je da je i dalje nepoznato koliki je stepen nasilja u porodicama, jer kako ističe, nemaju validna istraživanja o tom pitanju, te je kazala da je to je nešto što je vrlo teško uhvatljivo.
"Loše je što uopšte imamo nasilje u porodici, ali ono što je dobro jeste to što se povećava broj prijavljivanja, ali ovdje imamo žrtve koje su na neki način osviješćene da ne žele biti žrtve ili da imaju izlaz i zato se odlučuju da prijave", ističe Stanćićeva.
Kako je rekla, pitanje svih pitanja je kako osnažiti žrtvu da prijavi nasilje.
"Sistem ne čini ništa. A zašto ne čini ništa? Zato što je pomoć žrtvama bilo čega, pa i porodičnog nasilja, minimalna, ali ono što je ključno kod žrtava porodičnog nasilja jeste ekonomsko osnaživanje", pojasnila je Stančićeva.
Prema njenim riječima, kad osobe koja je žrtva porodičnog nasilja postane samostalna finansijski, prije se odluči da izađe iz takvog odnosa.
"A, druga jako bitna stvar je društveno-kulturološko i emotivno osnaživanje, jer je kod nas i dalje sramota imati problem, sramota je razvesti se, a o tome mora da se govori, da žrtva ne mora da trpi nasilje ni pod bilo kojim izgovorom. Sramota je da neko nekog tuče, a nije sramota izaći iz tog sistema", zaključila je Stančićeva.
Šta pokazuju podaci MUP-a Republike Srpske?
Iz MUP-a Srpske rekli su da su izvještaji podneseni protiv 240 lica, ili za tri odsto više, zbog osnova sumnje da je počinjeno 229 ovih krivičnih djela. Oni dodaju da je nasilje u porodici počinilo 278 lica nad 352 žrtve.
"Prilikom nasilja u porodici, u 22 slučaja je učinilac nasilja posjedovao oružje, ali ga nije upotrijebio, a u 103 slučaja je učinilac nasilja bio u alkoholisanom stanju", istakli su iz MUP-a.
Pročitajte još:
Svaka druga žena u BiH iskusila neki oblik nasilja
U Srpskoj u porastu porodično nasilje: Svaki deseti nasilnik imao oružje
Prema vrsti nasilja u porodici, učinioci su nad žrtvama najčešće vršili psihičko nasilje, i to u 173 slučaja, te fizičko nasilje 163 puta.
"Najčešći odnos izvršioca i žrtve nasilja u porodici je suprug - supruga u 104 slučaja, otac - sin 33, sin - otac 27, otac - kćer 28, sin - majka 31, bivši partner - bivša partnerka 32, te vanbračni partner – partnerka u 20 slučajeva i drugo", naglasili su iz MUP-a.
Kao posljedica nasilja u porodici, pet lica je zadobilo teške tjelesne povrede, 109 lica je zadobilo lake tjelesne povrede, dok su ostale žrtve pretrpjele strah i uznemirenost.