Biblioteke širom BiH svakodnevno bilježe sve veći broj čitalaca, što znači da se knjiga, pored Interneta, ipak vraća u tradiciju, stav je većine bh. bibliotekara.
Najčešće su čitani školska i studentska literatura, beletristika, američki pisci i aktuelni domaći autori.
U Gradsku jedinicu Narodne i univerzitetske biblioteke RS u 2011. godini upisano je više od 3.000 čitalaca, a broj upisa se svakodnevno povećava, kazali su u izdavaonici NUB RS u Banjaluci.
Kako su rekli u ovoj ustanovi, zainteresovanost građana Banjaluke za usluge NUB RS iz godine u godinu je veća.
"Naši najbrojniji članovi su svakako đaci i studenti, ali moram istaći da je veliki broj penzionera i radnika koji se iz godine u godinu sve više vraćaju knjizi i pisanoj riječi. Kada sumiramo stanje iz istog perioda prošle godine, možemo očekivati bolju godinu u odnosu na prethodnu", kazala je Orijana Vuković, portparol NUB RS, i dodala da se veći broj upisa očekuje u septembru i oktobru, kada počinje nova školska godina.
Naši najbrojniji članovi su svakako đaci i studenti, ali moram istaći da je veliki broj penzionera i radnika koji se iz godine u godinu sve više vraćaju knjizi i pisanoj riječi, kažu u NUB RS
Prema njenim riječima, najviše se čita školska i studentska lektira, te obavezna literatura. Vučkovićeva je istakla da mladi, osim te građe, čitaju i beletristiku i sve hitove izdavačkih kuća koje NUB RS posjeduje na svojim policama. Takođe je naglasila da članovi biblioteke prate svjetske trendove i upućeni su u većinu novih izdanja, a menadžment se u skladu s finansijskim mogućnostima trudi da te knjige i obezbijedi.
Danica Kuduz, direktor Narodne biblioteke u Trebinju, kaže da se broj čitalaca, u odnosu na prethodne godine, konstantno povećava, zahvaljujući nabavci najaktuelnijih naslova.
"Osim klasičnih djelatnosti u ponudi usluga nudimo i korištenje čitaonice, internet čitaonice, Dučićevog legata, Odjeljenja za stranu knjigu i kurs engleskog jezika", kazala je Kuduzova i dodala da su ove godine, u sklopu biblioteke, otvorili i Američki kutak, gdje se nalaze djela na engleskom jeziku. U trebinjsku biblioteku, u tekućoj godini, do sada je upisano ukupno 1.600 čitalaca, mada je ukupan broj korisnika usluga daleko veći.
Plaćanja su oslobođene četiri kategorije korisnika: penzioneri, učenici osnovnih škola, socijalno ugroženi i invalidi.
Prema riječima Kuduzove, čitaoci najčešće traže beletristiku, posebno američke pisce i aktuelne domaće autore. Popularna je i orijentalna književnost, a sva nova izdanja za djecu koja nabavljaju popularna su među najmlađima.
Ona je istakla da se, osim lektire kao obavezne literature, traže i nova aktuelna izdanja prilagođena uzrastu i interesovanjima mladih.
Sarajevo se, sudeći po dosadašnjim iskustvima i statistikama, takođe može pohvaliti dobrom posjećenošću bibliotekama i razvijenom čitalačkom kulturom.
Emira Kulenović, voditeljica Centralnog odjeljenja JU Biblioteka Sarajeva, kazala je da se najviše čitaju lektirni naslovi, stručne knjige, ali i bestseleri.
"Kako sada stvari stoje, moguće je da će biti blagi porast broja čitalaca u odnosu na prošlu godinu. Godina 2009. bila je, zaista, uspješna u odnosu na posljednjih šest, sedam godina", kazala je Kulenovićeva.
Sarajevo se može pohvaliti dobrom posjećenošću bibliotekama
Ona je objasnila da se, uglavnom, čita ono što je preporučeno nastavnim planom i programom, s tim da, naravno, ima i onih kojima je čitanje navika i zadovoljstvo, pa čitaju i mimo toga.
Ona je zadovoljna što se sve više primjećuje trend da upravo mlađi čitaoci, osnovci, pokazuju interes za naslove koji nisu lektirni.
Zbog toga su veoma traženi popularni naslovi poput "Sumrak sage", "Harry Potter", knjige iz edicije "Fear Street", djela autorice Sofi Kinsele i slično.
"Bibliotekari, prosvjetni radnici i roditelji svojim zalaganjem mogu učiniti mnogo na privlačenju mladih svijetu knjige", zaključila je Kulenovićeva.
I u Mostaru je vidljivo značajnije povećanje interesovanja za knjigu.
"Zavisno od kategorije čitalaca traži se sve, a posebno odrasli traže beletristiku, zabavnu knjigu, a oni mlađi uz obaveznu lektiru naučnu fantastiku i zabavnu dječju knjigu", rakao je Rasim Prguda, direktor Narodne bibliotke Mostar, i dodao da odrasli najčešće traže djela Mahlera, Fišera, Šeldona, Koelja, Dena Brauna, Agate Kristi, ali i Selimovića, Andrića...
Prguda je objasnio da mladi, pored obavezne literature, pokazuju interesovanja i za druge knjige, kao što su naučna fantastika, zabavna dječja knjiga, enciklopedije, beletristika, zabavne knjige sa ljubavnom tematikom, a niži uzrasti su zainteresovani za slikovnice.
Prve biblioteke
Prve biblioteke nastale su prije više hiljada godina. Pri iskopavanju starog grada Ura, u Mesopotamiji, naučnici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima, i pripadao je prvoj biblioteci. Već oko 700 godina prije nove ere narod Mesopotamije imao je dobro uređene biblioteke po svojim hramovima i palatama. Knjige su u tim bibliotekama bile glinene pločice ispisane klinastim pismom. Hiljade takvih pločica raspoređenih prema područjima nauke, sačinjavale su zbirke koje su predstavljale prve prave biblioteke. Jedna od njih takozvanih Ausurbanipalova biblioteka, sa oko 22.000 glinenih pločica, danas se čuva u Britanskom muzeju u Londonu. I Egipćani su imali biblioteke koje su čuvali sveštenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Najčuvenija biblioteka svih vremena bila je u Aleksandriji, stvorena 300 godina prije nove ere. Imala je najmanje 70.000 svitaka od papirusa.
Biblioteke na Zapadu
U srednjem vijeku na Zapadu su knjige sakupljali posebni monaški redovi, naročito benediktinci, a takođe i neki od papa, npr. Nikolaj V i Sikst XV. Velike teškoće za sakupljanje knjiga predstavljao je mali broj primjeraka jednog rukopisa, što je otklonjeno pronalaskom štamparije. U današnje vrijeme najpoznatije biblioteke na Zapadu su: Nacionalna biblioteka u Parizu (oko 2.100.000 knjiga i rukopisa), Britanski muzej u Londonu (1.500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Imperatorska biblioteka u Berlinu (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i biblioteka u Minhenu.
Teološke biblioteke
Najstarija biblioteka bogoslovskog karaktera je zbirka svetih knjiga kod Jevreja. Njenu osnovu postavio je Mojsije, a zatim se ona dalje razvijala. Istovjetnu ulogu imali su arhivi, nastali kod Jevreja. Sa širenjem hrišćanstva osnivaju se bogoslovske biblioteke pri crkvama, a naročito po manastirima, gdje se nalaze prave književne riznice.
Kao najstarija hrišćanska biblioteka smatra se Jerusalimska biblioteka, osnovana u 3. vijeku. Najstarija hrišćanska biblioteka je Konstantinopoljska, koju je osnovao car Konstantin Veliki. Jedno vrijeme ona je brojala čak 120.000 knjiga, ali je, nažalost, uništena u požaru, od koga se nije mogla nikako obnoviti. U doba seobe naroda, mnoge dragocjene biblioteke su nestale.