SARAJEVO, BANJALUKA - Proizvođači se u liječenju i očuvanju pčela u BiH snalaze na razne načine, pa veliki broj njih koristi amitraz koji je po sastavu bojni otrov, potvrdili su u bh. udruženjima pčelara.
Suad Kahriman, predsjednik Udruženja pčelara Kantona Sarajevo, kazao je da većina pčelara koristi amitraz koji veoma dobro čisti varou, pčelinju bolest iz košnica, a da je na savjesti pčelara na koji način će koristiti ovaj lijek.
Inače, med u kojem se nalaze antibiotici u nedozvoljenim količinama može da bude opasan po zdravlje građana. Prava opasnost nastaje kad se pojave alergije zbog uzimanja meda, a najopasniji oblik je anafilaktički šok, izuzetno opasno stanje koje može da dovede i do smrti.
"Veliki i ozbiljni pčelari znaju i pridržavaju se pravilnog davanja amitraza kako ne bi pretjerali u količinama. Međutim, mali proizvođači kojih ima puno koriste sve i svašta u liječenju i očuvanju pčela, pa se na tržištu nalazi med svakakvog kvaliteta", naglasio je Kahriman.
Prema njegovim riječima, najveći problem je što potrošači ne mogu prepoznati koji med je dobar.
"Opštepoznata stvar je da je bolji med koji je u kristalizovanom stanju od onog koji je u tečnom, pa se tako i preporučuje potrošačima da kupuje med koji je kristalizovan", kazao je Kahriman.
On je naveo da je dodatni problem što se na tržištu u posljednje vrijeme pojavio i med sumnjivog kvaliteta koji nema nikakvu deklaraciju i za koji se ne zna odakle je uvezen.
Slobodan Anđelić, predsjednik Udruženja pčelara iz Trebinja, ne može precizirati koliko proizvođača daje nedozvoljene antibiotike pčelama, ali je rekao da toga sigurno ima.
"To najviše rade manji proizvođači i, što je još gore, često su nestručni, zbog čega se na tržištu pojavljuje med svakakvog kvaliteta. Vrlo je bitno znati koliko lijeka se daje i kada, kako bi se smanjila mogućnost da se on pojavi u medu", kazao je Anđelić.
On je istakao da se jedino laboratorijskim ispitivanjem može utvrditi da li se u medu nalaze antibiotici.
Drago Nedić, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, tvrdi da oni redovno kontrolišu količine rezidua, pa samim tim i ostataka antibiotika u medu i da do sada nisu pronašli ništa sumnjivo.
"Imamo redovne analize, kontrolišu se slučajni uzorci. BiH ima registrovane preparate za liječenje pčelinjih bolesti i ako neko zna i ima podatke da se to zloupotrebljava i da se koriste nedozvoljeni lijekovi - treba to hitno da prijavi", istakao je Nedić.