BOSANSKI PETROVAC - Stanovništvo nam je uglavnom staro i iznemoglo, a dosta je i socijalnih slučajeva. Muče nas brojni problemi, uglavnom ekonomske prirode. Mi smo kao narod očeličili i ne tražimo mnogo. A mnogo više zaslužujemo od ovog što imamo.
Ovako mještani Bosanskog Petrovca opisuju svoju svakodnevicu u opštini gdje ne fali optimizma, iako nedaća imaju napretek.
Riječ je, poručuju, o sredini koja obiluje prirodnim bogatstvima, gdje je suživot besprijekoran, a želja za bolje sutra nepresušna.
Pričaju nam da oko 60 odsto stanovništva spada u kategoriju starih, a procjene govore da ih isti procenat traži neki vid pomoći. Do brojnih petrovačkih sela vode makadamski putevi. Vodosnabdijavanje i elektrifikacija još nisu potpuno završeni.
Marinko Mrđa, predsjednik Savjeta MZ Smoljana, upozorava da im mladi ljudi odlaze, a stari su već iznemogli.
"Ko ima nešto penzije, može da živi. A šta s onima koji nemaju nikakva primanja? Ako se nešto ne uradi, otići će nam mladi narod. Na ovakav način nemoguće je opstati. Putevi su nam oštećeni, vode ljeti nestane", ističe Mrđa za "Nezavisne".
I Duško Kecman, predsjednik Savjeta MZ Kapljuh, napominje da ovu mjesnu zajednicu naseljava mahom stara populacija.
"Ima i mladih ljudi, ali njih treba zapošljavati", ističe Kecman.
Zdravko Atlagić, predsjednik Savjeta MZ Vrtoče, kaže da u 68 naseljenih kuća živi nešto više od 170 stanovnika. Na svoja ognjišta povremeno dolazi i stanovništvo koje je iseljeno u Banjaluku i druge gradove.
"Ljudi bi se sigurno vratili iz gradova i došli na selo da je posla sa dobrim platama", priča Atlagić.
Dejan Prošić, predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac, priznaje da problema ima dosta, te da su uglavnom ekonomske prirode. Međutim, kako ocjenjuje, narod vjeruje u pozitivne pomake.
"Potrebno je ostvariti ekonomsko jačanje stanovništva. To se može postići kroz koncept razvoja turizma i jačanje malih poljoprivrednih gazdinstava", ocjenjuje Prošić.
Dodaje da bi slobodan i nezavisan seljak mogao da ostvari dobit na svom poljoprivrednom gazdinstvu, i to kroz uvezan sistem integralne ponude, gdje bi se zajedno razvijali poljoprivreda i turizam.
"Tako biste ljudima, koji dolaze kao turisti, mogli da ponudite i robu i usluge sa naših područja. Neko bi se, recimo, bavio iznajmljivanjem smještajnih kapaciteta, neko bi proizvodio hranu i piće za goste, neko bi se bazirao da bude vodič na postojeće turističke atrakcije i slično", pojašnjava Prošić.
Neophodno je, ocjenjuje on, podržati i male obrte, kako bi ljudi, pogotovo mladi, kroz samozapošljavanje ostvarili egzistenciju.
"Trebalo bi povesti računa i o socijalno ugroženim licima, onim koji ne mogu samostalno da ostvaruju svoje životne potrebe, na način da se poboljšaju socijalna davanja", ocjenjuje Prošić. Smatra da se mora okončati i proces vodosnabdijevanja i elektrifikacije, ali su neophodna i ulaganja u putnu infrastrukturu, jer na teritoriji opštine imaju oko 120 kilometara makadamskih puteva.
"Za te puteve je u ljetnom periodu potrebno mnogo sredstava za održavanje, dok je zimsko održavanje otežano", istakao je Prošić, te dodao da je stoga neophodno napraviti realan plan asfaltiranja lokalnih makadamskih puteva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.