Iz zatvora u RS za pola ove godine su pobjegla 23 zatvorenika, a u prvih devet mjeseci 2007. iz zatvora i pritvorskih jedinica u Federaciji BiH pobjegao je 51 zatvorenik, podaci su entitetskih ministarstava pravde.
Ukupno je na slobodi u FBiH, računajući i one koji su ranije pobjegli, 99 zatvorenika i jedna zatorenica. Od osnivanja 1992. godine kazneno-popravnih zavoda do danas u Republici Srpskoj, po raznim osnovama vodi se 69 lica u bjekstvu.
Ne postoji profil onih koji najčešće bježe iz zatvora, ali neki od ovih bjegunaca su osuđeni i za najteža krivična djela, što posebno uznemirava građane, jer ubice i kriminalci nisu više sigurni ni iza rešetaka.
Radovan Stanković, osuđen na 20 godina zatvora za ratni zločin u Foči, pobjegao je u maju iz kazneno-popravnog zavoda u Foči, za vrijeme sprovođenja u Klinički centar, radi pružanja zdravstvene pomoći.
Tek sedam dana kasnije, osuđenik Branko Zelenika iz Laktaša, za kojim je Interpol na zahtjev Francuske raspisao međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je umiješan u terorizam, pobjegao je ovlaštenim službenim licima MUP-a RS tokom prevoza iz Laktaša, gdje je uhapšen, u Sarajevo.
U opštini Doboj-Jug ispred motela `Dalas` u naselju Mravići Zelenika je tražio da ide u toalet, nakon čega je pobjegao u nepoznatom pravcu.
U avgustu Milorad Milaković iz Prijedora, kojeg je Sud BiH osudio u martu ove godine na devet godina zatvora, pobjegao je iz Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka. Milaković je osuđen za krivično djelo organizovanog kriminala i trgovine ljudima, a za bjekstvo iskoristio je pogodnost odsustva, poslije koga se nije vratio u zatvor.
MEDJUNASLOV: U ministarstvima kažu da stanje nije alarmantno
Iako je bilo više bijegova u Ministarstvu pravde RS smatraju da situacija nije zabrinjavajuća. Takođe, iz Ministarstva pravde FBiH ističu da stanje nije alarmantno.
`U posljednje vrijeme nije bilo učestalih bjekstava lica lišenih slobode iz kazneno-popravnih ustanova RS. Tačnije, nije bilo bjekstava tih lica iz ustanova, osim nekoliko zloupotreba pogodnosti, kao što je dopust kući na vikend, koje mi vodimo kao bjekstvo. Prema tome, u ovom periodu bjekstvo osuđenih i pritvorenih lica iz KPU RS, za nas nije zabrinjavajuće, jer je u granici dozvoljenog`, kaže Boško Đukić, pomoćnik ministra za izvršenje krivičnih sankcija.
Od 1. januara do 30. juna ove godine 23 lica u zatvorima RS su izvršila bjekstvo. Đukić smatra da je taj broj u okvirima međunarodnog prosjeka i država u okruženju.
`Najviše je zloupotrijebljena pogodnost korištenja redovnog odlaska kući. Takvih slučajeva, koje takođe vodimo kao bjegunce, imamo 16`, navodi Đukić.
Kaže da su od 23 bjegunca, pripadnici MUP RS i radnici KP ustanova, u okvirima svojih ovlaštenja, uspjeli da pronađu i vrate u zatvor 14 lica, tako da se do 30. juna 2007. godine u bjekstvu nalazilo devet lica u bjekstvu.
Od tada do danas privedena su još dva lica, dok se jedno samo vratilo u zatvor i danas u RS ima šest bjegunaca iz kazneno-popravnih ustanova.
`Posljednjih nekoliko godina na prste jedne ruke mogu se izbrojati 'ozbiljnija' bjekstva koja su izvršena uz neki plan ili koja su bila dobro isplanirana. Ova statistika velikom većini pokazuje ljude, osuđenike i pritvorenike, koji su bili na dopustu van zatvora te se, iz raznih razloga, nisu vratili na vrijeme`, kaže Rešad Fejzagić, pomoćnik ministra pravde FBiH za izvršenje krivičnih sankcija.
MEDJUNASLOV: Odu kući, pa se ne vrate
Budući da je korištenje odlaska kući u najvećem broju slučajeva zloupotrijebljeno, Misija OEBS je dovela u pitanje korištenje pogodnosti, kao što je odsustvo, osuđenicima za teška krivična djela.
Zakon nalaže da se nakon 24 sata od zakazanog povratka za zatvorenikom raspiše potjernica i on se tada vodi kao bjegunac. Naše zakonodavstvo pogodnosti izlaska iz kruga zatvora omogućava čak i ljudima osuđenim za najteža krivična djela. Tako osoba, osuđena na više od deset godina zatvora, nakon odsluženja trećine kazne ima pravo na vikende na slobodi.
`Problem je i što kada pronađemno ove bjegunce ili kada se sami vrate, ne postoji propisana kazna za ova krivična djela. Postoje disciplinske mjere, poput smještanja u samicu do 20 dana, ali neke konkretne kazne u smislu produžavanja boravka u zatvoru nema. Ima slučajeva da osuđenik ima još 15 ili 20 dana zatvorske kazne, a ipak pobjegne. On se kasnije vrati i osluži preostale dane`, ističe Fejzagić.
Đukić takođe navodi da se dešava da lice koje tri godine izdržava kaznu i kome je ostalo još mjesec zatvora, ode kući i ne vrati se u zatvor. I takva lica se vode kao lica u bjekstvu.
Ističe da su kriterijumi o utvrđivanju odlaska kući u posljednje vrijeme pooštreni, ali i sada se lice privedeno iz bjekstva kažnjava samo zabranom korištenja odsustva za narednih šest mjeseci.
MEDJUNASLOV: Bjeg i uz pomoć čaršafa
U posljednjih nekoliko godina trend bjekstava iz zatvora i pritvora u FBiH je u blagom porastu. U 2006. godini pobjegao je 101 zatvorenik, 88 njih u 2005. godini, a u 2004. godini pobjelo je 75 osuđenika i pritvorenika.
Da je situacija po pitanju bjekstva zatvorenika u RS ipak prošle godine bila alarmantnija svjedoči dokumentacija koja se vodi u kazneno-popravnim ustanovama RS koja pokazuje da je broj bjekstava za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine manji za 27,03 odsto.
Iako u Ministarstvu pravde FBiH ne razdvajaju bjekstva po načinu bijega, tvrde da je bilo samo nekoliko slučajeva da je zatvorenik pobjegao preko zida ili kroz ventilacioni otvor. U 2005. godini policijskoj patroli koja je pratila osuđenika u bolnicu u Zenici napravljena je sačekuša. Naoružani razbojnici su razoružali policajce i oslobodili kriminalca.
`Prije pet-šest godina u sarajevskom pritvoru pritvorenik sa četvrtog sprata pobjegao je spustivši se konopcem od čaršafa. Naš je problem što su svi zatvoru, osim zeničkog, poluotvorenog tipa tako da nije veliki problem pobjeći s ovih mjesta. Prilikom radova postoje slučajevi da jedan čuvar prati 30 ili 50 zatvorenika. Tada je lako se udaljiti`, kaže Fejzagić.
Tvrdi da je za situaciju kada je 6,2 odsto osuđenih ljudi u bjekstvu (ukupno je u zatvorima i pritvorima u FBiH smješteno 1.614 osoba) krivo neprimjenjivanje represivnih mjera.
`Zatvorsko osoblje sve manje primjenjujene drilovanje ili represivne metode. Došlo je od neke liberalizacije i demokratizacije i u zatvorima. Sada se mnogo više pažnje pridaje preventivnom djelovanju. Trudi se da se zatvorenik zaista rehabilitira tako da je mnogo lakše pobjeći`, navodi Fejzagić.
On smatra da 100 bjegunaca predstavlja opasnost po društvo BiH, ali da to nije alarmantna činjenica.
`Veći su problem oni koji nisu osuđeni, a koji su kriminalci. To je pravi problem ovog drušrtva`, dodao je Fejzagić.
Izgradnja državnog zatvora
Mogućnost bijega osoba osuđenih pred Sudom BiH za najteža krivična djela biće svedena na najmanju moguću mjeru tek kada se dovrši izgradnja državnog zatvora u Lukavici u Istočnom Sarajevu, smatraju u Ministarstvu pravde BiH.
Trenutno u sklopu Suda BiH funkcioniše samo pritvorska jedinica iz koje do sada nije bilo slučajeva bijega niti planiranja bijega.
`Trenutno zatvorenike koje osudi Sud BiH smještamo u zatvore u Foči i Zenici i problema u saradnji sa ovim institucijama nije bilo. Izgradnja novog zatvora, koji će biti među modernijim u svijetu skoro da će apsolutno onemogućiti nečiji bijeg`, kazao je Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH.
U zatvorima skučeno
Boško Đukić, pomoćnik ministra za izvršenje krivičnih sankcija, smatra da je u kazneno-popravnim ustanovama RS stanje zadovoljavajuće, ali da su smještajni kapaciteti skučeni.
`Kazna zatvora u našim ustanovama se još kolektivno izdržava, za razliku od međunarodnih standarda, koji zahtijevaju pojedinačno, ćelijsko ili eventualno grupno izdržavanje kazne zatvora`, navodi Đukić.
Ističe da je za to potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva iz budžeta RS, kako bi se izvršila rekonstrukcija postojećih smještajnih kapaciteta, što bi doprinijelo poboljšanju bezbjednosnih uslova kod izdržavanja, kako kratkih, tako i kazni dogotrajnog zatvora.
`Naš sistem izvršenja kazni je drugačiji od zapadno-evropskih zemalja. U toku je i reforma zatvorskog sistema, tako da u odnosu na tretman i dužinu kazne, vršimo određenu adaptaciju prostora i edukaciju osoblja`, navodi Đukić.