Kada krenete u obližnju banku da podignete svoj novac ili platite račune nije isključeno da nećete natračati na pljačkaše ukoliko je suditi prema činjenici da su naoružani napadači nedavno za samo 12 dana opljačkali čak četiri banke u BiH.
U ovoj godini na području BiH zabilježen je ukupno 21 slučaj pljački banka pri čemu je ukradeno oko 3,7 miliona KM! Od toga je u nedavnoj, kako je nazvana "pljački vijeka", na aerodromu u Sarajevu ukradeno 2,5 miliona KM.
Da pljačkaši više ne prezaju ni od čega pokazuje činjenica da se banke pljačkaju u sred dana na prometnim mjestima, gdje se nalazi mnogo prolaznika, a lopove ne ometaju ni ni naoružani čuvati niti kamere.
Na području cijele BiH u toku 2006. godine u 21 (kao i ove godine) pljački banaka i imovine banaka ukradeno je oko 6,7 miliona KM, piše u izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH.
Zaštita novca
Zbog učestalih pljački banaka Vijeće ministara BiH 29. novembra, nakon razmatranja izvještaja Ministarstva sigurnosti, zatražilo je od svih banaka da u internoj i komunikaciji sa Centralnom bankom BiH koriste kripto zaštitu i da se uključe u projekt formiranja tržišta novca čime bi se smanjila cirkulacija gotovine, a time i rizik i troškovi prilikom prijenosa novca.
Vijeće ministara BiH preporučuje upotrebu novih tehnologija zaštite, koje se koriste za prijevoz gotovine uključujući i tehnologiju bojenja novčanica prilikom pokušaja krađe.
U svega nekoliko dana ovih preporuka Vijeća ministara na meti lopova našao se novac četiri banke u BiH.
Samo šest dana poslije izdatih preporuka 5. decembra pljačkaši su iz kargo službe na Međunrodnom aerodromu u Sarajevu ukrali 2,5 miliona KM. Istragom, kojom rukovodi Tužilaštvo BiH, utvrđeno je da su ovaj novac ABS banke, koji je sa sarajevskog aerodroma trebao biti transportovan u Beč, ukrala četvorica razbojnika obučenih u uniforme SIPA.
Posljednja pljačka banke do sada dogodila se 11. decembra kada je naoružani i maskirani razbojnik ukrao 4.000 KM u Poslovnici NLB Razvojne banke u banjalučkoj robnoj kući "Boska".
Prije toga dogodila se, po drugi put u ovoj godini, pljačka Poslovnice LT Gospodarske banke u Banjaluci, a 30. novembra u Poslovnici Nove banjalučke banke u Aleji svetog Save u Banjaluci nepoznati muškarac uz prijetnju pištoljem razoružao je radnika koji je obezbjeđivao banku, a zatim iz priručne kase koja se nalazi u šalteru oteo novac. I ova filijala je već jednom opljačkana u januaru 2006. kada su dva maskirana i naoružana muškarca otela oko 11.000 KM i kada je lakše povrijeđen radnik obezbjeđenja.
Ljubiša Vladušić, viceguverner Centralne banke BiH, tvrdi da Centralna banka BiH, uskoro uspostavlja platformu međubankarskog tržišta žiralnog i gotovog novca, čime će biti umanjene potrebe transporta gotovog novca i time će preventivno uticati na mogućnost napada i krađe novca.
"Generalno, transport novca može biti umanjen i na tome se sve više radi jer raste povjerenje u bankarski sektor, a Centralna banka BiH je poduzela niz aktivnosti na afirmaciji bezgotovinskog plaćanja, putem elektronskog bankarstva, kartica itd. Time se istovremeno umanjuje potreba za gotovim novcem, transportom novca sa jednog na drugi kraj BiH, transportom u zemlje porijekla ili zemlje u kojima komercijalna banka iz BiH ima sjedište", ističe Vladušić.
On tvrdi da je iznošenje gotovog novca iz BiH legalan postupak banaka.
"Kada se nakupi određeni iznos novca on se transportuje direktno ili posredstvom Centralne banke na inoračune. Taj proces je legalan, kao i u svakoj drugoj državi", kategoričan je Vladušić.
Slaviša Raković, zamjenik direktora Nove banke, je istakao da se obilježavanjem štiti novac u transportu, pri čemu se koriste razne metode obilježavanja, koje predstavljaju tajnu banke.
"Najteže je sa novcem koji se nalazi na blagajnama, ne možete ga obilježavati, jer na neki način obilježavate svoje klijente. Za strane valute, postoje popisi serijskih brojeva tako da je taj novac moguće pratiti, ali za domaću valutu to je nemoguće", kazao je Raković.
U opštini Petrovo najviše pljački
Statistike kažu da je u 2006. godini na području RS evidentirano ukupno devet krivičnih djela "razbojništva na štetu banaka" uz upotrebu sile i prijetnju upotrebe vatrenog oružja, a u prošloj godini opljačkane su Pavlović banka u Istočnom Sarajevu, Pelagićevu i Petrovu, Nova banjalučka banka u Banjaluci, Petrovu i Ugljeviku, Rajfajzen banka u Banjaluci i NLB Razvojna banka u Petrovu. Petrovo je inače bez obzira na veličinu opštine prošlogodišnji rekorder po broju pljački banaka.
"Tom prilikom pričinjena je ukupna materijalna šteta u iznosu od 1.775.000 KM. Rasvijetljeno je šest razbojništava u bankama, počinioci otkriveni i prijavljeni nadležnim tužilaštvima", saopšteno je iz Biroa za odnose s javnoću MUP-a RS.
U ovoj godini u RS bilo je osam pljački banaka i to dva puta LT Gospodarska banka u Banjaluci, te Nova banjalučka banka i NLD Razvojna banka u Banjaluci, u Pelagićevu Nova banka i NLB Razvojna banka, te Pavlović banka u Bijeljini i Nova banka u Loparama. Ove banke su oštećene za ukupno 140.487 KM, a rasvijetljena je pljačka Pavlović i Gospodarska banke.
Tokom ove godine na području Federacije BiH zabilježeno je 69 slučajeva pljački banaka od čega su tri slučaja pljački rasvijetljena.
Opljačkane su LT Gospodarska banka u Usori i Vitezu, Unikredit Zagrebačka banka u Tomislavgradu, Žepču, Grudama i Ilidži, Rajfajzen banka u Tešnju i Velikoj Kladuši, Nova banjalučka banka u Tuzli, Una banka u Ključu, Union banka u Novom gradu Sarajevo, ABS banka u Zenici i na aerodromu u Sarajevu.
Prema podacima Federalne uprave policije ove pljačke izvršilo je oko 30 počinilaca, a otuđeno je oko 3.500.000 KM, pri čemu treba imati u vidu da je u samo jednoj pljački otuđeno 2.500.000.
Čak i u slučaju razotrkivanja slučajeva i pokretanju postupaka pred sudovima presude protiv počinilaca su veoma rijetke.
Naprimjer u dva suđenja koja su nedavno završena u Okružnom sudu u Banjaluci osumnjičeni su oslobođeni krivice. Radi se o suđenju za pljačku dva i po miliona KM novca Rajfajzen banke koja se desila u novembru 2004. godine u kojem nije nilo dovoljno čvrstih dokaza sa su počinioci optuženi Silvio Šobot (29) i Slaviša Koprena (30). Sudsko vijeće banjalučkog Okružnog suda oslobodilo je i Radomira Lužiju (22), Gorana Kelemana (33) i Tomislava Kneževića (31) optužnice koja ih je teretila da su naoružani pištoljima i maskirani fantomkama opljačkali Poslovnicu Nove banjalučke banke u januaru ove godine u banjalučkom naselju Borik.
Zaštitari u nepovoljnijoj poziciji od pljačkaša
Mnogi građani se pitaju kako je moguća da su pljačke banaka toliko česte kada su sve banke osigurane kamerama i jakim obezbjeđenjem. Pitaju se šta je to zakazalo i da li je obezbjeđenje moglo adektavnije da reaguje.
Mahir Hodžić, predsjednik Udruženja menadžera sigurnosti u BiH, smatra da je neophodno izmijeniti Zakon o zaštitarskim agencijama kako bi one uspješnije obavljale svoj posao.
"Potrebno je izmijeniti Zakon i zaštitarskim agencijama dati veće ovlasti. Sada samo jedna petina ljudi jedne agencije smije imati oružje. Zaštitari moraju upozoriti prije nego što pucaju i ne smiju ispaljivati u znak upozorenja. Znači da su zaštitari u mnogo nepovoljnijoj situaciji od pljačkaša i to bi trebalo izmijeniti", kaže Hodžić.
Dodaje da, iako su zaštitari zakonom sputani u obavljanju svog posla, pljačkaši manje napadaju banke u kojima postoji zaštita.
"Prije će pljačkaši udariti tamo gdje nema zaštite i to je dokazano. S druge strane, kada zaštitari čuvaju određenu banku, nadležni u toj banci znaju sve o toj osobi i zato može imati više povjerenja od policije", navodi Hodžić.
Pripadnicima agencija koje obezbjeđuju banke u BiH dozvoljeno je upozorenje, legitimisanje, upotreba fizičke snage do upotrebe oružja u slučajevima kada im je ugrožen život ili život osoba koje obezbjeđuje.
"Ljudi koji krenu u pljačku imaju osnovnu prednost, a to je iznenađenje i oni koriste taj momenat. Najbolje je da se ne puca, to je najsretnija okolonost, jer pri svakom ispaljenju metka, zrno mora negdje završiti, a veliki broj nedužnih ljudi se nalazi u i oko banaka. Smatram da puno radnji treba preduzeti preventivno, da se banke tehnički bolje opreme, da se donese zakon kojim bi se uredilo pitanje minimalnih zahtjeva koje banke treba da ispunjavaju da bi se otvorila poslovnica i koji su tehnički sistemi zaštite koji bi spriječili potencijalnog napadača", izjavio je Dragan Talić, generalni direktor preduzeća za fizičko i tehničko obezbjeđenje i zaštitu "Sector security".
Ovo preduzeće sa preko 200 službenika obezbjeđuje oko 150 objekata banaka u BiH.
Talić je pojasnio da je novim Zakonom o oružju dozvoljeno da radnici koji se bave transportom novca imaju duge cijevi, a ova zakonska odradba treba da se uskladi sa Zakonom o agencijama kako bi se mogla realizovati.
"U RS na dva radnika obezbjeđenja dozvoljen je jedan pištolj, a na primjer u FBiH na pet radnika dozvoljen je jedan pištolj, što je katastrofalno. Osim tih zakonskih izmjena, s obzirom da imamo slučajeve da su poslovnice banaka otvorene u neuslovnim prostorijama, morali bi se propisati uslovi koji moraju biti ispunjeni pri otvaranju banaka", kazao je Talić.
Istakao je da je poseban problem odnos prema radnicima obezbjeđenja jer ih banke obično posmatraju kao trošak i to nepotreban, a ukoliko dođe do pljačke radnici obezbjeđenja se uglavno smatraju krivcima.
"Niko ne gleda naš doprinos da se ne desi pljačka. Treba gledati i taj psihološki momenat, sigurnost samog klijenta u prostorijama banke, jer ako se konstantno pljačka jedna poslovnica svi ćemo razmišljati da li da uđemo u tu banku ili ne. Ljudi treba da se osjećaju sigurno kada donesu svoj novac ili kada dođu po njega", rekao je Talić.
Počinioci se rijetko otkriju
Hodžić smatra da je mit da pljačkaši često imaju doušnika iz banke. Objašnjava da kriminalci rade vlastite analize i vrše praćenja novca.
"Od 30 pljački banaka u zadnjih sedam godina u Federaciji BiH u samo dvije se pretpostavlja da su pljačkaši imali doušnika u banci. Banke pljačkaju internacionalne grupe kriminalaca koje su dobro opremljene i spremne za ovakav posao. Ako im je potrebno oni će mjesec dana pratiti jednu banku i tokove novca", objašnjava Mahir Hodžić.
Dodaje da do 2.000. godine BiH nije bilo interesantno tržište za pljačkaše.
"Mi do 2000. godine skoro nismo imali pljački banaka. U zadnjih sedam godina kako se razvija tržište novca i kako su banke sve punije novcem tako su i izraženije pljačke banaka", naglasio je Hodžić.
Slaviša Raković, zamjenik direktora Nove banke, smatra da je u zaštiti banaka potrebno preventivno djelovanje.
"Kriminalizacija društva je visoka, ne možete spriječiti ljude da pokušavaju, pošto za male stvari nasrću dobro naoružani dugim cijevima. Treba raditi i na aktivnoj i pasivnoj bezbjednosti u bankama. Potrebne preventivne mjere izlaze iz samih pljački, jer je potrebno uzeti u obzir šta nije preduzeto, evo uzmite za primjer sarajevski aerodrom, problem je loše obezbjeđenje kargo terminala bez obzira da li je u pitanju novac ili roba", naglasio je Raković.
Prema njegovim riječima, kaznena politika i uspješnost rješavanja krivičnih djela predstavljaju sredstvo odvraćanja, ali "zatvori su prepuni, pravosudni sistem je zagušen i tu postoji evidentna slabost".
Kaže da su imali dvije pljačke u Pelagićevu i u Loparama, iznosi nisu krupni, a izvršeni su po istom obrascu: maskirani napadači dolaze ranije ukradenim vozilom, naoružani, uzimaju novac koji se nalazio na pultu pri neposrednoj manipulaciji.
"Počinioci nisu otkriveni i teško ih je otkriti. U oba slučaja pretpostavljamo da se radi o pljačkašima koji dobro poznaju lokalne prilike i prostor. U prijašnjoj državi službe bezbjednosti i MUP su dobro pratile i pokrivale kriminalne grupe i ljude sklone kriminalu, pa se iz informacija o njihovim aktivnostima dolazilo do počinilaca. Sada je taj sistem narušen, malo se zna o kriminalcima, tako da kompletan sistem od banaka do policije i pravosuđa nije uigran da bi se zaustavile pljačke", naglasio je Raković.
Prema riječima Dragana Talića kazne za pljačke banaka vjerovatno nisu male, ali je problem što "nemamo počinilaca".
"Da li su oni toliko pametni pitanje je šta je razlog za to. Pljačkaši imaju već ustaljenu šemu dođu, odnesu pare, zapale vozilo... S druge strane, svi mi bi kao građani morali uzeti više učeća da pomognemo u radu policije. Svi se sklanjaju sa puta ili okreću glavu, a vjerovatno ima podataka na osnovu kojih se može zaključiti šta se priprema, ali građanima rijetko pada na pamet da prijave kada primijete nešto sumljivo", dodao je Talić.