Stanovnici ruralnih naselja u BiH uglavnom koriste vodu za piće iz bunara, bazena i lokalnih vodovoda koje su sami izgradili, a većina njih skoro nikada ili rijetko takvu vodu, kako bi znali šta piju, nosi na analizu.
"Većina stanovnika ne smatra situaciju sa vodom za piće toliko značajnim elementom po svoje zdravlje, s obzirom na to da još imaju utisak da živimo u prilično zdravoj životnoj sredini, da industrija ne radi, ali povremeno pri promjeni fizičko-hemijskih karakteristika vode ili pojavi stomačnih tegoba u proljetnom ili ljetnom periodu odlučuju se da donesu vodu na ispitivanje", kažu u Institutu za zaštitu zdravlja RS.
U tom institutu ističu da stanovnici iz prigradskih i seoskih naselja rijetko donose vodu na pregled i ocjenu higijenske ispravnosti.
Privatne izvore niko ne kontroliše: Sanitarni inspektori širom BiH kažu da stanovnici ruralnih naselja, koji se vodom snabdijevaju iz bunara, rijetko dezinfikukuju takve bunare i još rjeđe uzorke vode, koju svakodnevno konzumiraju, odnose kako bi provjerili da li je mikrobiološki i hemijski ispravna.
Istovremeno, na privatnim posjedima uz puteve u ruralnim dijelovima BiH nalaze se brojni izvori sa kojih putnici gase žeđ, pritom se ne pitajući da li je voda koju piju ispravna.
Novak Petraš, načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove u Administrativnoj službi grada Banjaluka, kaže da je imao priliku vidjeti da na izvoru koji se nalazi na regionalnom putu Banjaluka - Čađavica prolaznici piju vodu.
On objašnjava da je riječ o privatnom izvoru, te da vodu iz takvih izvora ljudi piju na vlastitu odgovornost.
"Nema zakonske obaveze za bilo koga da vrši kontrolu higijenske ispravnosti vode s izvora koji nemaju javni karakter, tako da tu vodu pije svako na sopstvenu odgovornost", kaže Petraš.
Nedeljko Ćelić, direktor preduzeća "Vodovod" iz Kneževa/Skender Vakufa, kaže da to preduzeće svakog mjeseca vrši kontrolu ispravnosti vode na desetak česmi u tom gradu, te da su ti pregledi do sada pokazivali da je ona ispravna.
Međutim, izvore u ruralnim naseljima poput onih koji se nalaze uz put Banjaluka - Kneževo/Skender Vakuf kontroliše, kako kaže Ćelić, "sam Bog".
"Niko ne vodi računa o ispravnosti vode na tim izvorima. Takođe, kada su sela u pitanju gdje stanovnici grade bunare ili bazene koje pune kišnicom ili izvorskom vodom, skoro nikad ne provjeravaju ispravnost takve vode. Svi misle da ta voda mora da bude čista. Ponekad takve bunare očiste i okreče i to je sve", ocjenjuje Ćelić.
Ramiz Kliko, sanitarni inspektor u opštini Jajce, kaže da je kontrola vode u seoskim naseljima, gdje je manje od 500 stanovnika, prepuštena mještanima.
"U takvim naseljima sami mještani nose vodu na analizu, a da li to čine dovoljno često - pitanje je. Međutim, činjenica je da održavanje seoskih vodovoda nije onakvo kakvo bi trebalo da bude", priča Kliko.
Ugroženi i učenici: Selver Bašić, šef Odsjeka za inspekcijske poslove u opštini Kakanj, kaže da sanitarni i vodni inspektor te opštine mogu uzimati uzorke vode iz ruralnih naselja i nositi ih na analizu, ali da to obično čine kada neko prijavi da je voda koju pije sumnjive ispravnosti.
Bašić se slaže da bi vodu trebalo kontrolisati periodično jer seoski bunari i vodovodi često nisu adekvatno izgrađeni, pa je ispravnost te tečnosti u njima pod znakom pitanja.
Lokalni vodovodi, kažu u opštini Prnjavor, takođe su problem u seoskim naseljima.
"Poseban problem predstavljaju lokalni seoski vodovodi koji nisu registrovani već su izgrađeni od vlastitih sredstava mještana, te je nemoguće uspostaviti monitoring ispitivanja vode, kao i postupak dezinfekcije", kaže Lidija Kalenjuk, samostalni stručni saradnik za odnose s javnošću u opštini Prnjavor.
U toj opštini navode da je od početka prošle godine do 15. juna tekuće godine u 29 školskih objekata uzet 121 uzorak vode, od čega 62 uzorka vode na mikrobiološku analizu i 59 uzoraka vode na hemijsku analizu.
"Prema dostavljenim nalazima od strane Instituta za zaštitu zdravlja RS Banjaluka, utvrđeno je da 60 uzoraka vode ne ispunjava odredbe Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće u mikrobiološkom pogledu i 21 uzorak u hemijskom pogledu, što u procentima izraženo pokazuje da voda u 93 odsto slučajeva nije ispravna u mikrobiološkom pogledu i u 30 odsto slučajeva u hemijskom pogledu", kaže Kalenjukova.
"Sreća pa nema infekcija": "Na osnovu navedenih analiza od strane Zdravstveno-sanitarne inspekcije upućeno je obavještenje školama sa nalazom o kvalitetu vode, te naloženo da se vidno istakne obavještenje da voda nije na piće, te da ranije izdata rješenja o zabrani vode za piće i dalje ostaju na snazi", dodaje Kalenjukova.
Ona kaže da je zbog takve situacije programom predviđeno da se jednom mjesečno u svim javnim objektima obavlja dezinfekcija vode.
Mirko Vasiljević, sanitarni inspektor u opštini Ribnik, kaže da je u toj opštini, kada je u pitanju kontrola vode za piće, "katastrofalno stanje".
On tvrdi da najmanje radi posao u vezi sa kontrolama ispravnosti te tečnosti, te dodaje da njihova opština nema lice koje vrši hlorizaciju vode.
"Ruke su mi svezane jer imam srednju sanitarnu školu i već dvije godine ne mogu raditi taj posao. Sreća pa nema nekih infekcija stanovnika. Da se to desi, ni sam ne znam ko bi odgovarao", kaže Vasiljević.
On ističe da se čak i slučaj zaraze meningitisom u selu Čađavica u toj opštini, kada je od te bolesti krajem prošle godine oboljelo petoro đaka područnog odjeljenja Osnovne škole "Petar Kočić", može dovesti u vezu sa neispravnošću vode.
Izmet kod seoskog bazena: Đuro Jurišić, direktor JKP "Ribnik", kaže da oni redovno nose uzorke vode iz ribničkog vodovoda na analizu, te da svakodnevno vrše hlorizaciju.
Međutim, na osnovu iskustva Jurišić govori da je ispravnost vode u ruralnim područjima upitna.
"Baš nedavno, kad je bila zaraza meningitisom u selu Čađavica, i predstavnici našeg preduzeća su bili na terenu i otišli smo na bazen odakle je u školu dolazila sporna voda. Tamo smo zatekli katastrofalno stanje: bazen neograđen, nedaleko od njega bio je konjski izmet, pa čak smo i u njemu uočili tri pacova", tvrdi Jurišić, navodeći da bi i stanovnici sela trebalo da brinu o svom zdravlju.
On kaže da vodu na selima niko ne kontroliše, a "kopaju se bazeni i bunari sa vodom kojoj je kvalitet upitan".
Advija Đonlić, stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, upozorava da bi građani obavezno trebalo da kontrolišu vodu koju piju.
"Odlično je da ljudi kopaju bunare, da su svjesni nestašice vode i da tu vodu koriste za zalijevanje voćnjaka. Naravno, nipošto ne bismo smjeli vodu koristiti za piće prije nego što odnesu uzorak na analizu. Treba da se raspitaju u svojim opštinama da li postoje institucije koje vrše analizu i to treba da urade ako je žele koristiti za piće", kaže Đonlićeva.
Ona ističe da bi trebalo svima biti jasno da zagađena voda može biti uzročnik bolesti i da na osnovu izgleda ne mogu znati ništa o njenoj ispravnosti.
"Česti su slučajevi da građani i bez obzira na upute nadležnih o stanju i kvalitetu voda i opomeni da se voda ne smije koristiti za piće ipak takvu koriste, jer je ona, navodno, 'uvijek' bila čista. Mnogo je puteva kojima se zagađuje voda, a ljudi nisu svjesni da zagađenje postoji", priča Đonlićeva.
U Institutu za zaštitu zdravlja RS naglašavaju da se vjeruje da je 80 odsto svih bolesti na neposredan ili posredan način povezano sa kvalitetom vode ili sanitarnim standardom.
adio dobro i vjerujem da sam jedan od najboljih."
Umiru zbog zagađene vode
Prema podacima UN-a, već sada se oko šest milijardi ljudi suočava sa problemima vode, bilo da se radi o nestašici ili o nedovoljno kvalitetnoj vodi za ljudsku upotrebu, kaže Advija Đonlić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Ona dodaje da je zbog toga poražavajući podatak da oko petnaest miliona ljudi godišnje umire od bolesti prouzrokovanih zagađenom vodom, a pri tome samo djece oko šest hiljada, i to dnevno.
"Predviđanja UN-a su da su nestašice vode sigurne, što zbog porasta broja stanovnika, zagađenja, neadekvatnog upravljanja i najviše zbog klimatskih promjena", kaže Đonlićeva.
U Institutu za zaštitu zdravlja RS takođe naglašavaju da oboljenja izazvana nedostatkom ili upotrebom nekvalitetne vode svake godine u zemljama u razvoju prouzrokuju smrt velikog broja djece.
Uzorci najčešće neispravni ljeti
Dušanka Danojević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za zaštitu zdravlja RS, kaže da zbog povećanih temperatura neispravni uzorci vode dolaze najčešće ljeti ili pak u toku kišnih perioda.
U takvim okolnostima zbog dotrajalosti vodovodnih sistema ili poplava i većeg priliva vode dolazi do izmjene njenih karakteristika i iskazivanja potencijalnog epidemiološkog rizika po zdravlje stanovnika.
"Tada se preporučuje pojačan sanitarno-higijenski nadzor nad vodom, dezinfekcija ili poslije otkrivanja uzroka hiperhlorisanje i ispiranje cjevovoda kako bi se smanjila mogućnost nastanka oboljenja koja se prenose hidričnim putem", savjetuje Danojevićeva.