Iako je u mnogim zemljama zapadne Evrope sasvim normalno da škole imaju svojekuhinje u kojima se učenicima nudi zdrava hrana, poput kuvanih jela, mlijeka, voća i povrća, u našim školama to nije slučaj. Takođe, mnoge ove zemlje, kao i neke zemlje u našem okruženju, među kojima i Hrvatska, provode projekte pod nazivom "Zdrave škole", koji podrazumijevaju kontrolu školskih kuhinja i namirnica koje se prodaju u školama i automatima.
Takvi projekti i kontrole u bh. školamase ne provode. Tako se naši đaci hrane u prodavnicama brze hrane, koje se nalaze u blizini škola, dok se u školama koje imaju svoje kuhinje mogu kupiti uglavnom sendviči, slatkiši ili neke grickalice, visoke energetske vrijednosti, bogate šećerom i masnoćom. Upravo ovakva ishrana, ističu stručnjaci, siromašna je vitaminima, mineralima, vlaknima i potrebnim hranljivim materijama, te za posljedicu imaju gojaznost, anemiju, karijes, kao i druge zdravstvene probleme. Takođe, stručnjaci navode da zbog nezdrave ishrane kod učenika mogu biti ugrožene mnoge funkcije, kao što su logičko zaključivanje, razmišljanje, pamćenje... zbog čega dolazi do slabijeg uspjeha u školi.
Sve više gojazne djece: Istraživanja koja su provedena u bh. školama pokazala su da su brza, pržena i masna hrana, slatkiši, gazirana pića, neredovni obroci, kao i slaba fizička aktivnost, uzroci sve češće gojaznosti djece kod nas. Tako je nedavno u Sarajevskom kantonu pregledano i testirano 2.318 učenika u devet osnovnih škola. Rezultati su pokazali da je jedna četvrtina djece u nižim razredima gojazna, a jedna petina u višim.
Istraživanjem kod djece školskog uzrasta provedenim u 14 banjalučkih osnovnihškola, pokazalo je da je jedna četvrtina osnovaca sa prekomjernom tjelesnom težinom. Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS se navodi da je, prilikom ovog istraživanja,ustanovljeno da je 21 odsto ispitanika imalo povećanu tjelesnu težinu, od čega je sa umjerenom gojaznošću bilo 69 odsto ispitanika, dok je ekstremno gojaznih bilo 8,3 odsto ispitanika. Takođe,prilikom ovog istraživanja ustanovljeno je da dječaci u većem procentu pateod gojaznosti, dok se najveći procenat izrazito gojazne djece bilježi kod oba pola u starosnoj grupi od sedam godina.
Nakon provedenihistraživanja u Kantonu Sarajevo uslijedile su preporuke prema nekimškolama kako situaciju poboljšati, dok taj problem nije akcentiran u drugim kantonima u Federaciji BiH, gdje je takođe prisutna nezdrava ishrana djece.
"Preporuke su svakako korisne, ali mi smo i prije toga radili neke projekte kada je u pitanju zdrava hrana. U sklopu preporuka Ministarstva zdravstva KS smo dobili jelovnike zdrave hrane, prilagođene uzrastima djece. Samo, ti jelovnici se mogu realizirati u školama internatskog tipa gdje imaju kuhinju, trpezariju gdje se može jesti, u produženim boravcima, ili vrtićima, u ovakvim školama ne", poručuje Safet Velić, direktor sarajevskeOsnovne škole "Behaudin Selmanović".
Jedino što mogu, dodaje, jeste edukovati djecu o zdravoj hrani, a o jelovnicima porazgovarati sa roditeljima.
"To nam i jeste cilj, puno radimo na tome, sugerišemo, ali i u porodici se mora na tome raditi. Mi ne možemo zabraniti djeci da kupe sendviče u grilu, pekari, kojih ima na svakom koraku, ili da piju gazirana pića. To moraju roditelji", kaže Velić. Ističe da su u svrhu edukacije radili i analizu sastava gaziranih pića, gdje se pokazalo koliko imaju malo pozitivnog u odnosu na prirodne sokove.
Problem predstavlja, kaže ovaj direktor, što u99 odstoslučajeva, škole u Sarajevskom kantonu koriste nečije usluge, kada se radi o užinama.
"Nema kuhanja u školama, pa su to uglavnom sendviči sa salamom, sirom, s paštetom, a petkom je slatki program. Znači, sve se svodi na suhu hranu ", pojašnjava Velić.
Nejra Bajić, učenica ove škole, kaže da đaci za vrijeme školskog odmora uglavnom jedu užinu koju plate u školi, razne vrste gricklica, gazirano piće...
I Meho Kamberović, direktor OŠ "Banovići Selo" u Tuzlanskom kantonu, smatra da, kada je u pitanju ishrana u školama, dosta toga trebalo bi da se promijeni. Međutim, kako kaže, o tome niko ne vodi računa.
"Činjenica je da se danas djeca mnogo lošije hrane, nego što je to bilo prije. Već odavno se u školama ne priprema hrana, već se hrana uglavnom dovozi od raznoraznih dobavljača. Međutim, ni to se već dugo ne koristi kod nas. Malo je i djece koja donose užine od kuće, jer ih je uglavnom stid, pa se snabdjevaju hranom iz prodavnica, pekara, grilova. Činjenica je da se to mora promijeniti, ali incijativa ne postoji", kaže Kamberović.
Muamer Isaković, sekretar Osnovne škole "Ćamil Sijarić " iz Zeničko-dobojskog kantona, takođe je saglasan da bi mnogo toga trebalo da se promijeni kada je u pitanju ishrana učenika u školama.
"Bilo bi lijepo kada bi djeca u školama mogla pojesti supu, pa tanjir kuhanog povrća, ili užinu od voća, ali je to, nažalost, neprovodivo, jer u mnogim školama ne postoje uslovi za tako nešto. Uglavnom su najprihvatljivije suhe užine, ili djeca odu do grilova po brzu hranu", priča Isaković.
Učenici u akciji za zdravlje: Jedni od rijetkih koji su skrenuli pažnju na lošeprehrambene navike koje su prisutne kod velikog broja učenika, bili su đaci demokratske sekcije banjalučke Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić". Naime, ovi učenici su zajedno sa svojim nastavnicima, prošle godine izradili program zdrave ishrane školaraca, ukazujući na činjenicu da je školska hrana nezdrava. Tako su u martu ove godine u svojoj školiodržaliprezentaciju o zdravoj hrani kojoj su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Instituta za zaštitu zdravlja RS. Učenici su tada iznijelizamjerke na sadašnju ishranu u školama i prijedloge za njeno poboljšanje. Milana Radetić, Jovana Grujičić, Aleksandra Vujasin, Milana Jungić, Nikolija Konić, Stefan Petrović, neki su od članova demokratske sekcije koji su učestvovali u ovom projektu.
Rješenje za mnoge nevolje, kako su ovi učenici iznijeli u svom programu, bilo bi u otvaranju školskih kuhinja u kojima ne bi bili sendviči, nego kuvana jela, supe i čorbe s puno povrća, integralna peciva... Takođe, kroz svoj program zalagali su se i da se u škole nekoliko puta mjesečno uvedu dani voća, kada bi sva djeca u školu morala donositi voće umjesto brze hrane. Prema riječima učenice Milane Radetić, demokratska sekcija je kroz ovaj programpokušala navesti đake da iz svog jelovnika izbace brzu hranu.
"Pokušali smo učenike podstaknuti da promijene način ishrane, navodećiim uzroke koji mogu dovesti do raznih oboljenja poslije čestog konzumiranja nezdrave hrane. Čak smo jedno vrijeme imali i 'dan jabuke' koji se održavao prvi i zadnji četvrtak u mjesecu. Kroz ovaj program smo se zalagali i za otvaranje školske kuhinje, u kojoj bi se nalazila domaća hrana i kuvana jela, takozvana 'mamina kuhinja', a da se izbaci brza hrana iz obroka učenika. Nažalost, nismo to uspjeli ostvariti, jer naša škola, kao i većina drugih, nema ni prostorne ni finansijske mogućnosti da napravijednu takvu školsku kuhinju", navodi ova učenica.
Učenica Jovana Grujičić kaže da su prezentacije o zdravoj ishranijednim dijelomuticale na svijest nekih učenika, međutim većina njih uglavnom nastavljaju po starom, jer nema nikoga da ih podstiče da nastave sa zdravom ishranom.
"Učenici nemaju naviku da od kuće donose voće ili neku drugu zdravu hranu, nego se uglavnom sve svodi na sendviče, fast fud... " priča ova učenica.
Iako je kao član demokratske sekcije učestvovao u projektu o zdravoj ishrani,Stefan Petrović priznaje da, kao i većina drugih učenika, u školi uglavnom jede sendviče.
"Kod kuće uglavnom jedem zdravu hranu. Međutim, s obzirom na to da u školi nemamo kuhinju i nemamo mogućnosti da kupimo ništa zdravije i ja, kao i većina đaka, uglavnom jedem sendviče", kaže ovaj učenik.
Učenica Milana Jungić navodi da su u toku svojih prezentacija često kaoposljedicu nezdrave ishranenavodili veliki broj gojaznih učenika.
"U našoj školi ima veliki broj gojaznih učenika i ti učenici su slabije prihvaćeni od društva, a za sve to je najviše kriva nezdrava hrana. Te učenike, zbog njihovog izgledačestodrugiđaciismijavaju i izazivaju, zbog čega se oni često povlače u sebe i izbjegavaju druženje", navodi ova učenica devetog razreda škole "Ivan Goran Kovačić ".
Iako su prvobitno od nadležnihimali odobravanja i podršku vezanu za ovaj problem, njihov projekat još uvijek jesamo "mrtvo slovo na papiru". Predstavnici škole napominju da ovo nije bila jedina akcija koju su učenici organizovali, a najveći problem im predstavlja nedostatak sredstava kojima bi izgradili kuhinju u kojoj bi se služila zdrava hrana.
Prema riječima Snežane Praštalo-Močić, pedagoga u Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovačić ", program zdrave ishrane sa kompletnom dokumentacijom koji su izradili učenici ove škole trenutno se nalazi u Republičkom pedagoškom zavodu i služi kao uzorak za obučavanje nastavnika koji predaju novi predmet "Demokratija i ljudska prava".
"Mi smo zaista ovom projektu dali maksimalnu vrijednost, mnogo smo u školi razgovarali o problemu nezdrave ishrane, pravili panoe, prezentacije u školi, lokalnoj zajednici... Međutim, za provođenje takvog programa nam trebasredstava i dosta saradnje sa lokalnom zajednicom. Nažalost, ni jedno ni drugo trenuto nemamo, tako da je sav program u okviru lijepo zamišljenih pričica za sada samo mrtvo slovo na papiru. U međuvremenu je stigla i recesija, tako da i ono što se moglo uraditi nije urađeno. Bojim se da je na tome završena sva priča", kaže Praštalo-Močićeva.
Prema njenim riječima, pod pojmom zdrava hrana sepodrazumijeva obično mlijeko, voće, salata, neko kuvano jelo ...
"Ne mora to bitibiti neka specijalna hrana, znači zdrava hrana je i ono što je skuvano kod kuće i u čemu nema mnogo vještačkih boja, aditiva... Međutim, problem je što je zdrava hranapotpuno nedostupna u školi i što nema mogućnosti da učenici bar ponekaddobiju, na primjer,mlijeko, neko voće....", navodiPraštalo-Močićeva.
Posljedice nepravilne ishrane: Brza hrana, tvrde stručnjaci, uzrokuje mnoga oboljenja. Upozoravaju da prekomjerna tjelesna težina u dječjem uzrastu predstavlja rizik za razvoj mnogih bolesti u kasnijem periodu života, među kojima su najučestalije dijabetes melitus i kardiovaskularne bolesti. Zbog toga bi, smatra Muhamed Tahirović, direktor Udruženja dijabetičara Kantona Sarajevo, trebalo da se mnogo više povede računa o tome šta djeca jedu.
"Mojstav je da bi se grilovi morali da se nalaze na dobranoj udaljenosti od škola, kao što je donesen zakon o tome da se u trafikama u blizini škola ne smiju prodavati cigarete. U grilovima se pripremaju obroci viskokalorične vrijednosti koji su neprimjereni odraslima, a kamoli djeci", navodi Tahirović dodajući da bi lagana hrana trebalo da bude dostupna djeci, a nikako hamburgeri, čizburgeri, pomfriti, majoneze... Zbog toga, kako ističe, i imamo često trovanje hranom kod učenika i studenata.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravstva KS je napravilo idealan jelovnik potreban učenicima, alije drugo pitanje kako ga realizirati.
"Mi smo u saradnji sa ovim ministarstvom napravili brošuru "Zdrav način ishrane" i podijelili ih građanima. Očekujemo da je to došlo do roditelja koji mogu uticati na djecu da se zdravije hrane", priča Tahirović.
A osim što dovodi do raznih oboljenja, stručnjaci upozoravajuda nezdrava ishrana utiče i na sam uspjeh učenika.
"Takva ishrana ne hrani mozak, a hrani tijelo time da dobije višak energije.
S jedne strane, to dovodi do pretilosti, znači sve većeg broja debele djece, a s druge strane imaju višak energije koju moraju potrošiti. Upravo zbog toga, imamo problem da su nam djeca vrlo nemirna, a da funkcionišu mnogo slabije na nastavi, znači ugrožene su im mnoge funkcije kao što su logičko zaključivanje, razmišljanje, pamćenje...", objašnjava Praštalo-Močićeva.
I dr Dragana Stojisavljević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za zaštitu zdravlja RS, skrenula jepažnju na važnost zdrave i pravilne ishrane, kao i na štetnost brze hrane kod djece.
"Dobro izbalansirana ishrana zdravog djeteta podrazumijeva tri glavna i dva međuobroka, pri čemu se akcenat stavlja na doručak ili prvi dnevni obrok. On u zdravoj ishrani ima posebno mjesto, kao što su uticaj na bolje postizanje rezultata školaraca, održava nivo šećera u krvi, uspostavlja hranjivu i energetsku ravnotežu dnevne ishrane i smanjuje pojavu gojaznosti", navodi Stojisavljevićeva.
Prema njenim riječima, Institut za zaštitu zdravlja RS pripremio je vodiče za pravilnu ishranudjece školskog uzrasta koji bi do kraja ove godine trebalo da budu odštampani, a koji će služiti za edukaciju mladih.
"Neophodna je kontinuirana edukacija sa temama prilagođenim uzrasnoj dobi djeteta, kao i kontinuiranna edukacija roditelja. S druge strane, neophodno je izmijeniti svijest proizvođača i onih koji prometuju životnim namirnicima i koji učestvuju u njihovoj pripremi, kako ne bi, na svakom koraku, bile dostupnenamirnice bogate mastima i šećerima", smatra Stoisavljevićeva, dodajući da je najvažnije podizanje svijesti od najranijeg uzrasta i stvaranje okruženja koje će podržati tu svijest.