Pedesetak vinara i vinogradara iz Bosne i Hercegovine nedavno je boravilo u francuskoj pokrajini Bordo u sklopu studijskog putovanja koje je organizovano pod okriljem Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Inače, ovo je posljednje u nizu dosadašnjih studijskih obilazaka poznatih i priznatih vinskih destinacija, koje je organizovano u sklopu implementacije projekta "Razvoj male komercijalne poljoprivrede" koji se na području Hercegovine sprovodi od 2003. godine. Sredstva za finansiranje ovog projekta obezbijedila je Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA), uz podršku Vlade RS, a sprovodiće se do kraja 2009. godine.
"Obezbijeđena kreditna sredstva je bilo neophodno usmjeriti na relevantne i potencijalno napredne sektore, s tim da je najveći problem u početku bio nepostojanje integrisanog tržišta, koje je trebalo urediti", objašnjava Gordana Rokvić, terenski koordinator projekta "Razvoj male komercijalne poljoprivrede".
Kako je ovim projektom obuhvaćeno područje Hercegovine, aktivnosti su usmjerene na oblasti koje su karakteristične za to područje, dakle, između ostalog, i na proizvodnju grožđa i vina.
"Prvo smo morali organizovati i povezati ondašnje proizvođače, tako da danas na području istočne Hercegovine egzistira i 15 novih podruma, a vremenom je ostvarena i kvalitetna saradnja između dva udruženja vinogradara i vinara - RS i Federacije BiH", navodi Rokvićeva.
Zoran Obren Vukoje, vlasnik Vinarije "Vukoje" iz Trebinja, kaže da je ovim projektom oblast vinarstva u Hercegovini, koja je već vijekovima poznata kao podneblje s izrazitim vivogradarskim potencijalima, znatno unaprijeđena i podignuta na jedan viši i kvalitetniji nivo.
"Animirana je masa ljudi koji su željeli, ali nisu imali dovoljno mogućnosti ili hrabrosti da se ozbiljnije upuste u ovaj posao, tako da je ovom organizovanom podrškom urađeno mnogo za vinare iz ovih krajeva", objašnjava Vukoje, koji je i predsjednik Udruženja vinara i vinogradara iz istočne Hercegovine "Vinos".
Miro Ćorić, vlasnik podruma "Andrija" iz Paoča, Čitluk, vjeruje u snagu vinarske proizvodnje na području cijele BiH, s tim da smatra kako je neophodno da država zakonski više štiti domaće proizvođače i autohtone sorte grožđa, poput žilavke i blatne.
"Primjeri na koje smo naišli tokom posjete Bordou pokazuju koliko je važno da oblast vinarstva bude pod okriljem države, jer mi tehnološki i po kvalitetu ne zaostajemo mnogo za njima, samo je ondašnji sistem mnogo uređeniji", objašnjava Ćorić.
Posjete od Istre do Francuske
Cilj studijskih putovanja je upoznavanje sa najsavremenijim tehnologijama vinarstva te međusobno upoznavanje i razmjena iskustava proizvođača.
"Posjeta i obilazak vinograda u Istri bili su presudni da se opredijelimo za jedan od ondašnjih načina prizvodnje vina koji smo usvojili i danas ga sprovodimo", priča Bojan Anđelić, vlasnik podruma "Anđelić" iz Trebinja.
Nakon putovanja u Istru, organizovana je i posjeta vinarijama u Mađarskoj koje imaju članstvo u Vinskim cestama (Mohač, Vilanj), a početkom aprila ove godine i studijsko putovanje u Bordo - francusku gradsku zonu poznatu i kao glavni grad svjetske vinske industrije.
"Ponešto od onoga što smo tamo vidjeli primjenjujemo i mi sami, s tim da je zaista velika i dragocjena stvar sve to obići i vidjeti uživo", priča Savo Tarana, vlasnik podruma "Tarana" iz Trebinja.
Iako se projekat "Razvoj male komercijalne poljoprivrede" sprovodi na području Hercegovine, evidentno je da je proizvodnja grožđa i vina sve prisutnija i u sjeverozapadnim krajevima BiH, pa se, u posljednje vrijeme mnogo pažnje posvećuje povezivanju vinara iz različitih krajeva BiH.
Goran Đajić, predsjednik Udruženja vinara, vinogradara i voćara RS "Pinot Noir", koje egzistira na području Banjalučke regije, je takođe bio među putnicima za Bordo.
"Posjeta Bordou, s obzirom na to o kakvoj je regiji riječ, mnogo znači svim vinarima svijeta, pa i nama koji smo tek na početku. Isto tako, i razmjena iskustava s hercegovačkim vinarima je veliko bogatstvo. Putovanje je, prije svega, bilo edukativnog karaktera, spoznali smo neke čarolije i tehnologije vjekovnog puta proizvodnje vina", kaže Đajić.
Dodaje da na području Banjalučke regije postoje izuzetni preduslovi za proizvodnju vinskih i stonih sorti grožđa, te da je Udruženje "Pinot Noir" tokom pet godina postojanja zasnovalo 40.000 čokota visokokvalitetnih sorti.
Za BiH kvota 12.000 hektara zasada
"Za uspješan uzgoj visokokvalitetnih sirovina za proizvodnju vrhunskih vina posebnu pažnju treba obratiti i na odabir sortimenta, čega su ovdašnji vinari i te kako svjesni, te iz tog razloga i podižu zasade kontinentalnih vinskih sorti", objašnjava Đajić, dodajući da se u budućnosti nada većem udjelu u zasadima vinove loze na ovim područjima, s obzirom da će BiH prilikom ulaska u Evropsku uniju imati obavezu da ispuni kvotu od 12.000 hektara zasada, a koja tretnutno doseže 5.000 hektara.
Inače, petodnevna posjeta vinskim oblastima Bordoa, koji ima oko 117.000 hektara zasada vinove loze, 9.000 objekata za proizvodnju vina, 69.000 vinograda, 400 prodavaca i godišnji prihod od 14,5 milijardi evra, podrazumijevala je posjete ondašnjih prestižnih vinarija i podruma te pojedinih institucija i proizvođača koji se bave organizacijom vinske industrije.
"Od izuzetne koristi bila je i posjeta Enološkog fakulteta, gdje smo prisustvovali stručnim predavanjima o tehnologiji proizvodnje grožđa i vina, te načinu organizacije prodaje vina. Posebna pažnja posvećena je i ukazivanju na zakone koji bi trebalo da uvedu više reda u ovoj oblasti, a koji su u službi, kako proizvođača tako i države", dodaje Đajić.
Ističe i primjer zajedničke proizvodnje i organizovanosti ondašnjih vinara, koji je naročito primjetan u oblasti St Emilion, gdje se, kako objašnjava, 200 vinara udružilo u zajedničku vinariju u kojoj proizvode jedinstveni brend.
Iako je ovakva saradnja kod nas, nažalost, još rijetkost, sama činjenica da se u posljednje vrijeme sve više radi na povezivanju bh. vinara daje za pravo da se može očekivati da će sektor proizvodnje grožđa i vina u BiH u budućnosti znati samo za bolje dane.