BANJALUKA - U BiH živi 17 odsto stanovništva starijeg od 65 godina, a ono se ubraja i u najsiromašnije u društvu.
Stoji to u podacima iz "Karitasa" Biskupske konferencije BiH, čije istraživanje iz prošle godine pokazuje da je većina starih osoba izložena nekoj vrsti siromaštva i socijalnoj isključenosti. Podaci su saopšteni povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. oktobra, na preporuku UN-a iz 1982. godine, kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja treba da bude prilagođena potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi.
U podacima iz "Karitasa" je istaknuto kako je odnos penzija i troškova života nesrazmijeran na području BiH, a minimalna penzija isplaćena u maju ove godine u Federaciji BiH bila je 310 KM, dok je u RS 160 KM. Iako primaju više nego skromne penzije, ova kategorija stanovništva spada u najredovnije platiše dadžbina prema državi.
U istraživanju na uzorku od 1.200 stanovnika učestvovala je i jedna Sarajka (68) koja govori da sve režije izmiruje na vrijeme da ne bi bila dužna.
Minimalna penzija isplaćena u maju u Federaciji BiH bila je 310 KM, dok je u RS 160 KM
"Državi izmirim njeno i meni ostaje 150 KM da bih sebi kupila potrebno za život", priča ova Sarajaka. Ona kaže da ako ne plati režije moraće na sud, a na to nije navikla.
Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, upozorava da su penzioneri na marginama društva.
"Većina penzionera živi u ekstremnom siromaštvu, imamo najniže penzije, najskuplji životni standard, a to je poslodavcima i nadležnim poznata stvar", istakao je Rakulj.
Starije osobe u BiH nisu u zakonima prepoznate kao socijalno ugrožena kategorija društva, a ne postoje ni politike koji bi odgovorile na demografske promjene i njihove posljedice. Domovi za stare osobe su uglavnom u nadležnosti kantonalnih ministarstava i regionalnih centara za socijalni rad koji dijelom participiraju u troškovima smještaja korisnika, ali su potrebe veće od trenutnih kapaciteta.
"Umjesto planova i programa za poboljšanje situacije, vlasti donose restriktivne mjere, smanjuju penzije, kasni njihova isplata, rastu cijene lijekova i životnih potreba", upozoravaju iz "Karitasa" i dodaju da državna strategija za borbu protiv siromaštva do sada nije dala rezultate prepoznatljive za stanovništvo.
Iz "Karitasa" naglašavaju da su stare i iznemogle osobe lišene bilo kakve pomoći društva i osiguranja normalnih uslova za život, te prepuštene same sebi, ako nemaju porodicu koja bi o njima brinula. Upozoravaju da za stare postoji veoma nizak stepen razumijevanja. Pomoć starima u većini slučajeva ogleda se u vidu kućne njege za nemoćne, a koju obezbjeđuju NVO, najviše "Karitas" i Crveni križ/krst.
Program kućne njege koji sprovodi "Karitas BiH" ima cilj da poboljša kvalitet zdravstvene zaštite i životne situacije starih i bolesnih.
Iz "Karitasa" naglašavaju da su stare i iznemogle osobe lišene bilo kakve pomoći društva i osiguranja normalnih uslova za život, te prepuštene same sebi, ako nemaju porodicu koja bi o njima brinula
"Služba kućne njege sprovodi stručnu njegu, podržava korisnike i članove njihovih porodica, pružajući im odgovarajuće informacije, savjete za savladavanje problema. Ovu službu dopunjavaju volonteri i njegovatelji, koje koordinišu profesionalni saradnici na lokalnom i regionalnom nivou", saopšteno je iz "Karitasa BiH".
U župnim zajednicama širom BiH samoinicijativno se organizuju grupe volontera koje se brinu o komšijama i ostalim starijim osobama.
Iz "Karitasa BiH" upozoravaju na potrebu veće pažnje bh. javnosti prema starijim osobama. Navode da stare osobe nisu teret, nego riznica znanja, iskustava i postojanja.
Stanovništvo EU ubrzano stari
Prema podacima UN-a i Eurostata procjenjuje se da će 2050. godine oko 10 odsto evropske populacije biti starije od 80 godina. Takođe se procjenjuje da će više od 60 odsto samačkih domaćinstava takođe biti starije od 60 godina. Stevo Pašalić, demograf, upozorava da stanovništvo EU ubrazano stari.
"Gledano na region i EU ubrzani proces starenja još nije zahvatio BiH, ali imamo jednak broj mladih i starih, posebno u RS", objasnio je Pašalić.
Prema njegovim riječima, prosječna starost u BiH je od 35 do 40 godina, a prije 20 godina bila je 33 godine.
Način izdržavanja starijih osoba:
("Karitasovo" istraživanje)
43,68% samostalno
30,7 % pomoć porodice
24 % finansiranje od strane javnih institucija
0,7 % pomoć prijatelja
0,5 % finansiranje od NVO
0,5 % ostalo