Društvo

U zalihama nema lijekova

U zalihama nema lijekova
U zalihama nema lijekova
Bojana Vasić

BANJALUKA - Robne rezerve RS nemaju lijekova ni sanitetskog materijala, a postojeće količine ostalih vrsta robe koje imaju u skladištima su nedovoljne i trebalo bi ih hitno povećati.

Ovo je izjavio Dragan Vučković, direktor Robnih rezervi RS, dodajući da su postojeće manje količine lijekova i sanitetskog materijala neupotrebljive  zbog nemogućnosti ispunjenja uslova skladištenja koje zahtijevaju ovakve vrste robe.

"Imamo problem sa skladištenjem lijekova i sanitetskog materijala jer ovakve vrste robe, zbog svoje specifičnosti i gledajući na rokove trajanja, način uništavanja, zahtijevaju poseban tretman i teške su za držanje", kazao je Vučković.

On je naveo da bi robne rezerve trebalo da na zalihama imaju sve ono što  može da posluži i pomogne stanovništvu u slučajevima prirodnih katastrofa ili velikih turbulencija na tržištu.

"Trenutne zalihe koje imamo su minimum koji bi trebalo da posluži samo za one prve intervencije ukoliko bi se, na primjer, desila neka katastrofa, znači ove količine bi poslužile samo dok se ne uspostavi drugi način nabavke i zbog toga bi trebalo povećati postojeće količine", smatra Vučković.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka RS, kazao je da količina od 156.000 litara mlijeka, kojom raspolažu rezerve, ne može da podmiri ni dnevnu potrebu RS za ovom namirnicom.

"RS godišnje troši oko 80 miliona litara mlijeka, što znači da dnevno potroši oko 220.000 litara. To je zanemariva količina i na to se ne može računati", kazao je Usorac.

Nemamo mogućnost da uskladištimo lijekove i sanitetski materijal jer zahtijevaju poseban tretman, kazao Vučković

Bogdan Marjanović, predsjednik Udruženja samostalnih trgovina regije Banjaluka, kazao je da bi trenutne zalihe robnih rezervi mogle da zadovolje potrebe RS za nekoliko dana kada su u pitanju prehrambene namirnice.

"Na primjer, oni na zalihama imaju 156.000 mlijeka,  a samo Banjaluka dnevno potroši oko 6.000 litara, a slična situacija je i sa brašnom. Oni bi mogli reagovati samo u slučaju prirodnih nepogoda, a na nestabilizaciju na tržištu ne bi mogli uticati", kazao je Marjanović.

Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, kazao je da već sada doktori imaju problem sa nedostatkom osnovnog materijala u pojedinim zdravstvenim ustanovama i da za to neko mora da odgovara.

"Zakon je jasno rekao šta sve robne rezerve moraju da imaju jer njihova osnovna funkcija upravo i treba da bude stabilizovanje stanja ukoliko dođe do nestašice osnovnih vrsta robe. Svako bi se prvo obratio rezervama i zatražio robu koje nema", kazao je Femić.

On je naveo da za nestašicu osnovnog sanitetskog materijala neko mora da odgovara.

"Ne smijem ni pomisliti šta bi se desilo kada bi nas zadesio neki veliki zemljotres i kada bismo se susreli sa velikim brojem povrijeđenih ljudi, a nemamo ni ono osnovno - zavoje, gaze i slično", istakao je Femić.

Trenutne količine robe:

- Kukuruz                            3.810 tona

- Pšenica                             5.430 tona

- Mesni naresci                   179.000 kom.

- Pašteta                               83.000  kom.

- Šećer                                 59.000 kg

- Grašak                              144.000 kom. konzervi

- Mlijeko                               156.000  l

- Ulje                                     115.000  l

- Brašno                               195.000 kg

- Gorivo euro dizel               209.000  l

- Steone junice                     500 komada

 

 

Najčitanije