Provođenje Sporazuma o viznim olakšicama za dvadesetak kategorija bh. građana, koje je počelo 1. januara ove godine, još prate određeni problemi, kaže Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurosti BiH.
Iako spadaju u grupu privilegovanih, Dautbašić tvrdi da najviše problema pri dobijanju viza evropskih zemalja imaju vozači u međunarodnom transportu. Suprotno odredbama ovog sporazuma, vozačima iz BiH ambasade još traže da dostave i pozivno pismo iz inostranstva.
Kaže da se radi na rješavanju ovog problema i ističe da lista od 20 privilegovanih kategorija bh. građana neće biti proširivana. Dautbašić procjenjuje da će i skoro uvođenje biometrijskih pasoša u BiH olakšati postizanje glavnog cilja - ukidanje viznog režima za bh. građane.
Tvrdi da ukidanje viza zavisi od domaćih vlasti i ispunjavanja uslova koje pred njih postavi Brisel.
"Moguće je za dvije, ali i za sedam godina", kaže Dautbašić.
NN: Prošlo je nešto više od mjesec dana kako je u našoj zemlji počela provedba Sporazuma o viznim olakšicama za dvadesetak kategorija stanovništva. Kakva je situacija na terenu?
DAUTBAŠIĆ: Određeni broj nejasnoća koje su se pojavile prilikom samog stupanja sporazuma na snagu su otklonjene, ali postoje još neka pitanja koja treba da se razriješe. Prije svega, neophodno je riješiti probleme u vezi sa vozačima u drumskom saobraćaju, odnosno sa vozačima u međunarodnom transportu koji još imaju poteškoća pri dobijanju viza iako spadaju u povlaštene kategorije. Ipak, kada znamo da u Sarajevu ima više od 20 ambasada, da sve imaju različite interne procedure, da je to pitanje koje Evropska unija još nije poprilično unificirala, onda čovjek može biti zadovoljan.
NN: Zbog čega baš vozači u međunarodnom prevozu imaju najviše problema?
DAUTBAŠIĆ: Sporazum o viznim olakšicama predviđa da za tu kategoriju privilegovanih građana zahtjeve ambasadama podnosi Vanjskotrgovinska komora BiH. Međutim, u ambasadama pored toga, traže i da im se dostavi pozivno pismo iz inostranstva. To nije predviđeno sporazumom i o tome smo obavijestili nadležne u Briselu kako bi se ova nejasnoća riješila. Ne može se tražiti nešto što nije u duhu Sporazuma.
NN: Da li je bilo primjedbi, žalbi i drugih kategorija građana na provođenje Sporazuma o viznim olakšicama? Ne mislimo na primjedbe zbog dugih redova pred ambasadama koji nemaju veze s ovim sporazumom.
DAUTBAŠIC: Pitanje redova jeste pitanje unutrašnjeg osiguranja ambasada, zapravo kućnog reda i mi ne možemo uticati na to na koji način će se primati stranke. To je njihova interna stvar. Do sada nije bilo žalbi. Ali moram kazati da sva lica koja su unutar 20 kategorija, i koja recimo budu odbijena za vizu, moraju dobiti obrazloženje zašto su odbijeni.
NN: Kome se građani koji imaju pravo na olakšice pri dobijanju viza mogu žaliti ukoliko se susretnu sa problemima u ambasadama?
DAUTBAŠIĆ: Prije svega mogu se žaliti onim institucijama koje su nadležne da dostave garancije za dobijanje viza. Primjera radi, ako novinari imaju problema pri dobijanju viza moraju se obratiti svom profesionalnom udruženju. Ako se radi o vozačima, oni se obraćaju Vanjskotrgovinskoj komori BiH, studenti i đaci obraćaju se univerzitetu i školi koji daju garanciju da će se tamo gdje idu školovati. Nije sporno da ćemo reagirati na svaki slučaj koji nama bude dostavljen. Mogu se i pismeno obratiti Ministarstvu sigurnosti BiH ukoliko se radi o nekom posebnom slučaju.
NN: Prvih dana provedbe sporazuma smo slušali kako u ambasadama postoji svojevrsna bojazan da će bh. građani zloupotrebljavati vize, odnosno ove olakšice. Da li je ranije bilo situacija da su se ambasade žalile zbog zloupotreba, odnosno da li je njihova bajazan opravdana?
DAUTBAŠIĆ: To ja ne mogu komentarisati iz razloga što nama ambasade nisu nikada dostavile takvu informaciju. To je njihova unutrašnja stvar. Međutim, sada stupanjem na snagu ovog ugovora želimo da budemo partneri svim ambasadama u Sarajevu da bismo zajedničkim djelovanjem spriječili svaki vid zloupotreba. Iz tog razloga je nastao novi odnos BiH i Evropske unije kako zbog zloupotreba ne bi snosili posljedice ostali građani BiH.
NN: Koje su ambasade poboljšale svoj rad kada je riječ o implementaciji Sporazuma o viznim olakšicama jer je sa velikim brojem njih u početku bilo mnogo problema?
DAUTBAŠIĆ: To je delikatno pitanje. Mi moramo shvatiti da postoje ambasade koje imaju strahovit pritisak i one sa manjim pritiskom. Tako se ne može uzeti u obzir Ambasada Njemačke, koja ima sigurno najveći broj podnijetih zahtjeva za vize i možemo reći da su kolege iz te ambasade jako korektne i da se sporazum vrlo uspješno implementira. Mi u ovom momentu imamo problema sa ambasadama Austrije i Mađarske, ali samo kada su u pitanju vozači drumskog saobraćaja. Nastojimo i te nejasnoće otkloniti uz saradnju sa kolegama iz Vanjskotrgovinske komore BiH preko koje će, kao nadležne institucije, i ići najveći broj zahtjeva.
NN: U kojoj je fazi formiranje zajedničkog komiteta eksperata u Briselu koji bi kontrolisao provođenje Sporazuma o viznim olakšicama ?
DAUTBAŠIĆ: Ja sam se već konsultirao sa kolegama iz naše misije u Briselu i radi se na pripremi sastanka. Tražiće da se sastanemo prvi put u februaru.
NN: Da li će u skorijem periodu biti razgovora sa predstavnicima, na primjer, Velike Britanije, koja je za sada izuzeta iz sporazuma?
DAUTBAŠIĆ: Osim Velike Britanije, izuzete su i Irska, Danska kao članice EU, Norveška kao članica Šengena i Švajcarska. U svakom slučaju naše ministarstvo je dostavilo incijativu Ministarstvu inostranih poslova BiH da se da ocjena vanjskopolitičke opravdanosti za sklapanje tih ugovora i što se tiče našeg ministarstva nema nikakvih zapreka da se ti bilateralni ugovori ispregovaraju što prije. Neformalno smo dobili informaciju da su iz Danske i Norveške kolege uslovo suglasne sa onim što smo ponudili u ugovoru, nema razlika u odnosu na on što smo potpisali sa Evropskom komisijom.
NN: Bh. vlasti insistiraju na ukidanju viza za sve naše građane, zna li se precizan datum prvih razgovora o ovom pitanju?
DAUTBAŠIĆ: Ne znamo precizan datum, svjedoci smo da je prošle sedmice Franko Frattini, potpredsjednik Evropske komisije, imao razgovor sa potpredsjednikom Vlade Srbije da se otpočne dijalog. Nadamo se kako ćemo i mi u skoroj budućnosti imati priliku da otpočnemo te razgovore i da ćemo u Sarajevu ili Briselu i mi imati sastanak sa potpredsjednikom Frattinijem.
NN: Da li će svi sa Balkana prije bh. stanovnika moći početi putovati bez viza?
DAUTBAŠIĆ: Kada govorimo o kontaktima sa Briselom, mi smo zadnji počeli pregovore za vizne olakšice, a prvi smo ih završili. Prema tome, to apsolutno ništa ne znači. Ja bih bio presretan da se isti scenario dogodi ponovo. Da posljednji počnemo dijalog o bezviznom režimu, a prvi ga završimo.
NN: Konkretno, po Vašoj procjeni kada bi se moglo očekivati ukidanje viza?
DAUTBAŠIĆ: Sve zavisi od nas. Ne bih se upuštao u neke datume ili godine. Najvažnije je da ćemo biti sami krojači svoje sudbine. Ono što se postavi za uslov moraće se ispuniti. Može za dvije, a može i za sedam godina. Najvažnije da dobijete preciznu listu uslova i da ispunjavate jedno po jedno do konačnog cilja.
NN: Da li će skoro uvođenje biometrijskih pasoša za bh. građane, što je već najavljeno iz državnih institucija, olakšati pregovore i skratiti put do konačnog cilja - ukidanje viza?
DAUTBAŠIĆ: Naravno. To je jedan od preduslova kako bismo došli do krajnjeg cilja - bezviznog režima.
NN: Hoće li biti proširena lista od 20 privilegovanih kategorija bh. građana za vizne olakšice?
DAUTBAŠIĆ: Za sada sigurno neće, što ne znači da mi nećemo dalje raditi ukoliko bude moguće da se proširi. U ovom momentu mislim da ova lista u biti obuhvata sve naše građane koji putuju u inostranstvo izuzev onih koji putuju iz ekonomskih razloga.
Uspostavljanje državnog centra 112
NN: Jedna od nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH je i koordiniranje djelovanja entiteskih službi civilne zaštite u BiH, donošenje programa i planova zaštite. Šta je urađeno do sada?
DAUTBAŠIĆ: Radna grupa Ministarstva sigurnosti BiH pripremila je zakon o zaštiti i spasavanju i poslat je u proceduru, a o čemu treba da se izjasni Vijeće ministara BiH. Njegovo donošenje svakako će poboljšati djelovanje u slučaju bilo koje nesreće, prirodne, požara, poplava u našoj zemlji. Mislim da su poplave u posljednje vrijeme naš najveći problem, naravno ne zanemarujući požare u ljetnom periodu. Ovaj zakon predviđa i uspostavljanje državnog centra 112, koje imaju druge države, a koji svojim prikupljanjem podataka, evidencijama o opasnostima, znatno pomaže da se brže reaguje, spriječe ljudske žrtve, materijalna šteta.